Izbor biljaka za sadnju najveći je u proljeće. Među morem predivnih boja i oblika, puno ljudi za svoje vrtove, cvjetne gredice i balkone bira ružu, kraljicu cvijeća. Njen cvijet je nenadmašan. Veliki broj latica koje se postepeno otvaraju do prvog cvata izgleda fenomenalno. 

Kraljvski tretman

Bujan izgled ruže postiže se stalnom brigom i kraljevskim tretmanom.

„Osim što je treba kvalitetno posaditi u vrlo kvalitetno i hranjivo tlo i pružit joj šansu idealnih, znači savršenih uvjeta sadnje, ona je kompleksna iz razloga što je napadaju različiti nametnici, razne vrste ušiju lisnih, neke bolesti. Tako da su ljudi kod sadnje ruža obično razočarani kad u osmom mjesecu imaju gole grane bez lišća“, ističe dipl.ing.agronomije Dubravka Mišolongin.

Sadnja ruža

Sadimo ih u jesen ili proljeće. U jesen one čiji je korijen baliran u piljevini, a u proljeće kontejnirane sadnice.

„Uvijek je dobro koristiti kontejniranu biljku, ne samo kod ruža, nego i inače u hortikulturi, zato što je ta biljka sada već stvorila kroz neko vrijeme osim krupnog, znači glavnog korijenja i ono sitno korijenje. Tako kontejnirana kad se stavi u rupu, koja je iskopana po pravilima 50 puta 50, uz prikladan supstrat, ona kreće odmah sa razvojem nadzemnog dijela. Dok ova golog korijena, najprije se mora ukorijeniti a onda krenut sa nadzemnim dijelom. Zato je nju poželjnije saditi u jesen“, objašnjava Mišolongin.

Proljetnu sadnju treba obaviti do sredine četvrtog mjeseca, jer tada već kreće njihova puna vegetacija.

Tretiranje protiv nametnika

Na samom početku vegetacije, već kod izboja crvenkastih listova, treba krenuti s prvim tretiranjem.

„Pritom se ne misli na tretiranje lisnih ušiju i nametnika. Oni se tretiraju u trenutku kad se pojave, jer se može stvoriti rezistencija na neko od zaštitnih sredstava. Već se tretira s nekakvim fungicidima čime će se spriječiti pojave gljivica i nekakvih bolesti na samim ružama i onda će se kroz cijeli period vegetacije i cvatnje održati svježi i zdrav izgled“, napominje Mišolongin.

Kako bi ruža ostala zdrava, kod pune vegetacije, tretiranje zaštitnim sredstvima preporuča se gotovo svaka dva tjedna.

Redovita prihrana

Kroz cijeli period cvatnje, osim njege i zaštite, potrebna je i redovita prihrana.

„Ukoliko nemamo mogućnost koristiti stajsko gnojivo, onda bi bilo svakako dobro koristiti neko peletirano gnjojivo. Korisno je i prihranjivati putem lista, znači folijarno s nekom otopinom, kako bi je zaštitili. Neka iskustva su pokazala da nije loše koristiti amino kiseline. Aminokiseline kod biljaka stvaraju otpornost“, dodaje Mišolongin.

Cvatnja

Kraljica cvijeća tijekom proljeća i ljeta može imati nekoliko perioda cvatnje, a njen cvijet najraskošniji je u svibnju.

„Danas vidimo po gradskim nekakvim urbanim gredicama da se vrlo često nakon tog bujnog cvata opet orezuju, prihranjuju i onda dobijemo možda još jedan ili dva cvata do jeseni“, objašnjava Dubravka.

Vrste ruža

Oduševljava i velik izbor ruža. Od stablašica, floribundi do padajućih sorti. 

