Vrt
10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia
Ovaj stil vrtlarstva započeo je u Kini prije više od 2000 godina i proširio se u Japan u 12. stoljeću. Sada je cijenjen u cijelom svijetu.
Bonsai je intrigantan i kreativan hobi. Na najjednostavnijoj razini, bonsai je mala biljka koja raste u plitkom spremniku, ali za one koji stvaraju bonsai biljke, primjerci su umjetnička djela koja se često stvaraju da oblikuju tradicionalne oblike.
Ako se odlučite sami napraviti bonsai, obratite pažnju na odabir drveta. Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, objasnio je stručnjak za bonsai Toni Adžić.
Vrste drveća za izradu bonsaia
Gotovo svako višegodišnje drvo ili grm s drvenastim stabljikama koji daje prave grane može se uzgojiti kao bonsai drvo. Međutim, neke su vrste prikladnije za uzgoj kao bonsai od drugih. Neke su vrste bonsai drveća popularnije zbog estetskih razloga (kao što je malo lišće ili kvrgava kora), dok su druge popularne jer su poznate po tome što se ne održavaju i otporne su kada se uzgajaju kao minijature.
Ovo su uobičajene vrste bonsai drveća:
1 Bor (Pinus spp.)
Borovi su popularni kao bonsai jer su otporni i mogu se dresirati. Zapravo, borovi se mogu oblikovati u gotovo svaki poznati bonsai stil. Borove karakteriziraju iglice koje se pojavljuju u snopovima od dvije do pet i kora koja postaje ljuskava ili se ljušti kako stari. Vrste koje su osobito dobre za bonsai uključuju japanski crni bor (Pinus thunbergii), planinski bor (P. mugo), obični bor (P. sylvestris) i japanski bijeli bor (P. parviflora).
- Svjetlost: puno sunca
- Zalijevanje: zalijevajte kada tlo izgleda suho
- Varijante boja: iglice se kreću od svijetlozelene preko plavkastozelene do tamnozelene (ovisno o vrsti)

2 Japanski javor (Acer palmatum)
Japanski javori su listopadna drveća poznata po crveno-bordo ili zelenom lišću koje u jesen postaje jarko crveno, narančasto ili žuto. Kora mladih japanskih javorova obično je zelena ili crvenkasta, a starenjem postaje siva ili sivkastosmeđa.
Upozorenje za ljubitelje bonsaija koji nemaju puno vremena posvetiti se zanatu – japanski javor zahtijeva puno vode, posebno tijekom sezone rasta. Ovisno o temperaturi, može im biti potrebno svakodnevno zalijevanje, čak i nekoliko puta dnevno.
- Svjetlo: sunčano, djelomično sunčano
- Voda: zahtijeva često zalijevanje (svakodnevno ili više)
- Varijante boja: neke sorte imaju crveno ili žuto lišće od proljeća do jeseni, dok su druge crvenkaste u proljeće, postaju zelene ljeti, a zatim se transformiraju u briljantno crvene, žute ili narančaste u jesen

3 Japanska trešnja u cvatu (Prunus serrulata)
Tradicionalno se vjeruje da stabla trešnje označavaju prijateljstvo, a sorte poput japanske cvjetajuće trešnje također čine prekrasna bonsai stabla. Ova ukrasna, listopadna stabla nisu samo prekrasna, već ih je lako dresirati jer su njihove grane i debla savitljivi i lako ih je oblikovati.
Iako se bonsai trešnje mogu uzgajati u zatvorenom prostoru, mogu patiti od nedostatka svjetla i najbolje rastu kada se uzgajaju na otvorenom u ljetnim mjesecima.
- Svjetlost: puno sunca
- Voda: održavajte tlo stalno vlažnim
- Varijante boja: lišće je zeleno ili brončano; cvijeće može biti različitih nijansi bijele ili ružičaste

4 Cedar (Cedrus spp.)
Hrapava kora stabala cedra učinila ih je popularnim izborom među bonsai entuzijastima. Cedrovi su zimzeleni četinjači koji rastu kratke iglice duž svojih grana, pružajući priliku za vrlo dramatične bonsai stilove. Na stranu impresivna drama, cedrovi nisu idealni za početnike. Bonsai stabla cedra zahtijevaju posebnu njegu i stručnost kako bi pravilno rasla kao bonsai i najprikladnija su za iskusne uzgajivače.
Postoje četiri vrste cedra koje se često uzgajaju kao bonsai: libanonski cedar (Cedrus libania), ciparski cedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar (Cedrus deodara) i atlaski cedar (Cedrus atlantica).
- Svjetlost: izravno sunce
- Voda: pustite tlo da se djelomično osuši između dva zalijevanja
- Varijacije boja: tamno zelene iglice

5 Ginseng Fikus (Ficus microcarpa)
Ginseng ficus je tropska vrsta bonsai drveća. Međutim, smatra se izvrsnom vrstom za početnike ljubitelje bonsaija jer je vrlo izdržljivo i lako oprašta. Ova širokolisna zimzelena stabla karakteriziraju zračni korijeni jedinstvenog izgleda i tamnozeleno lišće ovalnog oblika.
Ginseng ficus čini bonsai stablo koje nije potrebno održavati i ne zahtijeva toliko svjetla kao druge popularne vrste bonsaija. Dobro raste u zatvorenom prostoru kao sobna biljka budući da uspijeva u toplim klimama i jakom, neizravnom svjetlu.
- Svjetlo: jarko, neizravno svjetlo
- Voda: održavajte tlo vlažnim
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

6 Plačuća smokva (Ficus benjamina)
Prekrasna krošnja nalik kišobranu žalosne smokve čini je popularnim izborom za bonsai. Njegovo uvrnuto površinsko korijenje još je jedna primamljiva značajka koja dobro pristaje oblikovanju bonsaija.
Osim što izgleda, Ficus benjamina je izdržljivo i otporno drvo što ga čini savršenim za bonsai trening. Dobro se prilagođava uzgoju u zatvorenom prostoru i često se uzgaja kao sobna biljka tijekom cijele godine.
- Svjetlo: djelomično sunce
- Voda: zalijevajte često
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

7 Patuljasti žad (Portulacaria afra)
Patuljasti žad je polu-zimzeleni grm mekog drveta koji čini izvrsno bonsai drvo za početnike. Patuljasti žad izgleda vrlo slično uobičajenoj sorti žada (Crassula ovata), međutim, manje lišće patuljastog žada čini ga poželjnijim izborom za uzgoj bonsaija.
Patuljasto bonsai drveće od žada dobro raste u zatvorenom prostoru, ali mu je potrebna izravna sunčeva svjetlost veći dio dana. Također se mogu uspješno uzgajati vani, ali ne podnose niske temperature.
- Svjetlo: izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte rijetko
- Varijante boja: tamnozeleno sočno lišće, svijetlosmeđe grane

8 Nar (Punica granatum)
Debela, kvrgava kora i upečatljivi plodonosni cvjetovi stabla nara učinili su ga popularnom vrstom bonsai drveta. Njegov prirodno kvrgav, starinski izgled savršen je za bonsai estetiku.
Stabla bonsaija od nara mogu se uzgajati na otvorenom tijekom cijele godine u toplim klimama ili dio godine u zatvorenom prostoru. Treba ih zaštititi od niskih temperatura i mraza.
- Svjetlo: jarko izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte redovito
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće; cvjetovi s narančasto-crvenim cvjetovima koji daju jestive plodove

9 Patuljasti šimšir (Buxus spp.)
Patuljasti šimšir je popularno grmlje, a također je dobar izbor za bonsai biljke jer dobro reagira na orezivanje.
Jedna vrsta patuljastog šimšira, malolisni šimšir (Buxus microphylla), poznat i kao ‘Kingsville Dwarf’, naraste 12 do 18 inča visoko, savršeno za bonsai i minijaturne vrtove. Harlandov šimšir (Buxus harlandii) još je jedan dobar grm za bonsai, ali može narasti malo više, na 2 do 3 stope ako se ne orezuje. Još jedna vrsta patuljastog šimšira je korejski (Buxus sinica var. insularis) s visinom od 2 stope.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene
- Voda: donekle otporna na sušu; neka se malo osuši između dva zalijevanja
- Varijante boja: mali, zaobljeni, sjajni ili kožasti zeleni listovi i beznačajni zeleni ili žuti cvjetovi

