Povežimo se
challenge konferencija

Vrt

10 čestih pogrešaka pri uzgoju rajčice – evo kako ih izbjeći

Osigurajte ukusan i obilan urod

Rajčice su ukusno i svestrano voće koji mogu biti odličan dodatak vašem ljetnom vrtu. Postoji li ista slađe od domaće rajčice?

No i rajčice pate od nekoliko uobičajenih problema, uključujući trulež na kraju cvijeta, pucanje plodova i opekline od sunca. Naučite izbjegavati ove pogreške kako bi mogli uživati u plodovima svakog ljeta.

Biodinamičkim vrtlarenjem do kvalitetne hrane – uzgajajte prateći mjesečeve mijene

1. Prekasna sadnja

Treba izbjegavati i sadnju rajčica prekasno u sezoni. Njima treba toplo vrijeme za rast i sazrijevanje. Ako ih posadite prekasno, možda neće imati doboljno vremena da sazriju i daju plodove prije dolaska hladnijeg vremena.

2. Prerana sadnja

Izbjegavajte sadnju rajčica prerano u sezoni. Budite sigurni da je sezona mraza iza nas, jer hladnije temperature može usporit njihov rast ili ubiti sadnice. Važno je pričekati sa sadnjom rajčica dok se tlo dovoljno ne zagrije i ne prođe opasnost od mraza.

3. Neprilagođavanje sadnica rajčice

Ako ste započeli sjemenke rajčica u zatvorenom prostoru, važno je prilagoditi ih prije sadnje na otvorenom. Biljke je potrebno polako privikavati na vanjske uvijete – na taj način dat će te im priliku da se prilagode stresu od vjetra, kiše ili promjenjivih temperatura.

Vrijeme je za preseljenje sobnih biljaka na otvoreno – postupno privikavanje je ključno

Proces prilagodbe traje jedan do dva tjedna. Započnite tako da ostavite biljku vani jedan sat prvog dana, dva sata drugog dana, i tako dalje, dok se biljka ne prilagodi bez opeklina od sunca, kaže Gardner.

4. Preplitka sadnja

Ove biljke najbolje rastu kad su posađene duboko u tlu. Plitka sadnja može biti pogreška jer rajčice trebaju imati korijenski sustav zakopan duboko u tlo radi stabilnosti i pravilnog unosa hranjivih tvari. Sadnice rajčice posadite tako da je prvi set listova tik iznad razine tla.

5. Sadnja sadnica preblizu

Izbjegavajte sadnju sadnica preblizu, što može dovesti do prenapučenosti, konkurencije za hranjive tvari i povećanog rizika od bolesti. Posadite sadnice rajčice u razmaku od 50ak cm, u redovima razmaknutim oko metar kako bi se omogućila odgovarajuća cirkulacija zraka i rast.

6. Nepridržavanje biljaka

Nepridržavanje biljaka rajčice može rezultirati širenjem rasta i povećanom osjetljivošću na bolesti. Upiknite u zemlju ravan komad drveta i gledajte kako se vaša rajčica penje. Pridržavanje osigurava potpuru biljkama, a kada su uspravne – poboljšava i cirkulaciju zraka i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija.

7. Nepravilna berba

Nepravilno branje zrelih rajčica može dovesti do prezrelosti, pucanja i truljenja, što može privući štetočine i bolesti. Bitno je ubrati plod rajčice kad dosegne optimalnu zrelost, ne prerano niti prekasno.

8. Neuzgajanje popratnih biljka

Uzgoj popratnih biljaka potiče zdrave rajčice privlačenjem korisnih insekata, odbijanjem štetočina i poboljšanjem plodnosti tla. Ako zaboravite posaditi dodatnu biljku pored rajčice, propustit ćete prirodno poboljšati zdravlje i produktivnost rajčice. Isto tako na taj način omogućujute štetočinama neometan pristup vašem voću.

9. Odabir pogrešnih pesticida

Nisu svi organski pesticidi jednaki. Gardner preporuča korištenje organskih proizvoda koji na etiketi imaju “OMRI”—što znači Organic Materials Review Institute. Osim toga, trebali biste dodati koncentrirano, organsko neem ulje u svoju rutinu pesticida. “Rajčice su vrlo osjetljive na plamenjaču i gusjenicu rajčice,” kaže Gardner. “Ovaj organski sprej pomaže odvratiti—ali ne i ubiti—te štetočine.”

10. Zaboravljanje orezivanje biljaka

Većina neodređenih rajčica ima velike koristi od orezivanja i može čak proizvesti više i veće plodove, kaže Gardner. Kako rajčice rastu, proizvode mnogo novih izdanaka—zvanih izdanci—koji, ako se ne orezuju, mogu dovesti do nerazmjernog broja stabljika bez plodova. Obrezivanje može osigurati dobar omjer vegetativnog i reproduktivnog rasta—omjer lista i ploda—te da biljka najbolje fotosintetizira.

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

otpalo lišće

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice