Povežimo se

Vrt

Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Recite zbogom ovim destruktivnim mekušcima

Puževi mogu predstavljati ozbiljan problem u vrtu, posebno tijekom vlažnih i oblačnih dana. Srećom, postoje prirodni načini kako se riješiti puževa u vrtu bez upotrebe štetnih kemikalija.

Zaštitite svoje biljke od temperaturnog stresa, pepelnice i ostalih štetnika

Puževi, posebno golaći, često predstavljaju najveću prijetnju mladim presadnicama i lisnatom povrću. Ako ne reagirate na vrijeme, mogu u samo jednoj noći uništiti sav vaš trud.

Unatoč svojim destruktivnim tendencijama, puževi igraju važnu ulogu u ekosustavu tako što razgrađuju raspadajuće biljne tvari i osiguravaju izvor hrane za krastače, kornjače, zmije i ptice.

Ako radije držite puževe podalje od određenih biljaka, umjesto da ih potpuno eliminirate, možete upotrijebiti nekoliko od ovih metoda kontrole da ih otjerate bez štete.

1. Riješite se puževa u vrtu ručnim uklanjanjem

Iako nije najbrža metoda, ručno uklanjanje puževa može biti vrlo učinkovito.

Preporučuje se obavljati ovu aktivnost rano ujutro ili kasno navečer kada su puževi najaktivniji.

Koristite rukavice i skupljajte puževe u kantu s vodom i sapunom kako biste ih sigurno uklonili.

kako se riješiti puževa u vrtu

2. Postavite zamke za puževe

Umjesto uklanjanja puževa sa svojih biljaka jednog po jednog, postavite jednostavne zamke za puževe po cijelom vrtu. Ovako će te uloviti mnogo ovih uljeza odjednom i olakšati si njihovo uklanjanje.

Jedna od popularnih metoda je korištenje zamki s pivom. Kako se riješiti puževa u vrtu postavljanjem pivske zamke? Puževi su privučeni mirisom piva, upadaju u posudu i utapaju se.

Alternativno, možete koristiti mješavinu vode, šećera i kvasca. Također, postavljanje dasaka ili kartona na tlo može poslužiti kao sklonište za puževe tijekom dana, što olakšava njihovo prikupljanje.

3. Kako se riješiti puževa u vrtu uz pomoć bakrenih barijera

Bakrene trake postavljene oko gredica ili biljaka djeluju kao učinkovita barijera protiv puževa. Kontakt između puževe sluzi i bakra stvara neugodan osjećaj za puževe, što ih odvraća od prelaska preko trake.

Ako imate visoke gredice za povrtnjak ili biljni vrt, bakrena traka nanesena duž rubova ili vrhova okvira može biti učinkovita metoda za odbijanje puževa. Njihova sluz reagira s bakrom i stvara neugodan osjećaj, sličan blagom strujnom udaru. Ako nemate povišene gredice, možete također omotati bakrene prstenove oko pojedinačnih biljaka, postavljajući ih u razinu tla.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

4. Najjednostavniji način kako se riješiti puževa u vrtu? Održavajte ga čistim!

Puževi preferiraju vlažna i sjenovita mjesta. Redovitim uklanjanjem mrtvog lišća, ostataka biljaka i drugih skloništa smanjujete mogućnost njihovog nastanjivanja u vašem vrtu. Posebno obratite pažnju na čišćenje vrta u jesen, kada puževi polažu jaja.

Proljetno čišćenje vrta i okućnice

Puževi vole vlažna, sjenovita mjesta u vrtu i na područja koja su jako malčirana. Također će se skrivati ​​tijekom dnevne vrućine ispod balvana, grana i hrpe opalog lišća.

puževi u vrtu

5. Posadite biljke koje puževi ne vole!

Ovi prijeteći mekušci imaju proždrljiv apetit i mogu napraviti mnogo štete u kratkom vremenu. Rado će sažvakati nježno lišće svih vrsta biljaka, a hranit će se i voćem i povrćem koje sazrijeva.

Malo je vrtnih biljaka na koje se puževi neće obrušiti, ali oni posebno vole bosiljak, grah, kupus, hoste, lisnato povrće, dalije, nevene i jagode.

U dijelovima vrta gdje su puževi i puževi posebno problematični, možete ih pretjerati uzgojem biljaka koje im neće pobuditi apetit. Općenito, klonit će se bilja s izrazito aromatičnim lišćem (kao što su lavanda, ružmarin i kadulja), većine drvenastih biljaka, ukrasnih trava i biljaka s kožastim, čupavim ili bodljikavim lišćem.

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Vrt

Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi

Kako odabrati pravo stablo za svoje dvorište?

koje stablo posaditi u dvorištu

Priroda oko kuće ne donosi samo ljepotu već i niz praktičnih koristi. Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, odgovor nije jednostavan jer sve ovisi o klimi, veličini dvorišta i vašim željama. Stablo je istovremeno investicija u zdravlje, okoliš i vrijednost vaše nekretnine.

Uz pravi odabir vrste, vaše dvorište može postati mala oaza koja raste zajedno s obitelji.

Koje stablo posaditi u dvorištu?

Pri odabiru stabla važno je razmisliti o namjeni. Želite li hlad, plodove ili dekorativni element? U kontinentalnim krajevima odlično uspijevaju javor, lipa i breza, dok su za Dalmaciju bolji izbor maslina, smokva i koštela.

