Vrt
10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia
Ovaj stil vrtlarstva započeo je u Kini prije više od 2000 godina i proširio se u Japan u 12. stoljeću. Sada je cijenjen u cijelom svijetu.
Bonsai je intrigantan i kreativan hobi. Na najjednostavnijoj razini, bonsai je mala biljka koja raste u plitkom spremniku, ali za one koji stvaraju bonsai biljke, primjerci su umjetnička djela koja se često stvaraju da oblikuju tradicionalne oblike.
Ako se odlučite sami napraviti bonsai, obratite pažnju na odabir drveta. Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, objasnio je stručnjak za bonsai Toni Adžić.
Vrste drveća za izradu bonsaia
Gotovo svako višegodišnje drvo ili grm s drvenastim stabljikama koji daje prave grane može se uzgojiti kao bonsai drvo. Međutim, neke su vrste prikladnije za uzgoj kao bonsai od drugih. Neke su vrste bonsai drveća popularnije zbog estetskih razloga (kao što je malo lišće ili kvrgava kora), dok su druge popularne jer su poznate po tome što se ne održavaju i otporne su kada se uzgajaju kao minijature.
Ovo su uobičajene vrste bonsai drveća:
1 Bor (Pinus spp.)
Borovi su popularni kao bonsai jer su otporni i mogu se dresirati. Zapravo, borovi se mogu oblikovati u gotovo svaki poznati bonsai stil. Borove karakteriziraju iglice koje se pojavljuju u snopovima od dvije do pet i kora koja postaje ljuskava ili se ljušti kako stari. Vrste koje su osobito dobre za bonsai uključuju japanski crni bor (Pinus thunbergii), planinski bor (P. mugo), obični bor (P. sylvestris) i japanski bijeli bor (P. parviflora).
- Svjetlost: puno sunca
- Zalijevanje: zalijevajte kada tlo izgleda suho
- Varijante boja: iglice se kreću od svijetlozelene preko plavkastozelene do tamnozelene (ovisno o vrsti)

2 Japanski javor (Acer palmatum)
Japanski javori su listopadna drveća poznata po crveno-bordo ili zelenom lišću koje u jesen postaje jarko crveno, narančasto ili žuto. Kora mladih japanskih javorova obično je zelena ili crvenkasta, a starenjem postaje siva ili sivkastosmeđa.
Upozorenje za ljubitelje bonsaija koji nemaju puno vremena posvetiti se zanatu – japanski javor zahtijeva puno vode, posebno tijekom sezone rasta. Ovisno o temperaturi, može im biti potrebno svakodnevno zalijevanje, čak i nekoliko puta dnevno.
- Svjetlo: sunčano, djelomično sunčano
- Voda: zahtijeva često zalijevanje (svakodnevno ili više)
- Varijante boja: neke sorte imaju crveno ili žuto lišće od proljeća do jeseni, dok su druge crvenkaste u proljeće, postaju zelene ljeti, a zatim se transformiraju u briljantno crvene, žute ili narančaste u jesen

3 Japanska trešnja u cvatu (Prunus serrulata)
Tradicionalno se vjeruje da stabla trešnje označavaju prijateljstvo, a sorte poput japanske cvjetajuće trešnje također čine prekrasna bonsai stabla. Ova ukrasna, listopadna stabla nisu samo prekrasna, već ih je lako dresirati jer su njihove grane i debla savitljivi i lako ih je oblikovati.
Iako se bonsai trešnje mogu uzgajati u zatvorenom prostoru, mogu patiti od nedostatka svjetla i najbolje rastu kada se uzgajaju na otvorenom u ljetnim mjesecima.
- Svjetlost: puno sunca
- Voda: održavajte tlo stalno vlažnim
- Varijante boja: lišće je zeleno ili brončano; cvijeće može biti različitih nijansi bijele ili ružičaste

4 Cedar (Cedrus spp.)
Hrapava kora stabala cedra učinila ih je popularnim izborom među bonsai entuzijastima. Cedrovi su zimzeleni četinjači koji rastu kratke iglice duž svojih grana, pružajući priliku za vrlo dramatične bonsai stilove. Na stranu impresivna drama, cedrovi nisu idealni za početnike. Bonsai stabla cedra zahtijevaju posebnu njegu i stručnost kako bi pravilno rasla kao bonsai i najprikladnija su za iskusne uzgajivače.
Postoje četiri vrste cedra koje se često uzgajaju kao bonsai: libanonski cedar (Cedrus libania), ciparski cedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar (Cedrus deodara) i atlaski cedar (Cedrus atlantica).
- Svjetlost: izravno sunce
- Voda: pustite tlo da se djelomično osuši između dva zalijevanja
- Varijacije boja: tamno zelene iglice