10 Azaleja (Rhododendron spp.)
Azaleje su cvjetni grmovi, ali neke minijaturne verzije, koje se obično nazivaju “stakleničke azaleje”, namijenjene su sobnim biljkama. Patuljaste sorte mogu narasti samo 3 stope u visinu.
Jedna posebna azaleja, Satsuki ili južnoindijska azaleja (Rhododendron indicum), idealna je za bonsai, ali se također smatra isključivo biljkom koja cvjeta na otvorenom. Bez obrezivanja može narasti nekoliko stopa u visinu, ali s obrezivanjem je lijepa stopa ili tako visoka s ružičastim proljetnim cvjetovima.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene; šarena nijansa
- Voda: često zalijevanje
- Varijante boja: bijeli, ružičasti, crveni, narančasti i cvjetovi breskve

Vrt
Jedna baterija za cijeli vrt? Evo zašto akumulatorski alati postaju novi standard
Aku vrtni alati danas pokrivaju gotovo sve sezonske poslove, od košnje trave do obrezivanja živice
Sve više vlasnika vrtova napušta benzinske uređaje. Umjesto njih biraju aku vrtne alate za vrt. Razlog nije samo trend. Riječ je o stvarnoj promjeni u načinu na koji se danas održava vrt, bez buke, dima i čestog odlaska po gorivo. Al-ko aku vrtni alati danas pokrivaju gotovo sve sezonske poslove, od košnje trave do obrezivanja živice. Sve više proizvođača ulaže upravo u ovaj segment, pa je ponuda modela veća nego ikad.
U nastavku donosimo pregled zašto se ova promjena događa i koje uređaje vrijedi imati.
Zašto su aku alati postali standard
Najveći razlog prelaska na baterijske uređaje je jednostavnost. Akumulatorski alati ne ovise o fosilnim gorivima. Odpada miješanje benzina i ulja. Odpada i briga hoće li uređaj upaliti nakon što je odstajao preko zime. Dovoljno je napuniti bateriju i krenuti s radom.
Buka je drugi veliki faktor. Akumulatorski uređaji rade tiše od benzinskih. To je posebno važno u naseljenim područjima, gdje košnja benzinskim alatom lako postane izvor sukoba sa susjedima. Uz manju buku dolaze i manje vibracije, pa je rad ugodniji i manje zamoran za ruke.
Održavanje je također jednostavnije. Kod benzinskih uređaja treba redovito mijenjati ulje i čistiti filtar zraka. Gorivo koje predugo stoji u spremniku gubi svojstva i stvara talog. Akumulatorski alati tu brigu uglavnom eliminiraju. Jedino na što treba paziti jest pravilno punjenje baterije.

Jedna baterija za više uređaja
Moderni akumulatorski sustavi omogućuju korištenje iste baterije na više uređaja. Za kosilicu, trimer, škare za živicu i puhač lišća može se koristiti isti akumulator. Ne treba svaki uređaj imati zaseban punjač. Joža Frljužec, direktor AL-KO-a, opisuje kako to izgleda u praksi njihovog Dual Power sustava:
„Naš akumulatorski asortiman koristi jedinstven baterijski sustav od 18V ili 36V. Imamo akumulatore od 2,2 i 0,5 Ah koji su isključivo 18V, dok su 4, 5 i 8 Ah verzije 18 i 36V, tako da mogu koristiti i veći profesionalni asortiman.“
Ovakav sustav olakšava planiranje rada. Unaprijed se zna koliko dugo jedna baterija pokriva različite zadatke u vrtu. Pregled cijelog AL-KO akumulatorskog programa dostupan je na njihovoj stranici s akumulatorskim ručnim uređajima.
Koje uređaje vrijedi imati
Kad se jednom odluči za akumulatorski sustav, većina vlasnika vrta kreće od kosilice, uređaja koji se koristi najčešće tijekom sezone. Manje kosilice pogodne su za manje površine, gdje se trava može malčirati ili sakupljati u koš. Postoje i verzije za one koji žele precizniji rez, poput cilindričnih modela za klasičan engleski travnjak.


Uz kosilicu, trimer preuzima posao na mjestima koje kosilica ne dohvati, poput rubova uz ogradu ili gredice. Frljužec ističe fleksibilnost novijih modela:
„Ručka je podesiva, tako da možemo prilagoditi mjesto i položaj ručke, a možemo zarotirati i donji zglob kako bismo rezali rub između pločice i trave.“

Škare za živicu nezaobilazan su uređaj za sve koji imaju živicu ili ukrasno grmlje. Zglobna ručka omogućuje rezanje pod različitim kutovima, bez potrebe za mijenjanjem položaja tijela. Za veće grane postoje i modeli s mačem dovoljno dugim za deblje rezove.

Puhač lišća koristan je uređaj tijekom cijele godine, ne samo u jesen. Akumulatorski puhači obično dolaze s više nastavaka. Jedan je širi, za veće površine. Drugi je uži, za precizno usmjeravanje zraka u kutove.

Za sve koji u vrtu imaju stabla, akumulatorska pila dobro dođe za rezanje suhih ili napuklih grana. Kombinacija ovih pet uređaja pokriva gotovo sve uobičajene potrebe prosječnog vrta tijekom sezone.

Koliki vrt mogu održavati
Akumulatorski alati danas su dovoljno snažni za većinu okućnica i manjih do srednje velikih vrtova. Za veće travnjake i dalje se preporučuju benzinski ili traktorski uređaji, gdje akumulatorska tehnologija još nije jednako isplativa.
Vrijedi napomenuti da akumulatorska tehnologija sve više ulazi i u robotske kosilice. Frljužec objašnjava jednu praktičnu prednost takvog sustava:
„Naši robotski Vision modeli rade na isti akumulator. U slučaju da idemo na vikendicu, ponesemo robot bez stanice, dva ili tri akumulatora, i vikendicu uspijemo pokositi.“
Održavanje travnjaka danas se sve više prepušta tehnologiji, a nova generacija rješenja donosi potpuno drugačije iskustvo. AL-KO robotska kosilica predstavlja korak naprijed u svijetu pametnog vrtlarstva, gdje se košnja odvija tiho, precizno i potpuno automatizirano.
Prelazak na akumulatorske vrtne alate danas više nije kompromis u snazi. To je ravnopravna alternativa benzinskim uređajima za većinu vrtova uobičajene veličine. Manje buke, manje održavanja i jedna baterija za više uređaja glavni su razlozi zašto sve više vlasnika vrtova ovu opremu bira kao standard.
Vrt
Što saditi u srpnju? Vodič za jesenski urod u vrtu i na balkonu
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni…
Nakon što smo pisali o tome što saditi u travnju, svibnju i lipnju, srpanj je mjesec koji mnoge zbunjuje. Vrućine su na vrhuncu, tlo je suho, a prva pomisao je da je za sadnju prekasno. Istina je upravo suprotna.
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni. Dok berete rajčice, tikvice i grah, gredice se prazne, a upravo tu praznu zemlju vrijedi odmah popuniti kulturama koje stignu do jeseni.
Riječ je o takozvanoj postrnoj sjetvi, koja povrtnjaku osigurava drugi krug uroda prije zime. Glavni izazov nije nedostatak vremena, već visoke temperature i suho tlo, pa svaka srpanjska sjetva zahtijeva malo više vode i strpljenja u prvim tjednima.
Što saditi u srpnju (od povrća)
Većina povrća koje se sadi u srpnju bira se prema jednom kriteriju: mora stići do berbe prije prvih jesenskih hladnoća.
1. Kupusnjače za jesen
Prva polovica srpnja idealna je za presađivanje kelja, cvjetače, brokule i prokulica. Ove biljke trebaju dulje vrijeme do zriobe, pa je srpanj zapravo posljednji trenutak za njihovu sadnju ako želite jesenski urod. Presadnice trebaju imati barem pet do šest razvijenih listova prije presađivanja na stalno mjesto.

2. Cikla i korabica
Cikla i korabica podnose ljetnu vrućinu bolje od većine povrća i imaju dovoljno vremena dozrijeti do jeseni. Sijte ih izravno u tlo, na mjesto koje ste oslobodili berbom graška, salate ili luka.

3. Mrkva i peršin
Srpanj je posljednji mjesec kad ima smisla sijati mrkvu za jesensku berbu. Sijte je rijetko i izravno u plitke brazde kako biste izbjegli naknadno prorjeđivanje, a redovito zalijevanje presudno je dok sjeme ne klije.