Zimzelene vrste poput bora ili čempresa daju privatnost tijekom cijele godine, dok ukrasne vrste poput japanske trešnje ili magnolije unose estetiku i poseban ugođaj.

Održavanje: ukrasna stabla zahtijevaju povremenu rezidbu i oblikovanje, dok zimzelena trebaju redovito zalijevanje u prvim godinama rasta i zaštitu od jačih vjetrova. Autohtona stabla su uglavnom zahvalna jer se dobro prilagođavaju klimi.

5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu

Koje voćke odabrati za dvorište – ljepota i plodovi u jednom

Voćke su praktičan i lijep izbor za svako dvorište. Jabuke, kruške i trešnje u kontinentalnim područjima donose obilne plodove, dok smokve, masline i agrumi odlično uspijevaju na obali. Osim što će obogatiti prehranu, voćke će dvorištu dati sezonsku dinamiku – proljetni cvat, ljetne plodove i jesenske boje.

Održavanje: voćke zahtijevaju redovitu rezidbu, gnojidbu i zaštitu od bolesti. Potrebno ih je zalijevati u sušnim razdobljima, osobito dok su mlade. Ako se pravilno održavaju, mogu trajati desetljećima i postati središnji dio obiteljskog dvorišta.

Najbolja brzorastuća stabla za hlad

Ako želite brzu sjenu i zaštitu od sunca, brzorastuće vrste su pravi izbor. Gledičija, srebrni javor, bagrem i platana rastu nekoliko desetaka centimetara godišnje i već nakon 5–7 godina stvaraju krošnju dovoljnu za ugodnu hladovinu. U urbanim sredinama posebno se cijeni platana zbog velike krošnje i otpornosti na gradske uvjete.

Održavanje: brzorastuća stabla zahtijevaju redovito zalijevanje i oblikovanje u prvim godinama kako bi razvila snažan korijen i stabilnu krošnju. Nakon što se ukorijene, vrlo su otporna i dugovječna.

Kada saditi koja stabla?

Jesen je idealna za sadnju listopadnih stabala jer imaju dovoljno vremena razviti korijenje prije zime.

Proljeće je pogodno za voćke i ukrasne vrste, osobito u područjima s hladnim zimama. Zima i ljeto se uglavnom izbjegavaju, osim kod kontejnerskih sadnica koje se mogu saditi cijele godine uz redovito navodnjavanje.

Kako posaditi stablo korak po korak

Prvo odaberite pravo mjesto – uzmite u obzir koliko će stablo narasti i koliko će mu trebati prostora.

Iskopajte jamu dvostruko širu od korijena i duboku koliko je visina korijenove bale. Pripremite tlo s kompostom, postavite sadnicu i zaspite zemljom.

Zalijte obilno i po potrebi poduprite kolcem. U prvim godinama redovito zalijevajte, a kasnije će stablo postati otpornije.

koje stablo posaditi u dvorištu

Tlo i razmak – na što valja obratiti pažnju

Stabla najbolje uspijevaju u dobro dreniranom i rahlo obrađenom tlu. Ako je tlo glinasto, preporučuje se dodati pijesak i kompost, dok pjeskovita tla trebaju više organske tvari. Vapnena tla pogodna su za smokvu, maslinu i badem, dok jabuka i kruška vole neutralna do blago kisela tla.

Razmak je jednako važan kao i vrsta tla. Velika stabla poput oraha ili kestena treba saditi najmanje 6–8 metara od kuće i drugih stabala jer razvijaju široku krošnju i korijen. Manja stabla i voćke, poput jabuke ili trešnje, dobro uspijevaju na udaljenosti od 3–4 metra. Preblizu posađena stabla mogu se natjecati za vodu i hranjive tvari, a korijen može ugroziti temelje kuće ako se sadi neposredno uz zidove.

Gdje kupiti sadnice i sjemenke drva koje ste odabrali za vaš vrt?

Sadnice se mogu kupiti u rasadnicima, vrtnim centrima i poljoprivrednim trgovinama, gdje možete dobiti i savjet stručnjaka o odabiru vrste.

Online trgovine nude veći izbor egzotičnih ili ukrasnih vrsta, dok se lokalne sadnice bolje prilagođavaju tlu i klimi. Ako birate sjemenke, imajte na umu da rast traje dulje i zahtijeva strpljenje.

Koje stablo posaditi u dvorištu – i zašto

Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, imajte na umu da ono donosi brojne prednosti – prirodnu klimu, manju potrebu za klimom ljeti i dodatno grijanje zimi, zaštitu od buke i vjetra, ljepši izgled okućnice te povećanje vrijednosti nekretnine.

Uz to, stabla proizvode kisik, poboljšavaju kvalitetu zraka i privlače ptice i korisne insekte.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

Jedno stablo u dvorištu znači puno više od ukrasa – ono je izvor hlada, hrane, ljepote i zdravlja. Pravilnim odabirom vrste, redovitom njegom i pažljivom sadnjom, svako dvorište može postati zelena oaza. Ako razmišljate dugoročno, birajte stabla koja odgovaraju vašoj klimi i prostoru, obratite pozornost na razmak i tlo te uživajte u njihovim dobrobitima desetljećima.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice