Povežimo se

Vrt

5 najčešćih pogrešaka pri kompostiranju

Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan
humus

Evo kako se to radi: Napravite kompost

Domaći kompost je nešto praktično: vlastiti otpad se reciklira, dobiveni humus vraća dragocjene hranjive tvari u vrt i formira vlastiti biološki mikrokozmos. No postoje mnoge pogreške koje možete učiniti prilikom kompostiranja. Ovdje saznajte 5 najčešćih pogrešaka. Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan humus bogat hranjivim tvarima.

Pogrešno mjesto

Mjesto na suncu nije dobro mjesto za kompost. Umjesto toga potražite sjenovito mjesto. Ali ono ne smije biti ni previše vlažno. Idealno je, da jednom godišnje kompost prekopate ali ne između listopada i početka ožujka. U to vrijeme male životinje poput ježeva i kukaca koje su korisne za kompost traže zaštitu od hladnoće. Kompost možete naravno i sami izraditi, na internetu imate pregršt savjeta kako to učiniti. Kompostere naravno možete pronaći i u online trgovini AL-KO.

Korištenje pogrešnih materijala za kompost

Ne smiju se svi organski materijali bacati u kompost. Ostaci mesa ili kostiju mogu privući štakore. Otpad od bilja koji je tretiran pesticidima kao što su npr. ruže, nije prikladan za kompostiranje. U kompost se također ne smije odlagati stari korov, korov sa sjemenjem jer ćete ga kasnije raširiti po vrtu, ostaci hrane koji mogu privući bube poput npr. kuhane hrane, debeli papir tj. debeli karton. U komposteru su dobrodošli ostaci voća i povrća, trava, korov i druge biljke bez sjemena, talog čaja i kave, ljuske jajeta, usitnjeni papir i karton, suho lišće, grane, kore drveta.

Bacajte uvijek jedno te isto na kompost

Neka vam ne postane navika bacati isti otpad na točno isto mjesto jer se otpad može optimalno razgraditi samo ako se dobro promiješa. Bilo grubo, fino, mokro ili suho: sve se može kombinirati. Inače, proces razgradnje najbolje funkcionira u najtoplijem dijelu hrpe, tj. za “sporotruleće” poput ljuski jaja i slično: od sredine.

Presuh ili prevlažan kompost

Težak je zadatak pronaći sredinu između prilično suhe i vlažne kompostne hrpe. Znakovi suše su mravi. Rezultat bi mogao biti da sadržaj ne trune ispravno. Mnogi vodiči predlažu zalijevanje svakog novog sloja ali budite oprezni: postoji rizik da kompost postane pre vlažan. Čak ni previše svježeg otkosa travnjaka ne bi trebalo ići izravno u kompost, već ga treba ostaviti da se suši jedan dan prije nego što se umiješa. Otkos sadrži puno vlage i može se kondenzirati u slojevima. Mogući nedostatak kisika uzrokuje truljenje smjese. Ustajao miris može biti znak prekomjernog vlaženja.

Previše suhog lišća u kompostu

Praktično rješenje za jesen je odlaganje suhog lišća u kompost ali to nažalost nije dobra ideja. Stručnjaci savjetuju punjenje komposta s najviše 20 posto lišća. Nekim vrstama lišća nije mjesto na hranjivom humusu budući da lišće nekih vrsta drveća presporo truli. To su na primjer hrast i orah. One “doštene” vrste lišća unaprijed usitnite kako bi se malo smanjilo vrijeme potrebno da materijali istruli i pretvori se u
humus.

Bilje

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt

Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti

ružmarin

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.

Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.

U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.

9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci

Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.

Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.

Botanički opis i porijeklo

Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.

Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.

ružmarin

Kako uzgajati i njegovati ružmarin

Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.

Savjeti za njegu:

  • Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
  • Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
  • Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
  • Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.

Razmnožavanje ružmarina

Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.

Ljekovita svojstva

Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:

  • poboljšava cirkulaciju,
  • potiče pamćenje i koncentraciju,
  • djeluje protuupalno i antimikrobno,
  • snižava kolesterol,
  • štiti zdravlje srca i jetre.

Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.

Ružmarin u kulinarstvu

Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.

Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)

Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.

Dekorativna i funkcionalna biljka

Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.

Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.

Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.

Nastavite čitati

Vrt

Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?

Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje

Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.

Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.

ružmarin-biljka-domnakvadrat

Ružmarin

Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.

Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara

No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.

bosiljak-biljka-domnakvadrat

Bosiljak

Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.

Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.

Lavanda

Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.

Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji

Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.

Neven

Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.

Svojom mirisom neven će otjerati  komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.

Menta

Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama