Vrt

Sjenice za ugodnije ljeto

Osvježenje u doba ljetnih vrućina, najbolje je potražiti u ugodnoj hladovini vrtnog paviljona ili intimnoj vrtnoj sjenici.

Kao što i sam naziv kaže, ‘sjenica‘ služi da bi u vrtu stvorila sjenu, odnosno pružila nam zaštitu od sunca ili iznenadne ljetne kiše. Sjenice su rado viđeni element u vrtu, primarno zbog toga što omogućavaju boravak na otvorenom i onda kad vremenski uvjeti nisu idealni.

Sjenica će se odlično uklopiti u prostor vrta ukoliko je obrasla ružama ili glicinijom te će tako dodatno ukrasiti ambijent i pružiti zaštitu od neželjenih pogleda i vjetra. Osim toga sjenica u vrtu omogućit će nam mnoge ugodne trenutke, uz dobru knjigu ili u društvu prijatelja uz roštilj i večernje druženje. Kako bi u vrtnom paviljonu ili sjenici proveli što ugodnije trenutke, njezino postavljanje potrebno je pomno isplanirati.

Izbor pozicije za sjenicu je važan

Sjenicu možemo smjestiti u centralni, kutni ili bočni dio vrta, ovisno o terenu i rasporedu biljnih vrsta. A vrlo se često nadovezuje na pečenjare, krušne peći i slične elemente u vrtu. Svojom veličinom i namjenom nameće se kao središnji objekt u eksterijeru, no sjenica je češće smještena u nekom kutu dvorišta, kako bi iz nje imali bolji pogled na vrt.

Sjenica se mora uklopiti u arhitekturu vrta pa se i njeno postavljanje mora planirati, kao i uređenje cvjetnih gredica, šetnica i vrtnih staza koje do nje vode. Razlikujemo više vrsta sjenica – od onih s otvorenim bočnim stranama, do poluotvorenih sjenica, dok su one s potpuno zatvorenim zidovima karakteristične za botaničke vrtove, dok ih u privatnim vrtovima ne susrećemo tako često.

Hedonizam na otvorenom – ljuljačke i ležaljke za opuštanje!

Drvo ili beton

U manjim eksterijerima, konstrukcija sjenice najčešće je izrađena od drva, s drvenim pokrovom ili crijepovima. Sjenice mogu biti i od betonskog ili čeličnog konstruktivnog dijela s dodatkom drveta, a materijali koje koristimo uvelike ovise o arhitekturi okoline i ambijentu koji želimo postići. Dodatak mnogih paviljona i sjenica su prozračni zastori i sjenila, koja dodatno sprječavaju prodor sunca.

Ako je vrtni paviljon fizički vezan uz neki od okolnih objekata – kao njegov dodatak, ljetna terasa ili zimski vrt – nazivamo ga vrtnim paviljonom. Ovaj naziv zaslužuju i prostrane sjenice, samostalno smještene u parkovima, u kojima se održavaju pjesnički recitali, glazbeni nastupi, tribine i druge javne manifestacije na otvorenom.

Sjenice, paviljoni i cvjetne pergole nemaju zadani oblik, već ih se može prilagoditi potrebama korisnika, pa tako mogu poslužiti i kao nadstrešnica za zaštitu automobila od padalina. Osim što je multipraktična, takva je nadstrešnica zasigurno vizualno atraktivnija od betonske garaže.

Bilje kao završni detalj

Ako ste svoju sjenicu odlučili oplemeniti cvijećem, neka to budu penjačice. Najromantičniji izgled pružit će joj veličanstvena ruža penjačica, a elegantno će djelovati obrasla i klematisima ili bijelom glicinijom. No, pritom treba imati u vidu da je sjenica prvenstveno namijenjena ljudima, a ne biljkama.

Oslikana u omiljene boje, okićena cvijećem i ukusno uređena, sjenica ili vrtni paviljon postat će omiljeno okupljalište svih članova obitelji, od prvog toplog proljetnog dana, pa sve do hladne jeseni.

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati