Vrt
10 začinskih i ljekovitih biljaka koje je dobro imati u vrtu
Ublažavaju simptome raznih bolesti i jačaju otpornost organizma, što je u ovom trenutku od izuzetne važnosti

Mnoge biljne vrste, koje poznajemo kao ukrasno bilje, davno su dospjele u vrtove zahvaljujući ljekovitim i aromatskim svojstvima. Zbog njih su dobile mjesto i u tradicionalnim kuhinjama. Također, mnogi suvremeni lijekovi sadržavaju ekstrakte ljekovitog bilja. To bilje nas samo po sebi neće izliječiti, ali će nam pomoći ublažavanjem simptoma bolesti kao i jačanjem otpornosti organizma, od izuzetne važnosti u ovoj pandemiji. Zbog toga ga je dobro uzgajati u vrtu, kako bi nam bilo pri ruci kada god nam to zatreba, za očuvanje zdravlja i kao dodatak jelima.
Kadulja

Kadulja ili žalfija spada u čajne vrste. To je samoniklo mediteransko grmoliko bilje, koje se može uzgojiti i u kontinentalnim predjelima. Voli sunčana mjesta, a osjetljiva je na vjetar i hladnoću. U doba cvatnje, u svibnju i lipnju, kada sadržava najviše eteričnih ulja, sakupljaju se listovi i vršni dijelovi biljke.
Kadulja pročišćava krv, poboljšava apetit i liječi upale želuca, crijeva i mokraćnih putova. Listovi ublažavaju iritaciju kože nakon uboda insekata, a med od kadulje jedan je od najcjenjenijih na svijetu.
Metvica

Metvica je odlična u salatama, te u osvježavajućim pićima i desertima. Razmnožava se isključivo vegetativno. Osjetljiva je na sušu i niske temperature, ali dobro uspijeva i u loncu na balkonu gdje može i prezimiti. Kao začin koriste se svježi listići metvice koje nakon branja treba zamrznuti. Listovi se beru u srpnju i kolovozu te se suše za čaj koji smiruje živce, ali djeluje i kao diuretik.
Timijan

Timijan ili majčina dušica je gusti zimzeleni polugrm ili puzavica, drvenastog donjeg dijela stabljike. Raste samoniklo ili se uzgaja, a voli osunčani položaj te rahlo i propusno tlo. Tijekom ljeta ju treba podrezivati te zimi zaštititi od hladnoće. Eterično ulje majčine dušice ima snažno antiseptičko djelovanje.
Neven

Neven je odličan za liječenje kožnih bolesti, poput akni, bradavica i osipa, opeklina od sunca i kožnih infekcija. Osim toga pobuđuje cirkulaciju te pospješuje obnovu kože kod liječenja rana. Neven se sije od travnja do lipnja, a cvjeta tijekom ljeta, pa čak i do studenog.
Bijeli sljez

Bijeli sljez se sije na otvorenom kada temperatura zemlje dostigne 20 stupnjeva. Zasijanu površinu potrebno je dobro zaliti i prekriti prozirnom plastičnom folijom do nicanja. Na površinu gdje će rasti, treba ga presaditi godinu nakon sjetve. Sakuplja se list, a nakon druge godine vadi se i korijen, koji se guli, reže i suši. Čaj od bijelog sljeza povoljno djeluje kod kašlja, bronhitisa i plućnog katara. Koristan je i u liječenju bolesti probavnog trakta.
Lavanda

Lavanda umiruje, opušta i ublažava bolove, pa tako i glavobolju. Esencijalna ulja lavande imaju antiseptična i protuupalna svojstva pa su dobra za modrice, ogrebotine, opekline te ugrize insekata. Ova mediteranska biljka godinama se koristila kao lijek, ali i kao začin. Upotrebljava se njen sušeni cvijet, bogat esencijalnim uljima, a mogu i sušeni listići. U toplim, mediteranskim podnebljima uspijeva u svakom vrtu, dok se kontinentalna lavanda može saditi u loncima. Potrebno joj je puno sunca i redovito zalijevanje.
Ružmarin

Ružmarin je odlična zamjena za aspirin! Smiruje živčani sustav i jača probavu. Odličan je u varivima, juhama i povrću te kao začin mediteranskim jelima od ribe i mesa na žaru ili u marinadama. Bogat je jakim eteričnim uljem koje potiče koncentraciju, a kupka osvježava iscrpljeni organizam i ublažava simptome prehlade.
Lovor

Lovor je biljka cijenjena još iz vremena antike. Listovi sadrže eterično ulje te se koriste kao začin kod pripremanja juha, variva i marinada, kao i u medicini. Lovorov list poboljšava probavu, a ulje iz svježih plodova koristi se za liječenje kožnih osipa, bolnih mišića, te pospješuje prokrvljenost i dezinficira. Lovor je nisko zimzeleno drvo ili žbun, koji cvjeta u travnju i svibnju, a može narasti i do 9 m.
Bosiljak

Bosiljak je tipična začinska biljka mediteranskog podneblja poznata po aromi i ljepoti listova. Cvjetovi su mu sitni bijeli, ružičasti ili purpurni. Koristi se u salatama, juhama, tjestenini i u kombinacijama s rajčicom. Bosiljak raste na sunčanim mjestima, potrebno mu je dosta vode i osjetljiv je na zimu. Zbog toga se najčešće uzgaja u lončanicama koje je potrebno obilno zalijevati i držati na izravnom svjetlu. Pomaže protiv prehlada, potiče apetit i služi za smirenje.
Vlasac

Vlasac je višegodišnja biljka koja se sastoji od lukovice i gustih, cjevastih listova plavozelene boje i blagog okusa koji podsjeća na luk. Od svibnja do srpnja ima ljubičasto-crvenkaste loptaste cvjetove. Kao začin se upotrebljavaju svježe i sitno nasjeckani listovi. Bogat je vitaminima A, C i željezom, a ima blagotvorne učinke na poboljšanje cirkulacije i za rješavanje problema nadutosti.

Začinsko i ljekovito bilje može se uzgajati u zatvorenom prostoru ili u malom začinskom vrtu u dvorištu. Za uspješan uzgoj potrebno mu je dosta svjetlosti i redovito, ne preobilno zalijevanje, plijevljenje i prihrana prirodnim gnojivima poput otopine češnjaka, sitno nasjeckane kore banane ili ljuske jajeta. Primjena kemijskih sredstava kod uzgoja ljekovitog i začinskog bilja nije dopuštena. Stoga, uzgoju začinskog i ljekovitog bilja u svom korisnom vrtu pristupajte s ljubavlju, koju će vam biljke sigurno i uzvratiti.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

You must be logged in to post a comment Login