Vrt
Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom
Želite li uživati u intimi svoga vrta, izolirani od pogleda iz susjedstva, vjetra i zvukova s ceste, svoje imanje ogradite na najprirodniji način – živicom.
Većina živica pogodna je za sadnju u bilo koju vrstu plodnog, ali dobro dreniranog tla. Dobro podnose sunce, kao i djelomično sjenovite položaje. Ovisno o vrsti grma, živica može biti visoka ili niska, a kao takva najčešće formira staze i odjeljuje gredice u vrtu.
Lovor višnja
Želite li trajnozelenu, otpornu živicu, lijepih i velikih zelenih listova, zasadite lovor višnju. Koristi se za uzgoj umjereno visokih ili visokih živih ograda koje se šišaju krajem lipnja. Za uzgoj živice sade se 3 do 4 biljke po dužnom metru.
Lovor višnja u proljeće cvate mirisnim bijelim cvjetovima.
Trajnozelena biljka prikladna za formiranje ograda u mediteranskim vrtovima je pitospora, koja raste kao visoki grm ili drvo. Redovitim orezivanjem može se formirati u živicu koja će štititi od jakih naleta bure.
Šimšir
Buxus ili šimšir je zbog svoga gustog, zimzelenog lišća i sporog rasta idealan za uzgoj gustih živica visine do 2 metra, ili niskih obruba i skulpturalno oblikovanih topiarija. Za živicu treba posaditi 5-6, pa čak i 8 sadnica po dužnome metru, ovisno o sorti. Orezuje se 2 do 3 puta godišnje.
Tisa
Tisa je četinjača idealna za uzgoj dugovječnih i vrlo otpornih živica i topiarija. Sade se 2-3 biljke po dužnom metru, a orezuju se u ranu jesen. Za formiranje uskih i visokih živih ograda vrlo su pogodne i tuje.
Juniperus
Juniperus ili borovica skromnih je zahtjeva, pa dobro raste i na suhim položajima. Viši primjerci sade se pojedinačno ili u skupinama, a može ih se saditi u kombinacijama s drugim grmolikim ukrasnim vrstama. Niže borovice poslužit će kao pokrivači tla.
Kalina
U kontinentalnim krajevima najčešće su formirane živice od kaline, koja se sadi gusto, od 3 do 5 biljaka po metru.
Žutika
Želite li uzgojiti trnovitu, neprohodnu živicu, izaberite žutiku, koja može formirati živicu visine od pola do dva metra. Za živicu se sade 3 biljke po dužnomu metru. Neke su vrste listopadne, a druge trajnozelene.
Savjeti za sadnju
Kako bi obnovili živicu u kojoj su se primjerice dva stabalca osušila, u rupe dubine i širine oko pola metra, na idealnom razmaku od 60 centimetara, zasadit ćemo dvije nove biljke. U rupe stavljamo rahlu zemlju pomiješanu s organskim gnojivom, 1 do 2 kilograma po biljci.
Biljke treba postaviti u ravninu kako bi živica izgledala uredno, a sadnice položiti u zemlju tek nešto dublje od samog korijena. U protivnom bi moglo doći do sušenja biljke. Zemlju oko biljke potrebno je ugaziti kako se stablo ne bi iskrenulo pod udarima vjetra. Nakon što smo biljku zasadili, treba ju i zaliti. Tuje je potrebno redovito orezivati, jer će iz starog drveta mladice slabo tjerati. Orezuju se u proljeće i kasno ljeti.
Raskošna i pravilno održavana živica ne mora samo štititi od pogleda, već može poslužiti i kao vrlo atraktivan ukras vrta.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.






You must be logged in to post a comment Login