Vrt
10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia
Ovaj stil vrtlarstva započeo je u Kini prije više od 2000 godina i proširio se u Japan u 12. stoljeću. Sada je cijenjen u cijelom svijetu.
Bonsai je intrigantan i kreativan hobi. Na najjednostavnijoj razini, bonsai je mala biljka koja raste u plitkom spremniku, ali za one koji stvaraju bonsai biljke, primjerci su umjetnička djela koja se često stvaraju da oblikuju tradicionalne oblike.
Ako se odlučite sami napraviti bonsai, obratite pažnju na odabir drveta. Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, objasnio je stručnjak za bonsai Toni Adžić.
Vrste drveća za izradu bonsaia
Gotovo svako višegodišnje drvo ili grm s drvenastim stabljikama koji daje prave grane može se uzgojiti kao bonsai drvo. Međutim, neke su vrste prikladnije za uzgoj kao bonsai od drugih. Neke su vrste bonsai drveća popularnije zbog estetskih razloga (kao što je malo lišće ili kvrgava kora), dok su druge popularne jer su poznate po tome što se ne održavaju i otporne su kada se uzgajaju kao minijature.
Ovo su uobičajene vrste bonsai drveća:
1 Bor (Pinus spp.)
Borovi su popularni kao bonsai jer su otporni i mogu se dresirati. Zapravo, borovi se mogu oblikovati u gotovo svaki poznati bonsai stil. Borove karakteriziraju iglice koje se pojavljuju u snopovima od dvije do pet i kora koja postaje ljuskava ili se ljušti kako stari. Vrste koje su osobito dobre za bonsai uključuju japanski crni bor (Pinus thunbergii), planinski bor (P. mugo), obični bor (P. sylvestris) i japanski bijeli bor (P. parviflora).
- Svjetlost: puno sunca
- Zalijevanje: zalijevajte kada tlo izgleda suho
- Varijante boja: iglice se kreću od svijetlozelene preko plavkastozelene do tamnozelene (ovisno o vrsti)

2 Japanski javor (Acer palmatum)
Japanski javori su listopadna drveća poznata po crveno-bordo ili zelenom lišću koje u jesen postaje jarko crveno, narančasto ili žuto. Kora mladih japanskih javorova obično je zelena ili crvenkasta, a starenjem postaje siva ili sivkastosmeđa.
Upozorenje za ljubitelje bonsaija koji nemaju puno vremena posvetiti se zanatu – japanski javor zahtijeva puno vode, posebno tijekom sezone rasta. Ovisno o temperaturi, može im biti potrebno svakodnevno zalijevanje, čak i nekoliko puta dnevno.
- Svjetlo: sunčano, djelomično sunčano
- Voda: zahtijeva često zalijevanje (svakodnevno ili više)
- Varijante boja: neke sorte imaju crveno ili žuto lišće od proljeća do jeseni, dok su druge crvenkaste u proljeće, postaju zelene ljeti, a zatim se transformiraju u briljantno crvene, žute ili narančaste u jesen

3 Japanska trešnja u cvatu (Prunus serrulata)
Tradicionalno se vjeruje da stabla trešnje označavaju prijateljstvo, a sorte poput japanske cvjetajuće trešnje također čine prekrasna bonsai stabla. Ova ukrasna, listopadna stabla nisu samo prekrasna, već ih je lako dresirati jer su njihove grane i debla savitljivi i lako ih je oblikovati.
Iako se bonsai trešnje mogu uzgajati u zatvorenom prostoru, mogu patiti od nedostatka svjetla i najbolje rastu kada se uzgajaju na otvorenom u ljetnim mjesecima.
- Svjetlost: puno sunca
- Voda: održavajte tlo stalno vlažnim
- Varijante boja: lišće je zeleno ili brončano; cvijeće može biti različitih nijansi bijele ili ružičaste

