Povežimo se

Vrt

5 najčešćih pogrešaka pri kompostiranju

Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan
humus

Evo kako se to radi: Napravite kompost

Domaći kompost je nešto praktično: vlastiti otpad se reciklira, dobiveni humus vraća dragocjene hranjive tvari u vrt i formira vlastiti biološki mikrokozmos. No postoje mnoge pogreške koje možete učiniti prilikom kompostiranja. Ovdje saznajte 5 najčešćih pogrešaka. Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan humus bogat hranjivim tvarima.

Pogrešno mjesto

Mjesto na suncu nije dobro mjesto za kompost. Umjesto toga potražite sjenovito mjesto. Ali ono ne smije biti ni previše vlažno. Idealno je, da jednom godišnje kompost prekopate ali ne između listopada i početka ožujka. U to vrijeme male životinje poput ježeva i kukaca koje su korisne za kompost traže zaštitu od hladnoće. Kompost možete naravno i sami izraditi, na internetu imate pregršt savjeta kako to učiniti. Kompostere naravno možete pronaći i u online trgovini AL-KO.

Korištenje pogrešnih materijala za kompost

Ne smiju se svi organski materijali bacati u kompost. Ostaci mesa ili kostiju mogu privući štakore. Otpad od bilja koji je tretiran pesticidima kao što su npr. ruže, nije prikladan za kompostiranje. U kompost se također ne smije odlagati stari korov, korov sa sjemenjem jer ćete ga kasnije raširiti po vrtu, ostaci hrane koji mogu privući bube poput npr. kuhane hrane, debeli papir tj. debeli karton. U komposteru su dobrodošli ostaci voća i povrća, trava, korov i druge biljke bez sjemena, talog čaja i kave, ljuske jajeta, usitnjeni papir i karton, suho lišće, grane, kore drveta.

Bacajte uvijek jedno te isto na kompost

Neka vam ne postane navika bacati isti otpad na točno isto mjesto jer se otpad može optimalno razgraditi samo ako se dobro promiješa. Bilo grubo, fino, mokro ili suho: sve se može kombinirati. Inače, proces razgradnje najbolje funkcionira u najtoplijem dijelu hrpe, tj. za “sporotruleće” poput ljuski jaja i slično: od sredine.

Presuh ili prevlažan kompost

Težak je zadatak pronaći sredinu između prilično suhe i vlažne kompostne hrpe. Znakovi suše su mravi. Rezultat bi mogao biti da sadržaj ne trune ispravno. Mnogi vodiči predlažu zalijevanje svakog novog sloja ali budite oprezni: postoji rizik da kompost postane pre vlažan. Čak ni previše svježeg otkosa travnjaka ne bi trebalo ići izravno u kompost, već ga treba ostaviti da se suši jedan dan prije nego što se umiješa. Otkos sadrži puno vlage i može se kondenzirati u slojevima. Mogući nedostatak kisika uzrokuje truljenje smjese. Ustajao miris može biti znak prekomjernog vlaženja.

Previše suhog lišća u kompostu

Praktično rješenje za jesen je odlaganje suhog lišća u kompost ali to nažalost nije dobra ideja. Stručnjaci savjetuju punjenje komposta s najviše 20 posto lišća. Nekim vrstama lišća nije mjesto na hranjivom humusu budući da lišće nekih vrsta drveća presporo truli. To su na primjer hrast i orah. One “doštene” vrste lišća unaprijed usitnite kako bi se malo smanjilo vrijeme potrebno da materijali istruli i pretvori se u
humus.

Vrt

Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?

Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje

Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.

Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.

ružmarin-biljka-domnakvadrat

Ružmarin

Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.

Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara

No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.

bosiljak-biljka-domnakvadrat

Bosiljak

Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.

Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.

Lavanda

Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.

Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji

Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.

Neven

Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.

Svojom mirisom neven će otjerati  komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.

Menta

Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.

Nastavite čitati

Bilje

Razmnožavanje sukulenata – evo kako od jednog lista uzgojiti novu biljku

S ljetovanja ste donijeli sukulent? Saznajte kako ga sigurno prenijeti, presaditi i razmnožiti kako bi iz jedne biljke nastala cijela kolekcija

ruka koja prebacuje zemlju iz jedne u drugu teglicu (razmnožavanje sukulenta)

Mnogi se s ljetovanja vraćaju s malim suvenirom koji traje godinama, sukulentom. Ove otporne biljke lako podnose putovanje, a brojne vrste moguće je razmnožiti kod kuće iz samo jednog lista ili male reznice. Razmnožavanje sukulenta jednostavnije je nego što mislite.

