Proljeće je u punom jeku i vrijeme je za sadnju bilja. U Vrtnom centru Šestine potražili smo biljke penjačice. Postoji cijela paleta penjačica, a biraju se ovisno o tome koji se efekt želi postići. Ako želimo penjačicu koja će nam služiti kao zaštita od sunca, odabrat ćemo neku robusnu poput glicinije ili kivija.

Ako pak želimo neku koju ćemo kombinirati s drugim biljkama, birat ćemo nježnije vrste poput klematisa. Karakterizira ga izdašan cvijet koji dolazi u širokoj paleti boja.

Otrovna biljka puna ljekovitih svojstava koja je simbol prijateljstva i ljubavi

Sadnja

Sadnica klematisa ima vrlo jak i agresivan korijen što znači da će se brzo ukorijeniti. Sadi se na mjestima gdje je već nešto posađeno jer je to biljka koja voli hladne noge, odnosno voli vodu i podraz koji će korijen štiti od vrućine i gubitka vlage.

Najbolje ga je posaditi uz žičanu ogradu jer će se vitnicama primiti za nju, rasti i cvasti.

Sadi se u rahlu zemlju, u rupu dovoljno duboku i široku da stane korijenje. Biljka se potom zatrpa mješavinom vrtne zemlje i komposta. Potrebno ga je zatrpati sa svih strana kako se ne bi stvorili zračni jastučići koji bi joj mogli remetiti rast.

Nakon sadnje biljku treba obilno zaliti, a trebat će joj vrijeme da stvori određenu količinu zelene mase.

Održavanje

Budući da se radi o vrlo krhkoj biljci, u zimskim mjesecima njezini izdanci djeluju suho. No, ne treba ih skidati jer je to samo dojam. Na proljeće će naizgled suhi izdanci nabujati. Zbog krhkosti, klematis dolazi s potpornjima koje nakon sađenja uz ogradu ili žicu možete ukloniti. 

Prihranjivanje se vrši jednom do dvaput godišnje kako bi cvat bio raskošan i bujan.

A u željenom volumenu i raskoši rascvjetanog klematisa kao i drugih penjačica,  ako ih sada posadite, uživat ćete već idućeg proljeća.

Ukrasna cvatuća stabla najljepši su ukrasi okućnica u proljeće. Jedno takvo je i vrlo popularna japanska trešnja. Radi se o ukrasnom drvu koje pripada porodici ruža. Prepoznata je po prekrasnoj krošnji punoj bijelih mekanih cvjetova grupiranih u ružičaste cvatove.

Sva lica raskošnih magnolija

Cvate u travnju, a upravo je proljeće idealno za njenu sadnju. Sadi se u rahlu zemlju u rupu barem dva puta širu od sadnice. Nakon sadnje, zemlju treba utabati kako zrak ne bi došao do korijenja, a biljku zaliti.

Potrebno joj je ostaviti dovoljno prostora za rast. Nije je preporučljivo saditi na travnjacima jer joj košnja trave može oštetiti površinsko korijenje.

Japanska trešnja je dugovječno stablo koje može trajati do 30 godina, a raste relativno brzo.

Plod postoji kod nekih vrsta i služi kao hrana malim pticama.

Iako se stabla obrezuju, kod japanske trešnje to nije nužno. Dovoljno je skratiti grane ili obrezati suhe, i to prije početka vegetacijske sezone.

Inače, japanska trešnja vrlo je cijenjena u Japanu. Njezin cvijet smatra se nacionalnim cvijetom i simbolom sreće. Čest je motiv u japanskoj umjetnosti i povezuje se sa ženstvenošću i ljubavlju žene.