4 Cedar (Cedrus spp.)
Hrapava kora stabala cedra učinila ih je popularnim izborom među bonsai entuzijastima. Cedrovi su zimzeleni četinjači koji rastu kratke iglice duž svojih grana, pružajući priliku za vrlo dramatične bonsai stilove. Na stranu impresivna drama, cedrovi nisu idealni za početnike. Bonsai stabla cedra zahtijevaju posebnu njegu i stručnost kako bi pravilno rasla kao bonsai i najprikladnija su za iskusne uzgajivače.
Postoje četiri vrste cedra koje se često uzgajaju kao bonsai: libanonski cedar (Cedrus libania), ciparski cedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar (Cedrus deodara) i atlaski cedar (Cedrus atlantica).
- Svjetlost: izravno sunce
- Voda: pustite tlo da se djelomično osuši između dva zalijevanja
- Varijacije boja: tamno zelene iglice

5 Ginseng Fikus (Ficus microcarpa)
Ginseng ficus je tropska vrsta bonsai drveća. Međutim, smatra se izvrsnom vrstom za početnike ljubitelje bonsaija jer je vrlo izdržljivo i lako oprašta. Ova širokolisna zimzelena stabla karakteriziraju zračni korijeni jedinstvenog izgleda i tamnozeleno lišće ovalnog oblika.
Ginseng ficus čini bonsai stablo koje nije potrebno održavati i ne zahtijeva toliko svjetla kao druge popularne vrste bonsaija. Dobro raste u zatvorenom prostoru kao sobna biljka budući da uspijeva u toplim klimama i jakom, neizravnom svjetlu.
- Svjetlo: jarko, neizravno svjetlo
- Voda: održavajte tlo vlažnim
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

6 Plačuća smokva (Ficus benjamina)
Prekrasna krošnja nalik kišobranu žalosne smokve čini je popularnim izborom za bonsai. Njegovo uvrnuto površinsko korijenje još je jedna primamljiva značajka koja dobro pristaje oblikovanju bonsaija.
Osim što izgleda, Ficus benjamina je izdržljivo i otporno drvo što ga čini savršenim za bonsai trening. Dobro se prilagođava uzgoju u zatvorenom prostoru i često se uzgaja kao sobna biljka tijekom cijele godine.
- Svjetlo: djelomično sunce
- Voda: zalijevajte često
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

7 Patuljasti žad (Portulacaria afra)
Patuljasti žad je polu-zimzeleni grm mekog drveta koji čini izvrsno bonsai drvo za početnike. Patuljasti žad izgleda vrlo slično uobičajenoj sorti žada (Crassula ovata), međutim, manje lišće patuljastog žada čini ga poželjnijim izborom za uzgoj bonsaija.
Patuljasto bonsai drveće od žada dobro raste u zatvorenom prostoru, ali mu je potrebna izravna sunčeva svjetlost veći dio dana. Također se mogu uspješno uzgajati vani, ali ne podnose niske temperature.
- Svjetlo: izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte rijetko
- Varijante boja: tamnozeleno sočno lišće, svijetlosmeđe grane

8 Nar (Punica granatum)
Debela, kvrgava kora i upečatljivi plodonosni cvjetovi stabla nara učinili su ga popularnom vrstom bonsai drveta. Njegov prirodno kvrgav, starinski izgled savršen je za bonsai estetiku.
Stabla bonsaija od nara mogu se uzgajati na otvorenom tijekom cijele godine u toplim klimama ili dio godine u zatvorenom prostoru. Treba ih zaštititi od niskih temperatura i mraza.
- Svjetlo: jarko izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte redovito
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće; cvjetovi s narančasto-crvenim cvjetovima koji daju jestive plodove

9 Patuljasti šimšir (Buxus spp.)
Patuljasti šimšir je popularno grmlje, a također je dobar izbor za bonsai biljke jer dobro reagira na orezivanje.
Jedna vrsta patuljastog šimšira, malolisni šimšir (Buxus microphylla), poznat i kao ‘Kingsville Dwarf’, naraste 12 do 18 inča visoko, savršeno za bonsai i minijaturne vrtove. Harlandov šimšir (Buxus harlandii) još je jedan dobar grm za bonsai, ali može narasti malo više, na 2 do 3 stope ako se ne orezuje. Još jedna vrsta patuljastog šimšira je korejski (Buxus sinica var. insularis) s visinom od 2 stope.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene
- Voda: donekle otporna na sušu; neka se malo osuši između dva zalijevanja
- Varijante boja: mali, zaobljeni, sjajni ili kožasti zeleni listovi i beznačajni zeleni ili žuti cvjetovi

