Povežimo se

Vrt

10 začinskih i ljekovitih biljaka koje je dobro imati u vrtu

Ublažavaju simptome raznih bolesti i jačaju otpornost organizma, što je u ovom trenutku od izuzetne važnosti

začinsko-ljekovito-bilje-domnakvadrat

Mnoge biljne vrste, koje poznajemo kao ukrasno bilje, davno su dospjele u vrtove zahvaljujući ljekovitim i aromatskim svojstvima. Zbog njih su dobile mjesto i u tradicionalnim kuhinjama. Također, mnogi suvremeni lijekovi sadržavaju ekstrakte ljekovitog bilja. To bilje nas samo po sebi neće izliječiti, ali će nam pomoći ublažavanjem simptoma bolesti kao i jačanjem otpornosti organizma, od izuzetne važnosti u ovoj pandemiji. Zbog toga ga je dobro uzgajati u vrtu, kako bi nam bilo pri ruci kada god nam to zatreba, za očuvanje zdravlja i kao dodatak jelima.

Kadulja

kadulja-biljka-domnakvadrat

Kadulja ili žalfija spada u čajne vrste. To je samoniklo mediteransko grmoliko bilje, koje se može uzgojiti i u kontinentalnim predjelima. Voli sunčana mjesta, a osjetljiva je na vjetar i hladnoću. U doba cvatnje, u svibnju i lipnju, kada sadržava najviše eteričnih ulja, sakupljaju se listovi i vršni dijelovi biljke.

Kadulja pročišćava krv, poboljšava apetit i liječi upale želuca, crijeva i mokraćnih putova.  Listovi ublažavaju iritaciju kože nakon uboda insekata, a med od kadulje jedan je od najcjenjenijih na svijetu.

Metvica

metvica-biljka-domnakvadrat

Metvica je odlična u salatama, te u osvježavajućim pićima i desertima. Razmnožava se isključivo vegetativno. Osjetljiva je na sušu i niske temperature, ali dobro uspijeva i u loncu na balkonu gdje može i prezimiti. Kao začin koriste se svježi listići metvice koje nakon branja treba zamrznuti. Listovi se beru u srpnju i kolovozu te se suše za čaj koji smiruje živce, ali djeluje i kao diuretik.

Timijan

timijan-biljka-domnakvadrat

Timijan ili majčina dušica je gusti zimzeleni polugrm ili puzavica, drvenastog donjeg dijela stabljike. Raste samoniklo ili se uzgaja, a voli osunčani položaj te rahlo i propusno tlo. Tijekom ljeta ju treba podrezivati te zimi zaštititi od hladnoće. Eterično ulje majčine dušice ima snažno antiseptičko djelovanje.

Neven

neven-biljka-domnakvadrat

Neven je odličan za liječenje kožnih bolesti, poput akni, bradavica i osipa, opeklina od sunca i kožnih infekcija. Osim toga pobuđuje cirkulaciju te pospješuje obnovu kože kod liječenja rana. Neven se sije od travnja do lipnja, a cvjeta tijekom ljeta, pa čak i do studenog.

Bijeli sljez

bijeli-sljez-biljka-domnakvadrat

Bijeli sljez se sije na otvorenom kada temperatura zemlje dostigne 20 stupnjeva. Zasijanu površinu potrebno je dobro zaliti i prekriti prozirnom plastičnom folijom do nicanja. Na površinu gdje će rasti, treba ga presaditi godinu nakon sjetve. Sakuplja se list, a nakon druge godine vadi se i korijen, koji se guli, reže i suši. Čaj od bijelog sljeza povoljno djeluje kod kašlja, bronhitisa i plućnog katara. Koristan je i u liječenju bolesti probavnog trakta.

Lavanda

lavanda-biljka-domnakvadrat

Lavanda umiruje, opušta i ublažava bolove, pa tako i glavobolju. Esencijalna ulja lavande imaju antiseptična i protuupalna svojstva pa su dobra za modrice, ogrebotine, opekline te ugrize insekata. Ova mediteranska biljka godinama se koristila kao lijek, ali i kao začin. Upotrebljava se njen sušeni cvijet, bogat esencijalnim uljima, a mogu i sušeni listići. U toplim, mediteranskim podnebljima uspijeva u svakom vrtu, dok se kontinentalna lavanda može saditi u loncima. Potrebno joj je puno sunca i redovito zalijevanje.

