Vrt
Šišanje živice
Redovitim održavanjem i šišanjem, živica će osim lijepog izgleda dobiti i na gustoći. No treba znati kada i kako pravilno orezati živicu kako ne bi došlo do sušenja njenih grana.

Najprikladnije vrijeme za šišanje oblikovanih živica koje su u proljeće potjerale mladice, počinje sredinom lipnja. S krajem tog mjeseca završava proljetno razdoblje intenzivnog rasta, a kako će tijekom ljeta izrasti tek kratki izboji, živica će svoj oblik zadržati do iduće godine.
Tipovi živice
Razlikujemo dvije vrste živica: formalnu koju određuju čisti oblici i neformalnu bez strogih formi, pa je stoga i njeno održavanje nešto jednostavnije. Za formalnu živicu pogodne su biljke koje bujno tjeraju pa će zbog tog razloga biti prikladnije za češće orezivanje. To su primjerice: buksus, šimšir, tisa, lovor-višnja, kalina, grab, bukva i kupresociparis. Ukoliko su vam draže nepravilne forme, dobar izbor za živicu neformalnog oblika bit će jasmin, pajasmin, suručica, berberis, žutika, petoprste ili forzicija.

Idealna razdoblja za sadnju živice su jesen i proljeće. Jesen je pogodna za sadnju listopadnih grmova, kod kojih je korijen sadnice u prodaji bez zemlje. Sadnice iz kontejnera mogu se saditi i tijekom ljeta, pod uvjetom da se redovito zalijevaju.
Neformalne živice šišaju se dva puta godišnje. Prvi put prije početka vegetacije, te na njenom završetku, krajem ljeta. Forzicija primjerice cvate vrlo rano, stoga je orezivanje bilo potrebno obaviti potkraj zime, odnosno netom prije početka vegetacije.

Niske, sitnolisne živice poput šimšira, moguće je šišati ručnim ili električnim škarama, kao i visoke živice kod kojih će nam električne škare znatno olakšati rad i uštedjeti vrijeme. Visoke živice treba šišati počevši od bočnih stranica, rezovima odozdo prema gore. Posljednji se šiša vrh živice, a kako bi bio što ravniji škare moraju biti postavljene vodoravno. Biljke velikih listova, poput lovor-višnje i božikovine, najbolje je šišati oštrim ručnim škarama za živicu, jer će rez biti čišći i oštriji od reza električnim škarama.
Briga i zdravlje živice
Kako bi živica bila gusta i lijepa, osim orezivanja potrebno ju je i prihranjivati, kako putem korijena, tako i folijarno, odnosno putem listova. Kao i ostale biljne vrste živicu tijekom sunčanih i toplih dana treba zalijevati, a tijekom cijele vegetacijske sezone potrebno ju je i čistiti od odumrlih listova, kako bi se osigurala prozračnost grma i bujniji rast.

Neredovito i nedovoljno šišanje živice loše je za sve vrste živica koje su tada prorijeđene, slabo razgranate i s gustim busenovima tek na vrhu grana. Za koju ćete se vrstu živice odlučiti ovisi o veličini i položaju vrta, odnosno vrlo je bitno je li ona predviđena na osunčanoj ili sjenovitoj površini, ali i o vašem ukusu, odnosno o vrsti vrta koji uređujete i simpatiji prema određenim biljnim vrstama.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

You must be logged in to post a comment Login