Urbanizam

Važnost urbanih vrtova: Stvaraju ugodnija mjesta za život i vraćaju prirodu u gradove

Manjak zelenih površina u gradovima predstavlja sve veći izazov za suvremeno društvo

Renomirani stručnjak za krajobraznu arhitekturu, Lucas Werft održao je predavanje o transformaciji gradova u održivija i ugodnija mjesta za život kroz urbane vrtove. Ako niste imali priliku sudjelovati, evo sažetka.

Manjak zelenih površina u gradovima predstavlja sve veći izazov za suvremeno društvo. Osim na biološku raznolikost, značajno utječe i na kvalitetu života građana. Predavanje Održiva Ura bilo je posvećeno upravo rješavanju tog problema, odnosno načinima da se priroda ponovno poveže s urbanim sredinama.

“Kada smo promišljali o programu, kada smo ga pokrenuli, onda smo zapravo shvatili da jako puno se danas priča o održivosti, a da je to za puno ljudi jako apstraktno i da su te teme jako trendi, ali udaljene od normalnih ljudi. Ono što smo mi htjeli kroz ciklus predavanja to zapravo približiti nekim razumljivim jezikom, da se bavimo održivosti, ali na način da ta predavanja i naše prezentacije može pratiti svatko, nevažno iz kojeg backgrounda dolazi.

Ovo ljeto kada je 60 dana u kontinuitetu bilo strahovito vruće i nije bilo uopće kiše, shvatili smo onda i osvijestili smo na vlastitoj koži da je postalo neizdrživo. Da su istovremeno u Njemačkoj strahovite kiše pa u tom trenutku nam dolazi predavač iz Njemačke. Kod nas je 60 dana vruće, a kod njih su velike poplave i veliki problemi s tim. I shvatili smo zapravo da treba otvoriti javni diskurs i treba pričati o tome kako mi u našim gradovima možemo u budućnosti poboljšati uvjete za život.”, navodi Romana Ilić, voditeljica projekta.

Povratak prirode u gradove

A tajna svjetlije budućnosti krije se u implementaciji urbanih vrtova. Nagrađivani njemački krajobrazni arhitekt, Lucas Werft, na predavanju je govorio o važnosti vraćanja prirode u gradove.

“Mislim da se više radi o povratku prirode u naše urbane krajeve i u principu vraćanju prirodnih procesa u naše gradove. To je ono što čovjek i kao društvo, i kao urbanist u principu zanemaruje. Izgradnju kuća, cesta asfaltiranih, vodo-nepropusnih površina poglavito. Mi svoj najbitniji resurs, vodu bacamo u kanalizaciju umjesto da ga čuvamo u zemlji. Pa ako bi jedan benefit bio za istaknuti onda je to čuvanje vode tamo gdje bi ona trebala biti i imati mjesto, a to je u zemlji, ne u kanalizaciji.”, pojasnio je Lucas Werft, krajobrazni arhitekt.

Ovaj pristup urbanom dizajnu utemelji se na ideji povezivanja energetske učinkovitosti i kreativnosti.

Urbana poljoprivreda u gradskim vrtovima sve popularnija – evo što se u njima najčešće uzgaja

“Koji bi bili ključni elementu tog stajališta? U principu energetska efikasnost, da budemo inspirirani prirodom, da se sa što manje uložene energije i vremena napravimo što je bolji mogući rezultat. A to se odnosi i na materijale koje koristimo i na način na koji ih koristimo, ali prije svega ideje pomoću kojih nam ti materijali upravo pomažu da provedemo svoje ideje.

Po mom mišljenju je to doslovce kao nekakav portal unutar grada koji spaja ponovno te prirodne procese od kojih smo prekinuti kroz evoluciju gradova, gradnju, čovjeka kao takvog itd.”, dodaje Werft.