Kako ih pravilno prenijeti, kada ih presaditi i koje su vrste najjednostavnije za razmnožavanje sukulenata kod kuće, donosimo u nastavku.

Cvjetajući sukulenti koji će uljepšati svaki vrt

Zašto su sukulenti idealna biljka za ponijeti s ljetovanja?

Sukulenti su gotovo savršen suvenir s odmora, iz nekoliko praktičnih razloga. Dobro podnose sušu i ne traže svakodnevno zalijevanje, pa preživljavaju i nekoliko dana zaboravljene u kutu bez posljedica. Lako se transportiraju jer su otporni na pomicanje i tresenje tijekom vožnje, a zauzimaju vrlo malo prostora, što ih čini prikladnima i za mali balkon, i za prozorsku dasku u stanu. Mnoge vrste, uz to, brzo stvaraju nove biljke, pa jedna donesena sadnica lako preraste u pravu malu kolekciju.

Koje sukulente je najlakše razmnožiti?

Nisu svi sukulenti jednako jednostavni za razmnožavanje, pa vrijedi znati koje vrste najbolje odgovaraju početnicima.

Echeveria razmnožava se ponajviše listom, a biljka tipično stvara prepoznatljive rozete nalik cvijetu. Zahvaljujući jednostavnom postupku i visokoj stopi uspjeha, echeverija je jedan od najboljih izbora za nekoga tko se razmnožavanjem sukulenata bavi prvi put.

Echeveria

Sedum, odnosno Žednjak vrlo brzo pušta korijen i razmnožava se jednostavnim reznicama, umjesto listom. Odličan je izbor za tegle i kamenjare u vrtu, a zahvaljujući brzini ukorjenjivanja rezultate ćete vidjeti već za nekoliko tjedana.

Žednjak

Crassula, poznatija kao drvo novca ili drvo žada, razmnožava se grančicom umjesto pojedinačnim listom. Njega je iznimno jednostavna, pa je ova vrsta popularna kao dugotrajna sobna biljka koja godinama raste u istoj posudi.

razmnožavanje sukulenta
3 načina kako možete razmnožiti drvo žada

Graptopetalum, ili kameni cvijet, ima listove koji vrlo lako stvaraju potpuno nove biljke, slično echeveriji, pa je i ova vrsta pogodna za razmnožavanje iz jednog jedinog lista bez posebnog predznanja.

Kameni cvijet

Kalanchoe, cvijet kalanhoe, posebna je po tome što neke vrste same razvijaju sitne mlade biljčice na rubovima listova, koje se doslovno mogu otresti u zemlju i posaditi. Ovakve vrste brzo se ukorjenjuju i spadaju među najlakše za razmnožavanje uopće.

Kalanhoa

Smijete li ponijeti sukulent s putovanja?

Odgovor ovisi o tome odakle biljka dolazi. Kupnja u registriranom vrtnom centru ili rasadniku ne nosi nikakva ograničenja, jednako kao ni sukulent koji vam je netko poklonio iz vlastitog vrta ili stana.

Situacija je drugačija kad je riječ o uzimanju biljaka izravno iz prirode. U Hrvatskoj je zabranjeno uklanjati zaštićene biljne vrste iz njihovog prirodnog staništa, a biljke unutar nacionalnih parkova i parkova prirode nije dopušteno uzimati ni u kojem obliku, bez obzira koliko sitan izgledao komad koji biste ponijeli.

Ako putujete izvan Hrvatske ili Europske unije, dodatno provjerite fitosanitarna pravila zemlje u koju se vraćate, jer neke destinacije imaju stroža ograničenja za unos biljnog materijala preko granice.

Kako sigurno prenijeti sukulent kući?

Sukulenti dobro podnose putovanje, ali nekoliko koraka dodatno smanjuje rizik od oštećenja tijekom prijevoza. Zaštitite listove umatanjem u papir, ne u plastiku koja zadržava vlagu i toplinu. Koristite čvrstu kutiju koja sprječava pomicanje posude ili reznice tijekom vožnje, jer i manji udarci lako oštete mesnate listove. Izbjegavajte da biljka duže vrijeme stoji u vrućem automobilu, posebno ljeti, kad temperatura u zatvorenom vozilu brzo poraste iznad podnošljive granice. Ne zalijevajte sukulent neposredno prije puta, jer suša ga sadržaj u listovima čini otpornijim na stres putovanja, dok mokar supstrat povećava rizik od truljenja u zatvorenoj, zagušljivoj kutiji.