10 Azaleja (Rhododendron spp.)
Azaleje su cvjetni grmovi, ali neke minijaturne verzije, koje se obično nazivaju “stakleničke azaleje”, namijenjene su sobnim biljkama. Patuljaste sorte mogu narasti samo 3 stope u visinu.
Jedna posebna azaleja, Satsuki ili južnoindijska azaleja (Rhododendron indicum), idealna je za bonsai, ali se također smatra isključivo biljkom koja cvjeta na otvorenom. Bez obrezivanja može narasti nekoliko stopa u visinu, ali s obrezivanjem je lijepa stopa ili tako visoka s ružičastim proljetnim cvjetovima.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene; šarena nijansa
- Voda: često zalijevanje
- Varijante boja: bijeli, ružičasti, crveni, narančasti i cvjetovi breskve

Vrt
Još nije kasno! Vaše omiljeno povrće možete saditi i u kolovozu
Za povrće kojem je potrebno malo vremena da dobro rodi, sadnja u kolovozu osigurat će biljkama dosta sunčeve svjetlosti i toplih temperatura prije nego što stigne jesen
Kolovoz je izvrsno vrijeme za sijanje sjemena i sadnju mladih biljaka. U povrtnjaku, sijanje i sadnja sada će produžiti sezonu berbe, osiguravajući vam kratkoročne berbe salate i drugih brzo rastućih kultura poput rotkvica, kao i dugotrajnije biljke poput zimskog kupusa.
Salata
Otpornije nego što izgledaju, salate se mogu prezimiti u staklenicima i ispod pokrova, omogućujući branje listova od Travnja do Lipnja.

Špinat
Posijan krajem kolovoza, špinat može osigurati urod mladih listova u listopadu, a zatim ući u stanje mirovanja tijekom zime, spreman za osiguranje svježeg uroda listova u rano proljeće. Preživljava oštre mrazove i kišu. Sijte izravno u dobro pripremljeno, plodno tlo i pokrijte niskim pokrovom kada temperature počnu padati.

Lisnato povrće
Brzo klijanje čini lisnato povrće zadovoljavajućim za sijanje, bilo izravno u tlo ili u module za kasniju sadnju. Potonja metoda bolje funkcionira u vlažnim ljetima (puževi mogu pojesti redove sadnica u jednoj noći). Posijte tri sjemenke po modulu, a zatim prorijedite na jednu ili dvije biljke. Pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati u jesen.
10 savjeta profesionalnih vrtlara koje je dobro imati na umu – ako želite predivan vrt!
Rukola
Divlja rukola posijana početkom kolovoza osigurat će vam urod svježih listova prije zime, a zatim će mirovati do ožujka, kada će ponovno početi rasti. Salatna rukola ima najbolju šansu preživjeti mrazove ako se posije krajem kolovoza. Također nudi više listova zimi nego divlja rukola, ali često procvjeta u travnju.

Matovilac
Matovilac je ukusna lisnata kultura koja se bere tijekom cijele zime. Posijte ga izravno u dobro pripremljeno tlo i pokrijte pokrovom kada temperature počnu padati. Korijenje matovilca je plitko, stoga ga redovito zalijevajte ako je pokriven ili u inače suhim uvjetima.
Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad
Mladi luk
Luk ne klija dobro na temperaturama iznad 20°C, pa imajte to na umu pri sjetvi u kolovozu. Sijte izravno u redove na otvorenom, sjemenke pokrivene s 2 cm zemlje, ili u module, s do 10 sjemenki u svakom, za berbu u proljeće.