Održiva urbanizacija

Pametnim korištenjem prirodnih resursa, i manje razvijeni gradovi dobivaju priliku stvoriti održivu urbanizaciju, onu koja se ne oslanja na skupocjena rješenja.

“Razvijeni gradovi koji imaju možda i sluha i financija, a možda i vremena su ujedno i oni gradovi koji su najviše izgrađeni pa samim time zahtijevaju još više energetskih, financijskih, vremenskih resursa da bi postigli efekt koji bi eventualno kompenzirao efekt same izgrađenosti. A s druge strane gdje imamo gradove koji su slabo razvijeni, imamo priliku sačuvati ono zelenilo koje već postoji i u principu strateškim planiranjem voditi brigu o tome da takve kvalitetne površine ne uništavamo pa samim time ono što gradovi poput New Yorka, Hamburga i slično moraju ulagati ogromne resurse da bi uveli zelene površine. Mi u našim krajevima slabo razvijenim već to imamo, imamo besplatno, jedino što trebamo napraviti je prekinuti to uništavanje tog besplatnog, a najbitnijeg resursa – to je priroda.”, ističe.

6 iznenađujućih razloga zašto bi svatko trebao posaditi stablo ispred kuće

Savjesno čuvanje prirodnih resursa pretvoriti će zelene površine u saveznike u osiguravanju kvalitetnijeg načina života.

“Ako pazimo na to da očuvamo ono što je postojeće, onda već radimo jedan značajan zahvat u pogledu na to da čuvamo energiju. U principu što više energije zahtijevamo da bismo nešto napravili to smo manje efikasni. Pa ako čuvamo tu prirodu, ako se brinemo da vodu ne odvodimo u kanalizaciju nego u te zelene površine i da njih koristimo poput spužvi, mislim da bi to mogao biti lijepi temelj za izgradnju gradova budućnosti. Znači doticaj sa zemljom, ne s betonom, doticaj s prirodom.“, zaključio je Werft.

Uz samo malo predanosti, budućim bismo generacijama mogli ostaviti bolji svijet, onaj u kojem je priroda dio svakodnevice, čak i u urbanim te napučenim sredinama.

Ne propustite

Najbolji hosteli na svijetu

Arhitekti i arhitektonski projekti

Najbolji hosteli na svijetu

Splitski hostel simpatičnog naziva „Golly&Bossy“, pažnju privlači svojim modernim, futurističkim dizajnom, a internet stranica virtualtourist.com proglasila ga je i drugim najboljim hostelom na svijetu.

„Golly&Bossy“ smjestio se unutar zidina Dioklecijanove palače, u nekadašnjoj robnoj kući. Zaštitni znak hostela je efektno uređenje interijera u crnoj, bijeloj te jarko žutoj boji koja mu daje mladenački šarm i dinamičnost. Hostel ima 138 kreveta raspoređenih u 28 soba, a u prizemlju se nalazi i restoran znakovita naziva „De Belly“. Dizajn interijera potpisuje „Studio up“ dizajnerskog dvojca Plejić-Pelivan.

Prema virtualtouristu na prvom mjestu deset najboljih našao se hostel Eqiuti Point Marrakech u Maroku. Treće mjesto zauzeo je hostel Blue Buddha u Portugalu, a četvrto Iguana Azul smješten u gradu Copan Ruinasu u Hondurasu.

Slijede njujorški Urban Oasis, Sparky’s Backpackers na Novom Zelandu te Rucksack Inn u Singapuru koji je na sedmom mjestu. Zadnju trojku čine The Beehive Hotel Cafe u Rimu, australski Tropic Days Backpackers i Posada San Francisco u Puerto Ricou.

Fotografije svih deset hostela možete pogledati u našoj fotogaleriji.

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Najneobičniji hoteli na svijetu

Hotel u obliku psa ili onaj šest metara ispod morske površine, neki su od smještaja koje zaista ne viđate često. Slijede neobični hoteli koji će vas iznenaditi svojim nekonvencionalnim dizajnom i lokacijama.

