Vrt
5 najčešćih pogrešaka pri kompostiranju
Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan
humus
Evo kako se to radi: Napravite kompost
Domaći kompost je nešto praktično: vlastiti otpad se reciklira, dobiveni humus vraća dragocjene hranjive tvari u vrt i formira vlastiti biološki mikrokozmos. No postoje mnoge pogreške koje možete učiniti prilikom kompostiranja. Ovdje saznajte 5 najčešćih pogrešaka. Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan humus bogat hranjivim tvarima.
Pogrešno mjesto
Mjesto na suncu nije dobro mjesto za kompost. Umjesto toga potražite sjenovito mjesto. Ali ono ne smije biti ni previše vlažno. Idealno je, da jednom godišnje kompost prekopate ali ne između listopada i početka ožujka. U to vrijeme male životinje poput ježeva i kukaca koje su korisne za kompost traže zaštitu od hladnoće. Kompost možete naravno i sami izraditi, na internetu imate pregršt savjeta kako to učiniti. Kompostere naravno možete pronaći i u online trgovini AL-KO.

Korištenje pogrešnih materijala za kompost
Ne smiju se svi organski materijali bacati u kompost. Ostaci mesa ili kostiju mogu privući štakore. Otpad od bilja koji je tretiran pesticidima kao što su npr. ruže, nije prikladan za kompostiranje. U kompost se također ne smije odlagati stari korov, korov sa sjemenjem jer ćete ga kasnije raširiti po vrtu, ostaci hrane koji mogu privući bube poput npr. kuhane hrane, debeli papir tj. debeli karton. U komposteru su dobrodošli ostaci voća i povrća, trava, korov i druge biljke bez sjemena, talog čaja i kave, ljuske jajeta, usitnjeni papir i karton, suho lišće, grane, kore drveta.
Bacajte uvijek jedno te isto na kompost
Neka vam ne postane navika bacati isti otpad na točno isto mjesto jer se otpad može optimalno razgraditi samo ako se dobro promiješa. Bilo grubo, fino, mokro ili suho: sve se može kombinirati. Inače, proces razgradnje najbolje funkcionira u najtoplijem dijelu hrpe, tj. za “sporotruleće” poput ljuski jaja i slično: od sredine.

Presuh ili prevlažan kompost
Težak je zadatak pronaći sredinu između prilično suhe i vlažne kompostne hrpe. Znakovi suše su mravi. Rezultat bi mogao biti da sadržaj ne trune ispravno. Mnogi vodiči predlažu zalijevanje svakog novog sloja ali budite oprezni: postoji rizik da kompost postane pre vlažan. Čak ni previše svježeg otkosa travnjaka ne bi trebalo ići izravno u kompost, već ga treba ostaviti da se suši jedan dan prije nego što se umiješa. Otkos sadrži puno vlage i može se kondenzirati u slojevima. Mogući nedostatak kisika uzrokuje truljenje smjese. Ustajao miris može biti znak prekomjernog vlaženja.

Previše suhog lišća u kompostu
Praktično rješenje za jesen je odlaganje suhog lišća u kompost ali to nažalost nije dobra ideja. Stručnjaci savjetuju punjenje komposta s najviše 20 posto lišća. Nekim vrstama lišća nije mjesto na hranjivom humusu budući da lišće nekih vrsta drveća presporo truli. To su na primjer hrast i orah. One “doštene” vrste lišća unaprijed usitnite kako bi se malo smanjilo vrijeme potrebno da materijali istruli i pretvori se u
humus.

Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.





