Miris koji podsjeća na ljeto, talijanske specijalitete i svježinu vrta – bosiljak je bez sumnje jedna od najvoljenijih biljaka u svijetu. No osim što nas osvaja aromom i okusom, ova biljka krije mnogo više: povijest, kulturu, zdravlje i ljepotu.

Bosiljak, poznat i pod latinskim imenom Ocimum basilicum, naziva se i kraljevskom biljkom. I ne bez razloga – njegova se vrijednost prepoznaje još od davnina. Obožavali su ga stari Grci i Rimljani, koristio se u ritualima, kao zaštita od zlih duhova, a danas je nezamjenjiv u kuhinji i sve češće – na prozorskoj dasci ili u gredici domaćih vrtova.

U vrtovima je dobrodošao kao dobar susjed mnogih vrtnih biljaka, budući da odbija štetnike. To je biljka koju rado posjećuju pčele, a njeno eterično ulje se koristi u industriji parfema. Na prozorskoj klupčici će dosadne insekte tjerati iz vaše kuhinje.

Kako uzgojiti začinsko bilje kod kuće?

Bosiljak – više od začina

Vrsta, koju najčešće uzgajamo, je obični bosiljak (Ocimum basilicum). Ima veliki broj sorti. Od sorti bosiljka s lišćem, velikim kao dlan (Mamooth, Genovese, Foglia di lattuga), različitih vrsta sa srednje velikim listovima, do vrsta u obliku grma s malim lišćem (O.b. minimum, Piccolo).

Također, boja lišća se kreće u rasponu od tamno zelene do tamno crvenih nijansi (Red rubin, Osmin purple). S veličinom listova, rastom i bojom biljke povezani su i miris i aroma.

Tako se osim vrsta s karakterističnom aromom bosiljka, koja može biti “slađa” kod zelenih i “oporija” kod obojanih verzija, može naći i bosiljak s aromom limuna (citriodorum), cimeta (Cynnamonum) ili anisa (Licorice).

Raspon mogu proširiti i druge vrste bosiljka, kao što su Tulsi ili sveti bosiljak (O. sanctum) i afrički ili plavi bosiljak (O.kilimandscharicum).

Kako izgleda i gdje raste?

Bosiljak je jednogodišnja biljka koja naraste do pola metra visine, ovisno o sorti. Listovi su glatki, ovalni i sjajni, a cvjetovi sitni i bijeli do ljubičasti.

U prirodi dolazi iz toplih krajeva Azije i Afrike, no uspijeva gotovo svugdje – ako mu osigurate dovoljno topline i sunca.

Voli sunčane položaje, toplu zemlju i redovito, ali umjereno zalijevanje.

Previše vode može mu naškoditi, pa je dobro da tlo bude rahlo i propusno. Idealna temperatura za njegov rast je između 20 i 30 °C, a čim temperature padnu ispod 10 °C – za njega postaje prehladno.

Bosiljak je osjetljiv na niske temperature i najesen kad zahladi propada.

Začinsko bilje koje se najlakše uzgaja u zatvorenom prostoru

Njega i uvjeti rasta

Bosiljak je zahvalan i brzo raste. Ako ga redovito prikraćujete, potičete bočno grananje i bujniji rast. Zalijevajte ga kad primijetite da se površinski sloj zemlje osušio, a izbjegavajte vlaženje listova. Na otvorenom ga treba štititi od jakog vjetra, dok u kući treba izbjegavati propuh.

Za uzgoj u tegli bit će dovoljna posuda promjera 20-ak centimetara. Presađivanje je jednostavno – kada mu posuda postane premala ili ako ga želite preseliti iz sadnice u vrt. Koristite rahlu zemlju s dodatkom komposta, a svakih nekoliko tjedana možete ga pognojiti blagim organskim gnojivom za lisnato bilje.

Nove biljke – lako i brzo

Bosiljak se vrlo lako razmnožava. Dovoljno je odrezati vršni dio biljke (dužine 8–10 cm), staviti ga u čašu s vodom i već za nekoliko dana pojavit će se bijeli korjenčići. Tada ga možete posaditi u zemlju. Ova metoda posebno je zgodna kad želite podijeliti biljku s prijateljima – jer bosiljka nikad previše.

Uobičajeni problemi i kako ih riješiti

Ako listovi počnu žutjeti, moguće je da ima previše vlage ili premalo svjetla.

Suhi vrhovi listova često su znak suhog zraka ili viška gnojiva.

Od štetnika, u vrtu mu najčešće prijete lisne uši i puževi, dok u zatvorenom prostoru treba paziti na crvene paukove grinje. Redovita provjera listova i povremeno pranje mlakom vodom pomoći će u prevenciji.

Narodna medicina

Bosiljak se koristi za ublažavanje probavnih tegoba, tegoba s dišnim putevima i nesanicom. Trava bosiljka potiče apetit, pospješuje probavu, sprječava nadutost i ublažava bolove i grčeve u probavnom traktu.

Površinski dezinficira i zato se koristi za male rane i ogrebotine. Trave i sjemenke su korisno sredstvo za dezinfekciju u bolestima organa za izlučivanje i kod bijelog iscjetka, a s oparkom ispiremo i aknastu kožu.