„Nekako su ljudi najviše skloni čajevkama i floribundama. Čajevka su znači ona uobičajena karakteristična vrsta ruže klasičnog cvata. Kod nje je uvijek poželjno na vrijeme raditi rezidbu, kako ne bi očvrsnula i postala masivna i ružna za pogled. Dok se recimo floribunde koje vrlo često cvatu, nekad u sezoni i do tri puta, trebaju redovito orezivati na vrlo niske izboje“, objašnjava Mišolongin.

Ruža voli osunčana mjesta

Sunce je ruži velika podrška za cvatnju.

„U nekakvoj hladovini, kao i sve biljke koje traže sunce se uvijek nekako orijentira prema svjetlu pa onda samim tim i gubi na izgledu, nije toliko atraktivna, ne razvije toliko lijepu lisnu masu, a onda na koncu i cvijet“, ističe dipl.ing.agronomije Dubravka Mišolongin.

Ruža je predivna, ali i vrlo zahtjevna biljka. Daje svoj maksimum, samo ako joj na tom putu pomognemo.

Vrtni Centar Šestine

Biljni terariji

Mini vrtovi u staklenci su trend u svijetu biljaka, ali ne i pomodna novost. Oni krase interijere od 19.  stoljeća, a porijeklom su iz viktorijanske Engleske.  Otvoreni ili zatvoreni biljni terariji i danas su veliki hit.

„Postoji kao otvoreni tip terarija. Mi ih od milja zovemo pustinjice i u principu se u njih sade sukulenti, no moguće je saditi i kaktuse“, kaže nam dizajenrica Dina Šavorić.

Otvoreni terariji nemaju poklopac i mogu se koristiti za dvije kompatibilne biljke. Najčešće su to kaktusi i sukulenti. Posebno fascinira zatvorena verzija terarija, jer se radi o malom samodostatnom ekosustavu. Zalijevaju se  jednom, dvaput godišnje ili nikad.

„Kod zatvorenih tipova terarija u biti želimo simulirati nekakav ambijent prašume, stoga je najbolje postaviti terarij negdje gdje ima dovoljno svjetla, to jest, recimo najdalja udaljenost od prirodnog izvora svjetlosti bi bilo jedan i pol metar od prozora“, ističe dizajnerica Jelena Šangarelo.

Terariji ne traže puno njege, zauzimaju malo prostora, a itekako su privlačan dio interijera.

Monstera

U gotovo svakoj biljnoj kolekciji danas se  nalazi i monstera – tropska biljka koju mnogi naprosto obožavaju.

„Najdraža biljka od svih mi je monstera albovariegata. Zanimljivost je da je jako rijetka, teško ju je naći pa samim time su i cijene dosta visoke“, objašnjava kolekcionarka rijetkih biljaka Klara Žučko.

Vrste monstere razlikuju se po obliku i veličini lista. Ukoliko želite biljku koja će vam najbrže transformirati prostor i neće vam uzeti previše vremena, monstera je pravi izbor i zato je vidimo u gotovo svakom interijeru.  

„Uglavnom su te tropske biljke jako zahvalne tom životu u interijeru i zanimljivo je to da ta zelena boja jako smiruje ljude. Često ljudi kad dođu u prostoriju koja je puna biljaka se osjećaju ugodno, osjećaju se sigurno“, kaže certificirana permakulturna dizajnerica Antonia Šarić.

Suho cvijeće

Jedan trend sigurno nikad neće izaći iz mode, a to su aranžmani od suhog cvijeća.  U lijepoj košari ili vazi posložite razne vrste trava ili cvijeće koje se može lijepo posušiti, poput hortenzija.

„Ovo je poput ptica kad grade gnijezdo. Jednostavno možete plesti, kao da pletete, pikate trave u trave i aranžman samo raste i buja. Ovisno o vašem prostoru, koliko vam dozvoljava prostor, toliko volumen može biti velik aranžmanu“, ističe cvjetni dizajner Saša Šekoranja.

S ovakvim aranžmanom ne možete pogriješiti. Uostalom, kao ni s bilo kojim drugim cvijetom ili biljkom koji će u vaš prostor donijeti dio prirode.