Avantura pod morem

U svoje plivačke sposobnosti i kapacitet pluća imat ćete se priliku uvjeriti ukoliko odsjednete u Jules podvodnoj kolibi na Floridi. U hotel se naime ulazi u punoj ronilačkoj opremi, zaranjanjem 6,5 metara ispod površine. Glavna atrakcija u ovom hotelu od dvije sobe, okrugli je prozor promjera 106 cm koji pruža prekrasan pogled na bogatu floru i faunu floridskog zaljeva. Zaljubljenici morskih dubina za ovakvo jedinstveno iskustvo morat će izdvojiti oko 500 eura za noć.

Godišnji u rudniku

Ukoliko patite od klaustrofobije, ovo definitivno nije mjesto za vas. Hotel kojeg čini jedan apartman, smješten je 155 metara ispod zemlje u jednom od najbolje očuvanih povijesnih rudnika na svijetu – Sala Silvermineu u Švedskoj. Posjetitelji imaju priliku istražiti goleme špilje i jezera koje skriva unutrašnjost rudnika iz kojeg je u prošlosti ručno izvučeno više od 400 tona srebra te 40 tisuća tona olova.

Ledeno carstvo

Hoteli od leda svoju su popularnost stekli prije 10-tak godina i od tada privlače turiste iz cijeloga svijeta. Njihova glavna atrakcija je konstrukcija izrađena od snijega i blokova leda, a od istog građevnog materijala izvedeni su i svi elementi u interijeru – od lustera do barske čaše. Priča o ledenim hotelima počinje još 1990. kada je francuski umjetnik Jannot Derid održao izložbu u prostoru napravljenom od leda u Švedskoj, blizu grada Kirune. Jedne večeri, u gradu su svi hoteli bili popunjeni pa je nekoliko posjetitelja prespavalo u izložbenom prostoru. Ideja je rođena, a Icehotel u selu Jukkasjarvi udaljenom 17 km od Kirune, tako je prvi ledeni hotel na svijetu, a do danas i najveći s kapacitetom od 80 soba. Osim švedskog Icehotela, ledeni hoteli postoje i u Kanadi, Finskoj, Rumunjskoj te tri u Norveškoj, a pošto se mogu održati samo pri određenoj temperaturi, iznova se grade svake godine.

Woof woof

Zahvaljujući neobičnom dizajnu i strukturi koja oponaša oblik psa, hotel The Dog Bark Park Inn postao je jedan od zaštitnih znakova američke savezne države Idaho. Kapacitet divovskog drvenog beaglea su dvije sobe ukrašene figuricama, tepisima i jastučićima s motivom – pogađate – psa. Smisao za humor vlasnici odmorišta pokazali su i dizajnom WC-a smještenog izvan objekta, koji izgledom oponaša crveni hidrant.

Iz aviona u avion

Da avioni ne moraju biti isključivo prijevozna sredstva dokazuje i ovaj neobičan smještaj. Hotel Jumbo Stay je Boeing 747 izvan uporabe, čijih je 450 sjedala maknuto, a interijer je preuređen u udobne hotelske sobe. Stalno prebivalište ovog atipičnog hotela je aerodrom Arlanda u Stockholmu. Povoljne cijene, neobičan dizajn i jedinstveno iskustvo, učinile su Jumbo Stay jednim od omiljenih smještaja u švedskoj prijestolnici.

Luksuzni vodotoranj

„Hotel u vodotornju“ (Hotel im Wasserturm) smjestio se njemačkom gradu Koelnu u nekadašnji najveći vodeni toranj u Europi, sagrađen prije 130 godina. Nalazi se u starom dijelu grada, na zemljištu proglašenom kulturnom baštinom, a svoju sadašnju funkciju obavlja od 1990. Godine. Za unutrašnji dekor ovog luksuznog hotela s pet zvjezdica pobrinuo se dizajner interijera Andrée Putman.