5 Ginseng Fikus (Ficus microcarpa)
Ginseng ficus je tropska vrsta bonsai drveća. Međutim, smatra se izvrsnom vrstom za početnike ljubitelje bonsaija jer je vrlo izdržljivo i lako oprašta. Ova širokolisna zimzelena stabla karakteriziraju zračni korijeni jedinstvenog izgleda i tamnozeleno lišće ovalnog oblika.
Ginseng ficus čini bonsai stablo koje nije potrebno održavati i ne zahtijeva toliko svjetla kao druge popularne vrste bonsaija. Dobro raste u zatvorenom prostoru kao sobna biljka budući da uspijeva u toplim klimama i jakom, neizravnom svjetlu.
- Svjetlo: jarko, neizravno svjetlo
- Voda: održavajte tlo vlažnim
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

6 Plačuća smokva (Ficus benjamina)
Prekrasna krošnja nalik kišobranu žalosne smokve čini je popularnim izborom za bonsai. Njegovo uvrnuto površinsko korijenje još je jedna primamljiva značajka koja dobro pristaje oblikovanju bonsaija.
Osim što izgleda, Ficus benjamina je izdržljivo i otporno drvo što ga čini savršenim za bonsai trening. Dobro se prilagođava uzgoju u zatvorenom prostoru i često se uzgaja kao sobna biljka tijekom cijele godine.
- Svjetlo: djelomično sunce
- Voda: zalijevajte često
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

7 Patuljasti žad (Portulacaria afra)
Patuljasti žad je polu-zimzeleni grm mekog drveta koji čini izvrsno bonsai drvo za početnike. Patuljasti žad izgleda vrlo slično uobičajenoj sorti žada (Crassula ovata), međutim, manje lišće patuljastog žada čini ga poželjnijim izborom za uzgoj bonsaija.
Patuljasto bonsai drveće od žada dobro raste u zatvorenom prostoru, ali mu je potrebna izravna sunčeva svjetlost veći dio dana. Također se mogu uspješno uzgajati vani, ali ne podnose niske temperature.
- Svjetlo: izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte rijetko
- Varijante boja: tamnozeleno sočno lišće, svijetlosmeđe grane

8 Nar (Punica granatum)
Debela, kvrgava kora i upečatljivi plodonosni cvjetovi stabla nara učinili su ga popularnom vrstom bonsai drveta. Njegov prirodno kvrgav, starinski izgled savršen je za bonsai estetiku.
Stabla bonsaija od nara mogu se uzgajati na otvorenom tijekom cijele godine u toplim klimama ili dio godine u zatvorenom prostoru. Treba ih zaštititi od niskih temperatura i mraza.
- Svjetlo: jarko izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte redovito
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće; cvjetovi s narančasto-crvenim cvjetovima koji daju jestive plodove

9 Patuljasti šimšir (Buxus spp.)
Patuljasti šimšir je popularno grmlje, a također je dobar izbor za bonsai biljke jer dobro reagira na orezivanje.
Jedna vrsta patuljastog šimšira, malolisni šimšir (Buxus microphylla), poznat i kao ‘Kingsville Dwarf’, naraste 12 do 18 inča visoko, savršeno za bonsai i minijaturne vrtove. Harlandov šimšir (Buxus harlandii) još je jedan dobar grm za bonsai, ali može narasti malo više, na 2 do 3 stope ako se ne orezuje. Još jedna vrsta patuljastog šimšira je korejski (Buxus sinica var. insularis) s visinom od 2 stope.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene
- Voda: donekle otporna na sušu; neka se malo osuši između dva zalijevanja
- Varijante boja: mali, zaobljeni, sjajni ili kožasti zeleni listovi i beznačajni zeleni ili žuti cvjetovi

10 Azaleja (Rhododendron spp.)
Azaleje su cvjetni grmovi, ali neke minijaturne verzije, koje se obično nazivaju “stakleničke azaleje”, namijenjene su sobnim biljkama. Patuljaste sorte mogu narasti samo 3 stope u visinu.
Jedna posebna azaleja, Satsuki ili južnoindijska azaleja (Rhododendron indicum), idealna je za bonsai, ali se također smatra isključivo biljkom koja cvjeta na otvorenom. Bez obrezivanja može narasti nekoliko stopa u visinu, ali s obrezivanjem je lijepa stopa ili tako visoka s ružičastim proljetnim cvjetovima.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene; šarena nijansa
- Voda: često zalijevanje
- Varijante boja: bijeli, ružičasti, crveni, narančasti i cvjetovi breskve

Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.
Bilje
Perunika: Kompletan vodič za uzgoj i njegu otporne ljepotice
Saznajte kako kombinirati ljepotu i korist perunike u svom vrtu, uz minimalan trud i maksimalan efekt!
Perunika, poznata i kao iris ili sabljica, jedna je od najljepših i najizdržljivijih višegodišnjih biljaka koje možete uzgajati u svom vrtu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.
Ova elegantna ljepotica obogaćuje vrt kada većina drugih biljaka još ne cvjeta – nakon proljetnih lukovica, ali prije delphinium i phlox cvjetova. Svojim raznobojnim cvjetovima i jednostavnom njegom, perunika je idealna za cvjetne gredice, kamenjare i rubove vrtova, a uz pravilnu brigu može vas oduševljavati godinama. Osim estetske vrijednosti, iris nudi i brojne praktične i kreativne koristi, od prirodnih boja do ljekovitih svojstava, što je čini pravim darom prirode u vašem vrtu.
- Izgled i građa perunike
- Vrste perunike
- Endemične vrste perunike u Hrvatskoj
- Uvjeti za uzgoj perunike
- Sadnja i njega perunike
- Razmnožavanje perunika
- Bolesti i štetnici
- Perunika u vrtu
- Zdravstvene dobrobiti perunike
- Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji
Izgled i građa perunike
Cvjetovi perunike imaju šest latica, od kojih su tri uspravne, poznate kao “standardi”, a tri viseće nazivamo “falls”. Boje cvjetova variraju od bijele, žute, roza, ljubičaste, plave, crvenkaste do dvobojnih kombinacija. Visina biljke može biti od skromnih 10–23 cm kod patuljastih vrsta, pa sve do 90 cm kod visokih sorti. Većina perunika cvjeta u proljeće i rano ljeto, dok neke sorte mogu iznenaditi cvatnjom i u jesen. Ove višegodišnje biljke najbolje uspijevaju na sunčanim mjestima uz dobro pripremljeno tlo.
Vrste perunike
Perunika se dijeli na nekoliko glavnih skupina, a svaka vrsta ima svoje posebnosti i idealne uvjete rasta:
- Bradate perunike (Bearded Iris) – prepoznatljive po “bradi”, dlakavoj liniji na sredini visećih latica. Najčešće uzgajana vrsta je Iris germanica, otporna na hladnoću i sušu. Visoke sorte dosežu 2–3 stope i cvjetaju u svibnju i lipnju.
- Patuljaste bradate perunike – poput I. pumila i I. chamaeiris. Narastu 10–23 cm, tvore guste tepihe lišća i cvjetova, idealne za kamenjare.
- Beardless iris (Apogoniris) – nemaju “bradu” i imaju tanke listove nalik travi. Najpoznatije vrste su japanske (I. kaempferi) i sibirske (I. sibirica). Japanske perunike imaju široke i mekane latice, cvjetaju na dugim stabljikama visine 60–120 cm. Sibirske irise imaju uske, čvrste latice, dosežu 45–60 cm i najbolje uspijevaju u vlažnom tlu, često uz obale rijeka i jezera.
- Crested iris – imaju mali uzdignuti greben na sredini latica, često kontrastne boje. Primjer takve vrste je patuljasta Iris cristata.

Endemične vrste perunike u Hrvatskoj
Hrvatska se može pohvaliti s ukupno 15 vrsta perunike, a neke od njih su endemične i jedinstvene za naše područje. Ove vrste krase različita staništa – od obala i otoka do planinskih područja – te čine važan dio prirodne baštine Hrvatske:
- Iris adriatica – rasprostranjena na obali, u zaleđu i na otocima srednje Dalmacije.
- Iris × rotschildii – zabilježena samo na jednom lokalitetu na Velebitu.
- Iris croatica – prisutna u kontinentalnim dijelovima Hrvatske i Slovenije.
- Iris illyrica – raste po planinskim obalama i otocima sjevernog Jadrana, od Italije do južnog Velebita i istočnodinarskog područja Bosne.
- Iris pseudopallida dalmatica – rasprostranjena po obalama i otocima južnog Jadrana, od planine Kozjak do juga Albanije.
Koji je vaš cvijet prema mjescu rođenja? Svaki od njih ima i posebno značenje
Uvjeti za uzgoj perunike
Perunike vole sunčana mjesta okrenuta prema jugu i dobrom cirkulacijom zraka. Bradate i crested vrste preferiraju lagano, alkalno tlo s dobrom drenažom, dok beardless vrste bolje uspijevaju u vlažnom i blago kiselom tlu. Priprema tla prije sadnje uključuje kopanje i rastresanje na dubini od oko 45 cm, a dodavanje komposta ili gnojiva poboljšava strukturu tla i zdrav rast biljaka. Redovita njega i kontrola vlage ključni su za uspješan rast.
Sadnja i njega perunike
Najbolje vrijeme za sadnju rizoma perunike je kasno ljeto ili rana jesen, kako bi se biljke dobro ukorijenile prije zime. Rizome treba položiti blago ispod ili na razini tla, ovisno o vrsti i težini tla. U laganom tlu rizomi se sade oko 5 cm ispod površine, dok u teškom tlu mogu biti iznad tla. Postavite rizome paralelno s tlom, raširite korijenje oko baze i dobro zalijte. Za upečatljive prikaze boja sadite najmanje tri rizoma iste sorte u trokutu ili izmjeničnom uzorku. Tijekom vegetacije održavajte tlo vlažnim, uklanjajte korov i redovito skidajte ocvale cvjetove.