Ima blago umirujuće djelovanje te pomaže kod nervoze, nesanice, depresije i iscrpljenosti. Olakšava glavobolje zbog nervoze, migrenu te probleme s gripom, groznicom, hripavcem i plućnim bolestima. Kod upala sluznice usta i lošeg zadaha možemo si pomoći grgljanjem pripravka bosiljka, kao prvu pomoć na mjestu uboda insekata utrljamo svježi sok od lišća bosiljka.

Dolaskom proljeća priroda se budi, a s njom i potreba za uređenjem vrtova i balkona. Proljetnice su brz i jednostavan način za unos boja, mirisa i svježine u vanjske prostore.

Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

No, kako biste postigli najbolje rezultate, važno je znati koje vrste saditi, kada i na koji način. Stručne savjete o sadnji i njezi podijelila je magistra agronomije Zvonimira Bošnjaković.

1. Proljetnice za vrt: što saditi u ovo doba godine

Iako su mnoge proljetnice poput tulipana, zumbula i narcisa, već trebale biti posađene u jesen kako bi uspješno procvale na proljeće, još uvijek postoje brojne opcije.

Sada je idealno vrijeme za sadnju jednogodišnjih i dvogodišnjih proljetnica poput maćuhica, lavande, božura, tratinčica i jaglaca.

Najbolja kombinacija biljaka u sadnji za brži rast i zdraviji vrt

Zvonimira Bošnjaković savjetuje da se maćuhice, koje se često mogu kupiti u vrtnim centrima poput Vrtnog centra Šestine, jednostavno presade iz teglica u vrt ili balkonske posude. Tako se brzo unosi boja u prostor, bez potrebe za čekanjem cvatnje iz lukovica.

Tehnike sadnje proljetnica: lukovice, sendviči i skupine

Klasična metoda sadnje lukovica podrazumijeva da se jedna trećina lukovice posadi u tlo, dok dvije trećine ostaju iznad zemlje. Ovakav način sadnje potiče raniju cvatnju. No, sve je popularnija tzv. “sendvič metoda”, gdje se lukovice različitih veličina slažu u slojeve u duboku posudu – veće idu na dno, a manje na vrh. Na taj se način osigurava dugotrajna i raznolika cvatnja kroz cijelo proljeće.

Za postizanje maksimalnog vizualnog efekta preporučuje se sadnja u skupinama – po tri do pet biljaka iste vrste. Kombiniranjem boja poput žute i crvene, plave i bijele ili bijelih varijanti različitih vrsta, postiže se bogata tekstura i dinamičan izgled vrta.

Svjetlosni i prostorni uvjeti: što odgovara kojoj biljci

Različite proljetnice za vrt imaju različite potrebe za svjetlom:

• Sunce vole: tulipani, karanfili, lavanda
  Polusjenu do sjenu preferiraju: jaglaci, zumbuli, maćuhice, anemone

Ove biljke vole sjenu i hlad – najljepši su ukras za balkon ili terasu

Zumbuli, iako izgledaju snažno, mogu pretrpjeti oštećenja ako su izloženi direktnom suncu cijeli dan. Zato je kod pozicioniranja sadnje važno znati mikroklimu vrta ili balkona.

Tlo, zalijevanje i prihrana

Proljetnice preferiraju dobro drenirano tlo koje zadržava vlagu, ali ne zadržava vodu. Zemlja ne smije biti zbijena, jer to može spriječiti pravilan razvoj korijena. Lukovice na početku ne zahtijevaju dodatnu prihranu jer sadrže dovoljno hranjivih tvari za inicijalni rast. Prihrana je preporučljiva tijekom i nakon cvatnje.

Zalijevanje treba prilagoditi vrsti biljke, ali generalno vrijedi pravilo – tlo mora biti stalno vlažno, ali ne natopljeno. Gomolji dalija i gladiola sade se na dubinu od 5 do 10 cm, a prvi put ih treba zaliti tek kad se pojave listovi.

Zaštita od nametnika i mraza

Iako su proljetnice otporne, kasni mrazovi i nametnici mogu uzrokovati štete. Biljke se mogu zaštititi:

• vrtom tkaninom ili malčem – kod najave mraza
• ekološkim pripravcima od koprive i preslice – kao kontaktni insekticidi

Sedam najčešćih nametnika u vrtu – riješite ih se prirodnim putem

Čak i ako dođe do djelomičnog smrzavanja, većina proljetnica će se oporaviti u roku nekoliko dana, kaže Bošnjaković.

Balkon kao mala cvjetna oaza

Za one koji nemaju vrt, balkon može postati jednako raskošan. Maćuhice, jaglaci, tratinčice i potočnice idealne su za sadnju u posudama. Važno je koristiti teglice s drenažnim rupama i osigurati dovoljno prostora za rast – npr. dalije trebaju više prostora, dok lavanda voli prozračnost.

Za dodatni vizualni dojam kombinirajte kontrastne boje, poput žute i ljubičaste, i igrajte se s visinama i vrstama. Dodavanje začinskog bilja poput bosiljka i nevena unosi dodatnu vrijednost i mirisnu dimenziju.

Bez obzira uređujete li veliki vrt ili mali balkon, uz nekoliko osnovnih pravila o sadnji, svjetlosti i zalijevanju, lako možete stvoriti prostor pun proljetne raskoši. Kako kaže Zvonimira Bošnjaković, sve što vam treba su kreativnost i razumijevanje potreba biljaka, a rezultat će biti prostor koji odiše životom – od prvih proljetnih dana do kraja ljeta.

vrtni centar Šestine