Repa
Repu je najbolje sijati izravno, a zatim prorijediti. Sijte sjeme štedljivo jer, iako su sitna, čini se da sva klijaju, a naknadni rast je brz. Prorijedite krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme posijano u modulima može se prorijediti na dvije ili tri biljke u svakom, za presađivanje krajem kolovoza. Pokrivač od flisa ili mreža pomažu u držanju golubova, leptira i kupusnih muha podalje.
Cikorija
Otporna cikorija može se sijati od veljače do rujna za dugu sezonu berbe, pa nastavite sijati u kolovozu za urod tijekom zime. Započnite sa sjemenkama u posudi za sjetvu, prije nego što ih posadite na sunčano mjesto.
Kupus
Proljetni kupus može se sijati izravno na otvorenom ili u zatvorenim prostorima u module za kasniju sadnju, dok zimski kupus uzgojen iz sjemena prethodnih mjeseci treba sada posaditi vani. Zaštitite od gusjenica bijelog kupusara i golubova pomoću fine mreže podignute 1 m od tla kako biste zaštitili ježeve, ili pomoću posebnog kaveza.

Koraba
Posijte korabu što je prije moguće u kolovozu za kasnu berbu u listopadu. I lišće i nabubreni stabljike mogu se jesti – uživajte u njima pečenim, dinstanim ili sirovim.

Vrt
Ovaj vrt nalazi se na krovu garaže i daje voće i povrće gotovo cijele godine
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor…
Za vrt pun voća i povrća ne treba veliko imanje, čak ni “pravi vrt” na tlu. Sunčana Pomahač Gak svoj je urbani vrt napravila na krovu vlastite garaže, u suradnji s dizajnericom eksterijera Petrom Novak. Rezultat je zelena oaza koja gotovo cijelu godinu donosi svježe povrće, voće i začinsko bilje, na mjestu gdje bi inače stajao goli beton.

Zašto krov garaže, a ne dvorište
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor. Umjesto da beton ostane neiskorišten, obitelj je dobila dodatnu zelenu površinu. Nije morala žrtvovati dio dvorišta. Ovakav pristup sve je češći u urbanim sredinama. Zemlje je malo, a krovna površina postoji i samo čeka namjenu.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Garaže, spremišta i druge pomoćne građevine u pravilu zauzimaju vrijedan dio parcele. Njihov krov gotovo se nikad ne koristi za išta osim odvodnje kišnice. Kad se ta površina pretvori u vrt, obitelj efektivno udvostručuje korisni prostor na istoj kvadraturi zemljišta. Nije potrebna dogradnja ni proširenje imanja. Krovni vrt zahtijeva nešto drugačiju pripremu od vrta na tlu: hidroizolaciju, drenažu i provjeru nosivosti konstrukcije. Jednom kad su ti uvjeti zadovoljeni, prinosi i mogućnosti sadnje gotovo se ne razlikuju od vrta u dvorištu.
Ovakvo rješenje posebno ima smisla na manjim gradskim parcelama. Svaki kvadratni metar zemlje tu ima cijenu, a dvorište se često dijeli između parkinga, terase i prilaza kući.
Umjesto da se zelena površina žrtvuje u korist funkcionalnosti, krov garaže preuzima ulogu koju bi inače imao dio dvorišta. Obitelj tako ne mora birati između vrta i praktičnog rasporeda imanja. Sve veći broj urbanih vrtlara u Hrvatskoj i regiji prepoznaje upravo tu logiku. Krovne površine koje su desetljećima stajale prazne danas postaju najlogičnije mjesto za uzgoj hrane, tamo gdje na tlu jednostavno nema mjesta.

Planiranje
Lokacija diktira sve ostale odluke.
“Kako imamo najveći dio vrta južno orijentiran, morali smo raditi sa suncem”, objašnjava Novak.
Budući da je riječ o krovnom vrtu iznad garaže, bilo je potrebno birati bilje čiji korijenov sustav odgovara i sunčanoj poziciji i ograničenom sloju zemlje, dva uvjeta koja se ne poklapaju uvijek lako.

Biljke prilagođene tankom sloju zemlje
Umjesto klasičnog travnjaka, koji zahtijeva puno održavanja, u vrtu je posađena bijela djetelina kao bujna i lijepa zamjena. Začinsko bilje poput kadulje, mačje metvice, metvice i šumskih jagoda dobro podnosi tlo slabije kvalitete i manje zalijevanja. Smilje i ružmarin također dobro uspijevaju u takvim uvjetima, a njihova prednost je što ne traže dubok sloj supstrata da bi napredovali.