Motar

Kako razmnožiti sukulent kod kuće?

Postupak razmnožavanja sukulenata jednostavan je i svodi se na nekoliko jasnih koraka:

  1. Odvojite zdrav list ili reznicu s matične biljke, pazeći da rez bude čist.
  2. Ostavite rez da se osuši dva do sedam dana, ovisno o vrsti i debljini lista.
  3. Položite osušeni list ili reznicu na supstrat namijenjen kaktusima i sukulentima.
  4. Ne zalijevajte odmah nakon polaganja.
  5. Pričekajte da se razvije korijen, što obično traje nekoliko tjedana.
  6. Presadite mladu biljku tek kada dovoljno ojača i razvije vlastiti korijenov sustav.

Najčešća pogreška
Sadnja svježe odlomljenog lista izravno u mokru zemlju gotovo uvijek uzrokuje truljenje umjesto ukorjenjivanja. Rez mora prvo zacijeliti i osušiti se, tek tada list smije doći u kontakt sa supstratom.

Kada presaditi sukulent?

Presađivanje ima smisla u nekoliko situacija: nakon što se biljka prilagodi novom prostoru i okolini, kada vidljivo preraste postojeću posudu, ili jednostavno kao dio redovite njege. Najbolje vrijeme za presađivanje je razdoblje aktivnog rasta biljke, najčešće proljeće ili rana jesen, ovisno o konkretnoj vrsti, dok presađivanje tijekom mirovanja, obično zimi, biljci dodatno otežava prilagodbu.

Kakvu zemlju i posudu odabrati?

Propustan supstrat ključan je za zdravlje svakog sukulenta, jer sprječava zadržavanje viška vode oko korijena. Drenažni sloj na dnu posude, primjerice od sitnog kamenčića ili perlita, dodatno pomaže odvodu suvišne vlage. Rupe na dnu posude su obavezne, ne opcionalne, bez obzira koliko dekorativna posuda bez otvora izgledala privlačno u trgovini. Terakotne posude imaju dodatnu prednost jer njihov porozni materijal pomaže isparavanju viška vlage kroz stijenke, čime dodatno štite korijen od prekomjerne vlage.

Koliko često zalijevati sukulente?

Osnovno pravilo glasi: zalijevajte tek kada se supstrat potpuno osuši, ne prema fiksnom rasporedu dana u tjednu. Zimi, kad većina sukulenata usporava rast, zalijevanje treba biti znatno rjeđe nego ljeti. Višak vode, ne njezin nedostatak, ostaje najčešći uzrok propadanja sukulenata u domaćinstvima, pa je u dvojbi uvijek sigurnije pričekati nego zaliti prerano.

Najčešće pogreške početnika

Nekoliko grešaka ponavlja se kod gotovo svakog početnika u uzgoju sukulenata: prečesto zalijevanje, koje ostaje ubjedljivo najčešći uzrok propadanja; premalo svjetla, jer sukulenti trebaju znatno više izravne ili jake indirektne svjetlosti nego što bi se očekivalo; nepropustan supstrat koji zadržava vlagu predugo; ukrasne posude bez otvora za drenažu; presađivanje odmah nakon putovanja, prije nego što se biljka uopće prilagodi novom okruženju; te razmnožavanje iz oštećenih ili bolesnih listova, koji znatno rjeđe uspješno ukorijene od zdravog, čvrstog lista.

Razmnožavanje sukulenta

Sukulenti su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer uspijevaju i uz minimalnu njegu. Ako ih pravilno prenesete s putovanja, koristite odgovarajući supstrat i ne pretjerujete sa zalijevanjem, jedna mala biljka može se s vremenom pretvoriti u cijelu kolekciju, uz gotovo nikakav trošak osim strpljenja.

Za dodatne savjete o njezi i kombiniranju sukulenata pogledajte i naše tekstove Sadnja i uzgoj sukulenata, Najljepše kombinacije sukulenata te 7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati, gdje se dodatno objašnjava zašto je upravo prekomjerno zalijevanje najveći neprijatelj ovih biljaka.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama