Lifestyle
U vrtu radijskog voditelja FIlipa Hana: Moje iskustvo s vrtlarenjem i kako uzgajam povrće
Iako je kraj sezone, u njegovim gredicama još je puno predivnih plodova
Radijski voditelj Filip Han već drugu sezonu uzgaja povrće u gredicama. Iako je kraj sezone, u njegovim gredicama još je puno predivnih plodova. Posjetili smo ga i doznali koliko su sočne domaće rajčice.
Kako si se uopće počeo baviti vrtom?
Pa počeo sam se baviti vrtom slučajno, zapravo je na mene utjecao moj kum koji je na neki način moj mentor, on se bavi time već dugo, ja sam nekako stalno o tome slušao, gledao i samo jedan dan je bilo dobro, ajmo sad napravit vrt. I evo.
I odakle si počeo? Jesi gredice sam radio?
Sve zapravo u vrtu je home made, odnosno sam sam napravio i gredice i sve neke druge stvari koje se u vrtu nalaze. Počeo sam sa dvije i evo sad se već proširio na četiri i nekoliko vreća.

Osim što si sad posadio rotkvice, šta još imaš u vrtu?
E, sad smo na kraju sezone tako da je vrt malo onako pri kraju i stvari onako prolaze, ali sve ono što je ljetno imam – nekoliko sorti paradajza, patlidžane koji su ove godine bili vrhunski, nekoliko sorti paprika, mrkvu, blitva je bila dobra do nedavno i evo nadam se da će tu uskoro biti niski grah odnosno niske mahune.
Kakva je bila sezona? S obzirom na to da je bilo jako vruće, dosta suše, malo kiše, koliko je povrće uspijevalo?
Pa sezona je bila zahtjevna, baš zbog te vrućine i suše, dosta sam se borio sa svime i bojao sam se da neće rodit vrt tako dobro kao što je rodio prošle godine, no da pokucam u drvo, sve je bilo odlično osim tikvica, tikvice su ove godine, meni bar, bile fail.

Ali koliko vidim imaš i različite vrste rajčica…
Da, više vrsta, više ni ne znam na pamet koliko, evo tu je cherry, koji je jako lijep ove godine. Tu je volovsko srce, tako zvani amerikanac, imam tu i dvije sorte za koje zapravo nit ne znam koje su, dobio sam flance i posadio sam ih pa šta bude. Uglavnom, ima.
Tu su i chilli papričice?
Da, ovo je jalapeno, koji je super i jako je lijepo rodio, plodovi su isto baš dobri, to mi je zapravo najdraža ljuta papričica, tamo je obični chilli koji je malo sporiji pa mu malo treba, ali je isto ok.
Ovo je zapravo dosta malo sve skupa. Nisam očekivao da će biti toliko puno povrća na tako maloj površini i s tolikim brojem biljaka, tako da, s obzirom na veličinu, urod je stvarno dobar.

Koliko imaš posla oko vrta?
A to sad varira i od dana do dana i od tjedna do tjedna, na kraju krajeva i do toga koliko ti se da gnjavit s tim vrtom. Gnjavit pod navodnicima. Ti tu možeš imat i 3 sata posla, ako želiš ima posla 3 sata i možeš tu oko svake travke radit nešto i s tim se borit, a ako ti se to baš ne da, možeš izdvojit, ne znam 15 minuta svaki dan, možda ni toliko, da napraviš ono osnovno, a da vrt i dalje funkcionira i da sve buja i da sve bude dobro.
Koliko se tebi onda da baviti time?
Meni se da. Ja budem tu dosta, dosta stvarno. Kad god mogu, kad god imam nekog slobodnog vremena, kad god je dan lijep, ja sam tu i nešto radim.
I sad se bliži kraj sezone – kakav ti je plan, hoćeš raditi nekakav staklenik da imaš i zimski vrt ili?
Hoću. Zimski vrt je u planu, bio je i prošle zime, bit će i ove. Još uvijek radim na točnoj konstrukciji, ajmo reći, ali da, sve gredice će postat dio zimskog vrta i sve će imat nešto.