4. Radič, endivija i matovilac
Ove salate podnose vrućinu bolje od klasične zelene salate i mogu se sijati kroz cijeli srpanj, a neke vrste radiča i u kolovozu. Idealno mjesto je polusjena, kako mladi listovi ne bi izgorjeli na jakom suncu.

5. Niski grah i mahune
Ako imate slobodnog prostora nakon rane berbe, niski grah i mahune stignu dozrijeti prije jeseni. Za razliku od proljetne sjetve, ljetni usjev traži redovitije zalijevanje jer tlo brže gubi vlagu.

6. Rotkvica
Rotkvicu je u srpnju teže uzgojiti nego u proljeće, jer visoke temperature tjeraju biljku prerano u cvat umjesto u zadebljanje korijena. Ako je ipak želite posijati, birajte sjenovitije mjesto i računajte na manji prinos.
Što saditi u srpnju (od začinskog bilja)
Nastavlja se ono što je krenulo u lipnju — začinsko bilje u srpnju i dalje bujno raste, a povremena sadnja novih sadnica i dalje ima smisla, posebno na balkonu.
Bosiljak
Bosiljak se u srpnju i dalje može saditi iz sadnica kupljenih u vrtnom centru, a redovito ščipanje vrhova sprječava cvjetanje i produžuje berbu do jeseni.

Menta i ružmarin
Menta i ružmarin dobro podnose srpanjsku žegu i mogu se presađivati iz posuda tijekom cijelog mjeseca, uz redovito zalijevanje prvih tjedan dana nakon presadnje.

Što saditi u srpnju (od cvijeća)
Za razliku od povrća, cvjetne sadnice u srpnju uglavnom se biraju prema otpornosti na sušu, a ne prema brzini rasta.
1. Portulaka i angelonija
Ove dvije vrste izvrsno podnose izravno sunce i visoke temperature, a cvjetaju sve do prvih hladnijih dana. Idealne su za vrtove, ali i tegle i žardinjere na balkonu izloženom suncu cijeli dan.

2. Rudbekije i ehinaceje
Ako u lipnju niste stigli posaditi rudbekije i ehinaceje, srpanj je još uvijek prihvatljiv trenutak, samo im je potrebno češće zalijevanje dok se ne ukorijene.

3. Lavanda
Ako imate već ukorijenjenu lavandu iz lipnja, srpanj je vrijeme kad odrezani cvat možete sušiti, dok je sadnja novih sadnica bolje ostaviti za rujan, kad popusti žega.

Balkon u srpnju – kada je prevruće za sadnju
Balkon izložen punom suncu u srpnju je najzahtjevniji dio vrta, jer se tegle zagrijavaju i brzo gube vlagu. Umjesto nove sadnje, fokus se prebacuje na održavanje onoga što već imate. Dobro odabrano zelenilo na balkonu može znatno sniziti temperaturu neposredno uz prozor, pa je srpanj idealan trenutak da provjerite prima li vaš balkon dovoljno zelenila da vam pomogne u hlađenju stana.
Savjeti za uspješno vrtlarenje u srpnju
Zalijevanje: Srpanjske vrućine zahtijevaju svakodnevno zalijevanje, uvijek rano ujutro ili navečer. Malčiranje slojem slame ili pokošene trave dodatno usporava isparavanje.
Berba: Redovita berba rajčice, paprike, tikvica, krastavaca i graha potiče biljke da nastave plodonositi. Višak se može zamrznuti, ukiseliti ili osušiti.
Gnojidba: Biljke u punom rodu troše puno hranjivih tvari — tjedna prihrana organskim tekućim gnojivom drži ih u dobroj kondiciji do kraja sezone.
Zaštita od štetnika: Visoke temperature pogoduju lisnim ušima i paukovom grinju. Redovito pregledavajte listove, posebno donju stranu, i reagirajte na prve znakove napada.
Priprema za odsutnost: Ako u srpnju planirate godišnji odmor, vrt i balkon treba pripremiti unaprijed. Grupiranje biljaka i sustavi za samozalijevanje mogu premostiti i dva tjedna odsutnosti.
Srpanj možda ne izgleda kao mjesec za sadnju, ali upravo je to ono što ga čini vrijednim pažnje. Dok drugi misle da je sezona gotova, dobri vrtlari već pripremaju jesenski urod — a razlika se vidi već u rujnu.







