Vrt
Begonije u vrtu ili tegli – evo kako o njima brinuti i potaknuti njihov rast
Begonije ne zahtijevaju puno brige, ali neka pravila se moraju slijediti
Ove ljetnice će dugo krasiti vaš vrt, a čak ih možete posaditi i u kući jer jako vole toplinu. Raste kao povijeni grm pa se stoga često sadi u viseće košare ili visoke tegle niz koje se onda spuštaju vitke grane s uskim listovima i mnoštvom cvjetova, odlično će izgledati i u povišenim gredicama. Vole kiselije tlo i sjenu, a zanimljivo je da korijen ove biljke može biti otrovan za neke životinje.
Pravilna njega begonija
Postoje određena pravila koja biste trebali slijediti ako želite da begonija svojim cvatom cijelo ljeto krasi vaš vrt.
1. Begonija ne voli direktno sunce pa ju je najbolje zasaditi u sjeni.
2. Potrebno je redovno zalijevanje zemlje.
3. Dobro uspijeva na organskom tlu koje je propusno.

Svjetlost
Ako ih sadite vani, onda im omogućite rast u sjeni, ali malo sunčevih zraka im neće škoditi. AKo ih sadite u kući, najbolje će napredovati na indirektnom suncu. Previše svjetlosti može oštetiti osjetljive peteljke biljke, a i boje cvijeta neće biti tako jarke.
Zemlja
Begonije vole porozno i bogato tlo koje je kiselo. Zemlja na bazi treseta, puna organskih tvari je najbolji odabir za begoniju. Dobra drenaža tla je neophodna.
Sedam iznenađujućih stvari za koje niste znali da se mogu kompostirati
Zalijevanje
Begonije je potrebno zalijevati jednom tjedno, a to učinite kada je površina zemlje (oko 1 cm) suha. Važno ih je umjereno zalijevati jer u suprotnom možete oštetiti korijen.

Temperatura i vlaga
Begonije će u unutarnjim prostorima rasti najbolje ako je temperatura uvijek oko 15 stupnjeva. Trajnocvjetna begonija u vrtu bi trebala dobro podnositi hladnije temperature tijekom noći, ali će mirovati kada dani i noći postanu hladniji.
Kako je u pitanju tropska biljka, ona voli vlagu, ali pazite da bude ispod 50 posto. Ako raste u kući u kojoj je zrak suh, do nje stavite posudu s vodom ili koristite ovlaživač zraka.
Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce
Gnojivo
Potrebe za gnojivom se mogu razlikovati, pa će tako begonije rizomatoznih korijena koje se sade u zatvorenim prostorima biti zadovoljne s otopinom od vode i gnojiva koja se dodaje vlažnom tlu u proljeće. Tako će se i potaknuti cvat biljke.
Gomoljaste begonije vole malo više dodataka pa dodajte organsko gnojivo otprilike dva puta mjesečno tijekom ljeta.

Sadnja u tegle i presađivanje begonija
Begonije jako dobro rastu u teglama i u vrtu, a posuda od terakote s dobrom drenažom je odličan odabir. Kako ova biljka raste i širi se, pametno je presaditi ju u veće posude kako bi imala prostora.
Postupak je jednostavan: nježno izvadite korijenje i stavite u novu posudu te dodajte malo vode.
Česte bolesti begonije
Općenito govoreći, begonija nema puno neprijatelja u vidu nametnika, može doći do truljenja korijena ako se pretjerano zalijeva. Nametnici koji mogu prijetiti begoniji su često kukci, puževi i paukove grinje.
Kako brinuti i pelargonijama saznajte ovdje
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.