Daj nam neki savjet, za nekoga tko želi početi i napraviti svoje gredice?
Pa prvi savjet je da se krene od nečeg malog i sitnog i s nečim jednostavnim. Za početak možda samo posadit salatu u neku malu gredicu, možda čak u neku kantu, samo da se dobije osjećaj da tu treba imati zemlje, tu treba stavit sjeme, za to sjeme se treba brinut, što treba napravit s tim, uglavnom, poruka je da se počne s nečim manjim i onda da se raste postepeno. Mislim da je to najbitnije i da je to ono što odbije ljude koji žele ući u vrtlarenje, svi bi krenuli odmah sa pola hekatara nečeg, što je nemoguće, tako da bolje krenut po malo i onda postepeno rast tako da si neće ni zgadit ovo sve, a zavoljet ćeš sigurno puno više.
Lifestyle
Prirodni božićni ukrasi: blagdanska čarolija u skladu s prirodom
U blagdansko vrijeme domove tradicionalno ispunjavamo svjetlucavim ukrasima, no sve češće postajemo svjesni koliko plastike i jednokratnih dekoracija završi u otpadu odmah nakon Božića. Upravo zato prirodni božićni ukrasi doživljavaju svoj povratak — kao održiva, estetski lijepa i dugoročno odgovorna alternativa klasičnim ukrasima iz trgovina.
Ukrasi izrađeni od sušenih naranči, limuna, cimeta, zvjezdastog anisa, borovih grančica, češera i drugih prirodnih materijala ne samo da unose toplinu i mirise blagdana u dom, već ujedno smanjuju potrebu za plastikom, ne opterećuju okoliš i mogu se nakon blagdana kompostirati ili ponovno koristiti. Na taj način blagdansko ukrašavanje postaje dio održivog načina života, a ne dodatni izvor otpada.

Osim ekoloških prednosti, izrada prirodnih božićnih ukrasa potiče kreativnost, usporava užurbani ritam svakodnevice i vraća nas jednostavnosti. To je i prilika za zajedničko druženje s obitelji, osobito djecom, te stvaranje osobnih ukrasa koji imaju priču i emociju — a ne samo sjaj.

Pet ideja za uradi sam božićno drvce
1. Sušene naranče kao mirisne kuglice i girlande
Sušene narančine ili limunove kriške su klasik među prirodnim božićnim ukrasima — lijepo izgledaju, jednostavne su za izradu i šire citrusni miris.
Kako ih napraviti:
- Nareži naranče na tanke ploške (oko 0,5 cm).
- Suši ih u pećnici na niskoj temperaturi (~100 °C) 3–4 sata ili dok ne postanu potpuno suhe.
- Kad se ohlade, probuši vrh svake ploške i poveži ih na špagicu ili konac za girlandu.
- Možeš kombinirati s malim štapićima cimeta i anisa za dodatnu aromu i rustikalni izgled.
Ovako osušene kriške agruma možete koristiti za ukrašavanje bora, izradu grilandi ili ih možete naslagati u staklenu vazu kojom ćete ukrasiti blagdanski stol.

