Vrt
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Iako se malčiranje vrta često povezuje s proljetnim čišćenjem i sadnjom novih biljaka, jednako je važno nanijeti malč i u jesen
Dok pripremate svoj vrt za zimski san (ili čak uvodite nove biljke za zimski povrtnjak), možda biste trebali dodati neočekivani zadatak na svoj jesenski popis za vrtlarenje: malčiranje.
Saznajte sve razloge zašto je svježi sloj malča ključan za zdrav vrt sljedeće godine, kao i savjete kako osigurati da vaše biljke budu pravilno zaštićene ove zime.
Ovi vrtlarski radovi važna su priprema vrta za jesen
1. Malč štiti nježne korijene i biljke od mraza
Zamislite jesensko malčiranje kao pokrivanje vašeg vrta za zimski san – i kao način da osigurate da su korijeni svih novih jesenskih sadnica zaštićeni od temperaturnih ekstrema dok se biljke prilagođavaju svom novom okruženju. “Jedan od glavnih razloga za malčiranje je zaštita korijenske kugle tijekom mirovanja,” kaže Tamara Hogan, stručnjakinja za biljke u Fast Growing Trees. “Za mlađe biljke, preporučuje se to raditi tijekom hladnijih mjeseci.”
2. Malč smanjuje potrebu za zalijevanjem
Kao što je vaš proljetni i ljetni malč pomogao u zadržavanju vlage u tlu, jesenski i zimski malč postiže isti cilj. “Malč pomaže zadržati vlagu oko korijenske kugle, tako da možemo produžiti razdoblja između zalijevanja tijekom sporijih faza rasta biljaka,” kaže Hogan.
3. Malč pomaže smanjiti eroziju tla
Kiša, vjetar i zimske oluje mogu pomaknuti površinski sloj tla iz vašeg vrta, što može uskratiti biljkama hranjivo bogato tlo. Dobar sloj malča može pomoći u ublažavanju posljedica zimskih oluja i zadržati tlo tamo gdje treba biti.
4. Malč hrani vaše biljke tijekom zime
Ako koristite prirodni malč koji se može razgraditi u tlo, poput slame, usitnjenog lišća, borovih iglica ili drvenih strugotina i kore, on će postupno otpuštati hranjive tvari u tlo koje će hraniti vaše biljke tijekom cijele godine.
Savjeti kako njegovati krizanteme da cvjetaju tijekom cijele jeseni
5. Malč daje vašem vrtu dotjeran izgled tijekom zime
Vrtovi mogu izgledati prilično prazno i neuredno u jesen i zimu, kad se biljke orezuju, a gole grane i uveli listovi postaju dio krajolika. Sloj malča će pokriti te dijelove i dodati atraktivnost. “Malčiranje u jesen je odličan način da dodate dotjeranost cvjetnim gredicama koje imaju uspavana mjesta od trajnica,” kaže Cate Singleton, direktorica dizajna u Bower & Branch.
6. Jesensko malčiranje pruža sklonište za divlje životinje
Insekti koji prezimljuju u organskim materijalima, uključujući leptire i moljce, neke vrste pčela i krijesnice, cijenit će toplo sklonište koje im malč pruža.
Savjeti za jesensko malčiranje
Vaši jesenski zadaci malčiranja bit će vrlo slični proljetnom malčiranju, s većim naglaskom ovaj put na osiguravanje da su vaše najnovije biljke dobro pokrivene. Evo što trebate učiniti kako bi vaše malčiranje bilo učinkovito:
Usmjerite se prvo na najnovije biljke
“Možete malčirati ostatak vrta, ali najkorisnije malčiranje bit će oko mladih biljaka,” kaže Hogan.
Očistite korov i orezujte prije nanošenja malča
Zaštitni malč također može održati korijenje korova zdravim i jakim – što nije poželjno u proljeće kada čistite vrt. “Orezivanje prije nanošenja novog sloja malča dat će najbolji uredan izgled,” kaže Singleton.
Koristite malčeve na bazi drva ili druge organske malčeve
Hogan preporučuje korištenje malčeva poput borovih iglica, drvenih strugotina ili drugih organskih materijala koji se mogu razgraditi i dodati hranjive tvari tlu, među ostalim prednostima. “Ovi prirodni malčevi omogućuju protok zraka i kretanje vode kroz malč. Sintetički malčevi ili kamenje to ne dopuštaju i uklanjaju prednosti malčiranja.”
Držite malč podalje od stabljika biljaka i stabala
Malč bi trebao biti najmanje tri centimetra udaljen od baze stabala i dalje od stabljika biljaka, kaže Hogan. “Ako se malč približi bazi stabala, može pokriti korijenov ovratnik, što je važno za komunikaciju unutar stabla. Ako se prekrije, to može uzrokovati stres i ponekad ugušiti stablo.”
Koliko malča trebate za svoj vrt?
Pobrinite se da sloj malča bude dovoljno dubok. Trebali biste imati dva do tri centimetra malča u vrtu kako biste osigurali sve njegove prednosti. Izmjerite dubinu postojećeg malča u svom vrtu, jer možda trebate dodati samo jedan centimetar ako još uvijek imate malč iz proljetnog nanošenja.
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