Razmnožavanje perunika
Perunike se najčešće razmnožavaju dijeljenjem rizoma. Svaka podjela mora imati barem jedan pup i nekoliko zdravih korijena. Podjela se provodi svakih 2–5 godina, najbolje nakon cvatnje, u kasno ljeto ili ranu jesen. Rizome možete odmah posaditi i već iduće proljeće očekivati cvjetove. Razmnožavanje iz sjemena moguće je, ali većina sjemenki cvjeta tek nakon 2–3 godine, pa se ova metoda uglavnom koristi za stvaranje novih hibrida.
Bolesti i štetnici
Perunika je osjetljiva na nekoliko bolesti i štetnika. Bakterijska trulež rizoma često nastaje kroz oštećenja, a zaražene biljke treba ukloniti i uništiti. Gljivične bolesti poput sclerotiuma i botritisa također mogu uništiti rizome, pa je važno uklanjati zaražene dijelove i sterilizirati tlo. Listne pjege i rđa mogu oslabiti biljku, a preventivno prskanje fungicidima smanjuje rizik. Nematode, posebno korijenske, uzrokuju deformacije korijena, dok iris borer, lisne uši i tripsi mogu napadati listove, cvjetove i rizome. Pravovremena zaštita osigurava zdrav rast.
Perunika u vrtu
Perunika je vrlo svestrana. Patuljaste sorte savršene su za kamenjare, srednje i visoke vrste idealne za cvjetne gredice, dok beardless perunike, poput sibirske, izvrsno uspijevaju u vlažnim područjima i vodnim vrtovima. Raznobojni cvjetovi omogućuju kreiranje efektnih aranžmana u svakom dijelu vrta.
10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu
Zdravstvene dobrobiti perunike
Perunika sadrži brojne bioaktivne spojeve: flavonoide, fenolne kiseline, terpenoide i masne kiseline. Ovi spojevi djeluju antioksidativno, protuupalno, antikancerogeno, antimikrobno i hepatoprotektivno. Ekstrakti perunike mogu smanjiti oksidativni stres, što pomaže u prevenciji bolesti poput dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti i kardiovaskularnih poremećaja. Tradicionalno se koristila za ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima, a suvremena istraživanja potvrđuju njezin potencijal za smanjenje upala i nuspojava kemoterapije.
Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji
Perunika se široko koristi u kozmetici i parfumeriji zahvaljujući svom ugodnom mirisu i nježnim svojstvima za kožu. Ekstrakti irisa, posebno vrsta poput Iris versicolor i Iris pallida, koriste se za parfimiranje proizvoda, toniranje kože te djeluju kao prirodni konzervansi zahvaljujući svojim antimikrobnim svojstvima. Osim toga, iris se upotrebljava i u prehrambenoj industriji za aromatiziranje hrane i pića, poput slatkiša, žvakaćih guma i brašna. Ipak, važno je koristiti ga oprezno – tijekom trudnoće i dojenja te kod osoba s probavnim smetnjama, jer svježi korijen može iritirati probavni sustav. Perunika tako spaja estetsku vrijednost s praktičnom primjenom, ali je uvijek potrebno poštovati mjere opreza prilikom upotrebe.
10 trajnica koje treba orezivati u jesen
Perunika je izdržljiva i svestrana biljka koja svojim šarenim cvjetovima ukrašava vrtove i pruža dugotrajnu ljepotu. Njena raznolikost vrsta i jednostavnost uzgoja čine je idealnom za svaki vrt, od kamenjara do vlažnih obala. Uz malo truda, pravih informacija i pažljive njege, perunika može vaš vrt činiti ljepšim i živopisnijim godinama, pružajući užitak i inspiraciju svakom ljubitelju cvijeća.