2. Cimet i anis — božićni mirisni elementi
Štapići cimeta i zvjezdasti anis već se stoljećima povezuju s božićnim mirisima i toplinom doma, a osim što su aromatični, iznimno su zahvalni i kao dekorativni elementi. Njihov prirodan izgled i prepoznatljiv miris unose osjećaj ugode i blagdanskog ugođaja u svaki prostor. Cimet se može jednostavno omotati oko kuglica izrađenih od špage ili prirodnog konca te objesiti na božićno drvce kao mirisni ukras, dok se anis može dodati kao vizualni naglasak koji dekoraciji daje rustikalan i elegantan dojam. U kombinaciji s borovim grančicama, cimet i anis izvrsno funkcioniraju u staklenkama ili visećim dekoracijama, gdje osim estetske vrijednosti šire i topao, sezonski miris. Također, ovi prirodni elementi savršeni su i kao detalj za ukrašavanje poklona — nekoliko štapića cimeta i jedna anisova zvijezda, pričvršćeni uz papir za zamatanje, mogu u potpunosti zamijeniti plastične vrpce i stvoriti jednostavan, ali poseban blagdanski detalj.
Prirodni vijenci, papirnate zvijezde i girlande od kokica
Ako želiš upečatljivije božićne dekoracije koje će ispuniti prostor prirodnom toplinom, vijenci od borovih grančica izvrstan su izbor. Omotani oko jednostavnog metalnog ili drvenog okvira, mogu se nadopuniti sušenim narančama, bobicama, štapićima cimeta ili češerima, stvarajući bogat, ali nenametljiv blagdanski ukras koji lijepo pristaje na vrata, zidove ili iznad kamina. Ovakvi vijenci ne samo da izgledaju dekorativno, već i prostoru daju prepoznatljiv miris zime i šume.

Kako odabrati božićno drvce za pravu blagdansku čaroliju
Uz vijence, papirnate zvijezde izrađene od recikliranog papira ili starih novina jednostavan su i održiv način ukrašavanja doma. Njihova izrada posebno je zabavna djeci, a zbog svoje neutralnosti savršeno se uklapaju uz ostale prirodne materijale poput drva, špage i grančica. Kao dodatni nostalgični detalj, sve se češće vraćaju i girlande od kokica — nanizane na konac ili špagu, mogu se objesiti na božićno drvce, oko prozora ili uz stepenice.

Prirodni stolni aranžmani i lampioni
Prirodni stolni aranžmani i lampioni jednostavan su, ali vrlo efektan način da svečani blagdanski stol dobije toplu i ugodnu atmosferu. Korištenjem običnih staklenki, koje većina nas ima kod kuće, lako je stvoriti dekoracije koje su istovremeno lijepe i ekološki prihvatljive. U staklenku se mogu složiti sušene narančine kriške, borove grančice, bobice i mali češeri, čime se dobiva bogat vizualni sloj prirodnih tekstura i boja. U središte aranžmana dovoljno je postaviti čajnu svijeću ili malu lučicu, čije će svjetlo prolaziti kroz staklo i prirodne elemente te prostoru dati topao, blagdanski ugođaj. Ovakvi lampioni idealni su kao dekoracija za blagovaonski stol, prozorske klupice ili komode, a nakon blagdana mogu se jednostavno rastaviti i ponovno iskoristiti.


Prirodne dekoracije lako se prilagođavaju svakom interijeru, mogu se ponovno koristiti iz godine u godinu ili se nakon blagdana vratiti prirodi bez štetnih posljedica za okoliš. Još važnije, njihova izrada potiče usporavanje, druženje i stvaranje uspomena — upravo ono što Božić u svojoj biti i jest. Odabirom prirodnih materijala biramo jednostavniji, odgovorniji i topliji način proslave blagdana, u skladu s prirodom i sobom samima.

Donosimo nekoliko ideja za uradi sam adventski vjenčić, a potpisuju ih dizajneri
Lifestyle
Kako odabrati božićno drvce za pravu blagdansku čaroliju
Sve što trebate znati prije kupnje jelke, smreke ili bora
Božić je trenutak kad dom postaje sigurno utočište, ispunjeno smijehom, pričama, svjetlucavim lampicama, mirisom pečenih kolača i očekivanjem zajedničkih blagdanskih trenutaka. U tim trenucima, dok se obitelj okuplja oko stola i dok se djeca vesele u iščekivanju darova, središte doma gotovo nesvjesno preuzima božićno drvce. Jer ono je više od ukrasa i svjetla, u naš dom unosi duh zajedništva, radosti i domaće topline.Tako „pravo“ drvce postaje više od dekoracije — ono postaje simbol uspomena, tradicije i onog posebnog blagdanskog ugođaja kojem težimo svake godine.
Sedam jednostavnih savjeta koji će pomoći da vaše božićno drvce dulje traje
Božićno drvce može biti uzrok požaru – evo kako to spriječiti
Prilagodite izbor prostoru
Prije nego krenete u potragu za drvcom, izmjerite visinu stropa, širinu prostora i uzmite u obzir stalak te eventualne ukrase i lampice. Drvce ne mora biti najveće da bi bilo najljepše — u manjim stanovima često bolje pristaje kompaktnije ili drvce užeg oblika.

Smreka, jela, bora ili možda omorika?
Smreka — Najčešći izbor za božićno drvce. Kod obične smreke iglice su četvrtaste, tvrđe i često bodljikave, grančice su čvrste te mogu nositi teže ukrase. No nedostatak je što “obična” smreka brže gubi iglice, pogotovo u suhom, zagrijanom stanu.
Jela — Igle jela su oble, mekše i ne bodu, a jela generalno duže zadržava iglice od smreke. Grane su joj savitljivije, što znači da možda ne podnose preteške kuglice, ali je odličan izbor ako želite dugotrajnije i nježnije drvce.
Bor — Iako rjeđi, bor može biti zanimljiva alternativa. Iglice su deblje i skupljene u grupama, što drvcu daje drugačiji “božićni karakter”.
Omorika / srebrna smreka / posebne sorte — Neke sorte, poput omorike ili srebrne smreke, imaju gušći, pravilniji i estetki vrlo privlačan oblik. Srebrna smreka — zahvaljujući čvršćim iglicama i mirisu — bolje opstaje u toplom stanu.
Svaka vrsta ima svoje prednosti — izbor ovisi o tome što vam je prioritet: izgled, trajnost, miris, nosivost grana ili otpornost na isušivanje.

Provjerite kvalitetu drvca — od unutrašnjosti do grana
Kada ste odabrali potencijalno drvce, nije dovoljno da izgleda lijepo izvana — važno je provjeriti i unutrašnjost:
Lagano razmaknite grane i pogledajte unutra — ako iglice otpadaju na pritisak, drvce vjerojatno nije svježe te neće izdržati cijele blagdan.
Grane bi trebale biti guste i pravilno raspoređene, bez velikih praznina. Simetričan oblik i ujednačeno razgrananje znak su kvalitetnog drvca.
Osjetite iglice — ako su tvrde i “bodljikave”, vjerovatno je to smreka; mekše iglice možemo povezati s jelom — važno je da se ne raspadaju već da ostanu na granama.
Pet ideja za uradi sam božićno drvce
Kako čuvati drvce za ostane svježe
Prije nego unesete drvce u dom, preporučuje se odsjeći 2–3 centimetra s donjeg dijela debla — to otvara provodne kanale i pomaže drvcu da bolje upija vodu. Drvce držite dalje od direktnih izvora topline (radijatori, grijalice, kamin) jer toplina ubrzava isušivanje i otpadanje iglica. Kako bi drvcu dodatno produžili život idealno ga je držati u stalku sa spremnikom vode te u redovito doljevati vodu, drvce bez vode brže gubi iglice.

Božićno drvce nije samo lijepa dekoracija — to je srce blagdanskog doma, mjesto oko kojeg se okupljamo sa najmilijima, stvaramo uspomene i uživamo u toplini zajedništva. Prije kupnje — izmjerite prostor, razmislite o vrsti drvca, provjerite kvalitetu. Nakon dolaska drvca kući — dobro ga pripremite, osigurajte mu vodu i odgovarajući položaj.
Sa pravim izborom i malo brige, vaše božićno drvce bit će više od drvca — bit će simbol blagdanske čarolije, domaće topline i zajedništva koje traje.