Povišene gredice
Sve gredice s povrćem odignute su od zemlje u okvirima od ariša, odabranog zbog ljepote drveta i velike dugotrajnosti. Za manji budžet, umjesto ariša mogu poslužiti smreka ili jela, iako je ariš vizualno zanimljiviji i dugotrajniji. Sličan pristup opisali smo i u vodiču o visokim gredicama na balkonu ili u vrtu, gdje se objašnjava kako povišene gredice poboljšavaju drenažu i olakšavaju kontrolu kvalitete tla, što je posebno važno kad se sadi na krovnoj konstrukciji s ograničenom dubinom zemlje.
Špaliri kao rješenje za sjeverni dio krova
Dio vrta orijentiran prema sjeveru stvarao je takozvani mrtvi prostor u kojem nije bilo moguće saditi veliko drveće. Rješenje su bili špaliri zasađeni prije godinu dana, koji već daju dosta plodova, a vlasnica je kroz njih uspjela unijeti dodatno voće bez potrebe za velikim stablima kojima korijen jednostavno ne bi imao dovoljno prostora.
Petra Novak posebnu pažnju posvećuje osjećaju kretanja kroz vrt.
“Moja nit vodilja je pružiti korisniku doživljaj kretanja u više smjerova, a da popločenja ne bude previše.”
Alternativne staze izvedene su u stepping tehnici, između kojih se sadi puzajuće bilje poput različitih vrsta timijana, stvarajući dojam hodanja po mirisnom tepihu.

Dobro isplaniran krovni vrt počinje prije prve sadnje
Prije nego što odaberete biljke, važno je analizirati uvjete na lokaciji. Orijentacija vrta prema suncu odredit će koje će vrste najbolje uspijevati, pa južne, osunčane pozicije traže biljke koje dobro podnose toplinu i sušu. Budući da krovni vrtovi najčešće imaju plići sloj zemlje, preporučuje se birati vrste koje uspijevaju u takvim uvjetima i ne zahtijevaju često zalijevanje.
Povišene gredice dodatno olakšavaju uzgoj jer omogućuju bolju kontrolu kvalitete tla, poboljšavaju drenažu i pojednostavljuju održavanje povrća i začinskog bilja. Ako dio vrta ostaje u sjeni ili je okrenut prema sjeveru, umjesto velikog drveća bolje je planirati voćne špalire ili penjačice. Tako ćete iskoristiti prostor bez stvaranja dodatne sjene i dobiti funkcionalan vrt koji će uspijevati tijekom cijele godine.

Vrt kao dječje igralište i učionica
Da gradski vrt može biti i dječje igralište, najbolje pokazuje svakodnevica ove obitelji. Kći Sunčane Pomahač Gak redovito odlazi do gredica s prijateljicom brati jagode koje nisu nijednom prskane.
“Znam da sam ih ja na kraju krajeva od sjemena uzgojila, znam kroz što su prošle, i stavim ih na stol pet minuta nakon što sam ih ubrala i oprala”, kaže vlasnica.

Održavanje
Iako urbani vrt na prvi pogled djeluje zahtjevno, vlasnica tvrdi suprotno.
“Ja volim ići po vrtu i kopati svaki dan, ali zaista to nije puno posla. Mislim da ljudi imaju krivu sliku koliko je to posla”, kaže vlasnica.
Svježe povrće poput rikole, špinata, matovilca i mladog luka dostupno je od veljače, bez potrebe za kupnjom, a djeca u obitelji redovito beru jagode i ostalo voće izravno s gredica.
Za vlastito voće i povrće nije potrebno veliko imanje, ni čak tlo na razini ulice. Uz dobro planiranje, prava izabrana bilja i povišene gredice, zelena oaza može nastati i na krovu garaže usred grada, uz iznenađujuće malo svakodnevnog truda i s plodovima koji stižu na stol nekoliko minuta nakon berbe.
Hashtagovi: #urbanivrt #vrtnakrovu #povišenegredice #uzgojpovrća #vrtnisavjeti #dom2hr