Ružmarin

ružmarin-biljka-domnakvadrat

Ružmarin je odlična zamjena za aspirin! Smiruje živčani sustav i jača probavu. Odličan je u varivima, juhama i povrću te kao začin mediteranskim jelima od ribe i mesa na žaru ili u marinadama. Bogat je jakim eteričnim uljem koje potiče koncentraciju, a kupka osvježava iscrpljeni organizam i ublažava simptome prehlade.

Lovor

lovor-biljka-domnakvadrat

Lovor je biljka cijenjena još iz vremena antike. Listovi sadrže eterično ulje te se koriste kao začin kod pripremanja juha, variva i marinada, kao i u medicini. Lovorov list poboljšava probavu, a ulje iz svježih plodova koristi se za liječenje kožnih osipa, bolnih mišića, te pospješuje prokrvljenost i dezinficira. Lovor je nisko zimzeleno drvo ili žbun, koji cvjeta u travnju i svibnju, a može narasti i do 9 m.

Bosiljak

bosiljak-biljka-domnakvadrat

Bosiljak je tipična začinska biljka mediteranskog podneblja poznata po aromi i ljepoti listova. Cvjetovi su mu sitni bijeli, ružičasti ili purpurni. Koristi se u salatama, juhama, tjestenini i u kombinacijama s rajčicom. Bosiljak raste na sunčanim mjestima, potrebno mu je dosta vode i osjetljiv je na zimu. Zbog toga se najčešće uzgaja u lončanicama koje je potrebno obilno zalijevati i držati na izravnom svjetlu. Pomaže protiv prehlada, potiče apetit i služi za smirenje.

Vlasac

vlasac-biljka-domnakvadrat

Vlasac je višegodišnja biljka koja se sastoji od lukovice i gustih, cjevastih listova plavozelene boje i blagog okusa koji podsjeća na luk. Od svibnja do srpnja ima ljubičasto-crvenkaste loptaste cvjetove. Kao začin se upotrebljavaju svježe i sitno nasjeckani listovi. Bogat je vitaminima A, C i željezom, a ima blagotvorne učinke na poboljšanje cirkulacije i za rješavanje problema nadutosti.

sanja-začinskog-ljekovitog-bilja

Začinsko i ljekovito bilje može se uzgajati u zatvorenom prostoru ili u malom začinskom vrtu u dvorištu. Za uspješan uzgoj potrebno mu je dosta svjetlosti i redovito, ne preobilno zalijevanje, plijevljenje i prihrana prirodnim gnojivima poput otopine češnjaka, sitno nasjeckane kore banane ili ljuske jajeta. Primjena kemijskih sredstava kod uzgoja ljekovitog i začinskog bilja nije dopuštena. Stoga, uzgoju začinskog i ljekovitog bilja u svom korisnom vrtu pristupajte s ljubavlju, koju će vam biljke sigurno i uzvratiti.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti

Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje

krizanteme na prodaju

Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.

Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.

Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.

Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.

Što provjeriti pri kupnji krizantema?

Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.

Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.

Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.

Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.

Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.

Lončana ili vrtna: zašto je to važno?

Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.

Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.

Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.

Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.

Gdje je držati da dulje cvate?

Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.

U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.

Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.

Zalijevanje i njega dok cvate

Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.

Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.

Što s krizantemom nakon cvatnje?

Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.

Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.

Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.

Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko

Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.


Nastavite čitati

Balkoni i terase

Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće

Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon

Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.

Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.

Kada saditi koju lukovicu?

Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.

Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.

Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće,  ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.

Kako prepoznati zdravu lukovicu?

Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.

Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine

Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.

  • Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
  • Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
  • Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
  • Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
  • Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.

Sadnja lukovica u tegle: što vam treba

Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.

Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.

Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve

Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.

Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu

1. Sunčana tegla: žuto i bijelo

  • Vrh: žuti ili bijeli krokusi
  • Sredina: niski narcisi
  • Dno: bijeli kasni tulipani

Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.

2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto

  • Vrh: presličice (muskari)
  • Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
  • Dno: ljubičasti kasni tulipani

Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.

3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom

Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.

Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake

Izbjegnite praznu teglu do proljeća

Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.

Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.

Gdje držati teglu preko zime?

Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.

Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.

Kad lukovice ocvatu

Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.

Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.

Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.

„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.

Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama