Povežimo se

Vrt

Raskošna ljepota hortenzija

Najbolje ih je saditi prije početka vegetacijske sezone, no ako ste s time zakasnili, moguće je zasaditi i biljke u cvatu.

šarene-hortenzije-domnakvadrat

Hortenzija je listopadni ukrasni grm s cvjetovima najčešće bijele, plave, ružičaste ili blijedozelene boje. Potječu iz Japana, Kine i Koreje gdje su i najraznovrsnije te ih susrećemo u obliku penjačica, malog drveća i grmova. Preko Himalaja, istočne i južne Azije te Indonezije, proširile su se do sjeverne i južne Amerike.

Vrste hortenzija

hortenzije-grm-domnakvadrat

Od 70-tak poznatih vrsta, u našim su krajevima najzastupljenije širokolisne hortenzije. Cvatu od lipnja do rujna. Najbolje ih je saditi prije početka vegetacijske sezone, no ako ste s time zakasnili, moguće je zasaditi i biljke u cvatu. Hortenzije vole vodu, no sa zaljevanjem ne treba pretjerivati jer bi u tom slučaju moglo doći do truljenja biljke.

Razlikujemo dvije vrste velikolisne hortenzije. One sa sterilnim cvatom toliko su bujne da cvjetovi vise, dok su čipkaste hortenzije plodne u svom neuglednom unutarnjem dijelu cvata, a vanjski su cvjetovi lijepi i okrugli, ali također sterilni.

Počinju proljetni radovi u vrtu – evo što sve treba napraviti

Boja cvjetova ovisi o pH vrijednosti tla. Ako želite da postanu ljubičasti ili da poplave, potrebno je povećati kiselost, a ako preferirate crvenu ili rozu, smanjite kiselost tla. Hortenzije vole osunčana do djelomično sjenovita mjesta u vrtu i vlažnu, težu zemlju, pa im prema tome izaberite prikladno mjesto u svom vrtu.

Postupak sadnje

ružičaste-hortenzije-domnakvadrat

Hortenziju sadimo tako da zarežemo koru odrvenjele stabljike i odstranimo prsten širine oko 2 centimetra na mjestu gdje će savinuta stabljika biti položena u zemlju. Stabljiku treba zagrnuti zemljom i poklopiti kamenom, a na mjestu bez kore, ovisno o vrsti i vlažnosti tla, mjesec do dva kasnije, sadnica će se ukorijeniti.

Hortenzije se mogu razmnožiti i iz reznica stabljika bez cvijeta koje još nisu odrvenjele. Granu treba odrezati u duljini 10-15 centimetara od vrha. Donji dio očistimo od listova te prikratimo vrh grančice s listovima. Preostalih nekoliko listova treba prepoloviti, tako da se vršni dio lista odreže škarama.

Atraktivne su pojedinačne, ali i u većim skupinama, u kombinaciji s drugim grmljem ili kao živica. Uživajte u njihovoj ljepoti u vrtu ili u nekoliko rezanih cvjetova u svom domu.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Balkoni i terase

Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

balkon kao produžetak dnevnog boravka

Pretvoriti svega deset kvadrata u balkon kao produžetak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri, bez obzira na godišnje doba.

Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

Željka Kolak, Moj balkon

Jasna vizija i precizan projekt

Cilj projekta bio je jasan – pretvoriti skroman balkon u funkcionalan i estetski nastavak dnevnog boravka. Sve je započelo preciznim projektiranjem, koje je uključivalo točna mjerenja i pažljivo osmišljene detalje.

„Najbitnije je znati točno s koliko prostora raspolažemo – zato sve crtam u mjerilu“, objašnjava Kolak, dodajući da su male površine najosjetljivije na pogreške i improvizaciju.

Garsonijere i mali stanovi do 35 kvadrata

Jedan dan za izvedbu, uz dobru pripremu

Sama izvedba trajala je svega jedan dan, ali uključivala je temeljitu logistiku: dostavu svih elemenata, sadnju i montažu. Najzahtjevniji zadatak bio je postavljanje konstrukcije za penjačicu – zvjezdasti jasmin koji će tijekom cijele godine dodavati zelenu vertikalu prostoru. Odabran je i konop otporan na rezanje i vremenske uvjete, upravo zato što se koristi u dugotrajnoj vanjskoj upotrebi.

Biljke koje donose dinamiku – kroz sva godišnja doba

Biljni izbor usklađen je s mikroklimom balkona i estetskim željama klijentice. Iako istočna orijentacija nije idealna za maslinu, količina sunca bila je dovoljna da se posadi njezino željeno stabalce. Uz to, odabrano je i bilje koje osigurava zeleni okvir prostora čak i zimi, kada većina biljaka gubi lišće.

„Zimi pogled ostaje, ali lišće nestaje – zato sam pazila da uvijek ostane nešto zeleno,“ napominje Kolak.

Tegle različitih veličina i boja unose dinamiku, a njihov je raspored usklađen s interijerom. Na vrhu svake posude nalazi se vulkanski kamen koji zadržava vlagu, štiti tlo od isušivanja i sprječava rasipanje zemlje zbog vjetra.

Namještaj koji odgovara prostoru – i funkcionalno i estetski

Na svega deset kvadrata, s čak tri izlaza na balkon, odabir namještaja morao je zadovoljiti više uvjeta: udobnost, pomičnost i stilsku uklopljenost. Klijentica je imala jasnu viziju, ali prostor je tražio prilagodbu.

„Odabrali smo komade koji su dovoljno prostrani za opuštanje, ali i lagani za pomicanje. Dizajnerski zanimljivi, a praktični,“ kaže Kolak.

Održavanje prilagođeno stvarnom životu

Iako je balkon kao produžetak dnevnog boravka zamišljen za cjelogodišnje korištenje, zahtijeva i realan pristup održavanju. Biljke u teglama imaju ograničen rast i vijek, ali uz dobar odabir i pažnju – mogu uspijevati godinama.

„Ne možemo očekivati da biljke u tegli traju 30 godina. Biramo one koje podnose posudu i stvaramo uvjete što sličnije prirodnima,“ objašnjava Kolak.

Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima

Redovito promatranje, provjeravanje suhoće tla i prilagodba rutine zalijevanja ključ su uspjeha. „Najvažnije je naučiti čitati biljke“, dodaje.

Balkon kao produžetak dnevnog boravka, zašto?

Željka Kolak više od deset godina uređuje balkone i terase – iz uvjerenja i potrebe.

„U urbanim sredinama više je balkona nego vrtova. Zato upravo balkoni postaju mjesta gdje unosimo prirodu u svakodnevni život“, zaključuje.

Pretvoriti svega deset kvadrata balkona u nastavak dnevnog boravka možda zvuči kao izazov, ali za krajobraznu arhitekticu Željku Kolak, to je svakodnevna praksa – i strast. U njezinim rukama mali prostori dobivaju novu funkciju, estetiku i dozu prirodne topline, a rezultat su balkoni koji se koriste s jednakim užitkom kao i interijeri.

Nastavite čitati

Vrt

10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

Dobre prakse zalijevanja rezultirat će zdravim biljkama, bilo u zatvorenom ili na otvorenom

Bez obzira na vaše vrtlarsko iskustvo, vjerojatno već znate da svim biljkama treba voda kako bi dosegle svoj puni potencijal—uostalom, to osnovno znanje potječe iz uvodnih satova prirode u osnovnoj školi. No, ono što možda ne znate jest da pogrešne tehnike zalijevanja biljaka mogu dovesti biljke u opasnost od bolesti, pa čak ih i ubiti.

Bilo da želite uzgajati lijepe vanjske trajnice ili ste upravo kupili novu sobnu biljku, pridržavajte se ovih savjeta za zalijevanje biljaka unutra i vani i uživat ćete u zdravim, sretnim primjercima.

Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

Biljke u vrtu

1. Zalijevajte biljke ujutro

Najbolje doba dana za zalijevanje biljaka je ujutro.

Hladna tla omogućuju vodi najbolju šansu da dopre do korijena biljaka prije nego što ispari. Zalijevanje biljaka rano osigurat će im dovoljne zalihe vlage ispod tla kako bi izdržale vrućinu vrućeg ljetnog dana.

Najgore vrijeme za zalijevanje vrtnih biljaka? Noću. Ako zalijevate cvijeće i povrće nakon što sunce zađe, gljivice mogu preuzeti kontrolu.

2. Nemojte zalijevati prečesto ni premalo

Prije zalijevanja provjerite je li tlo vlažno, ali ne previše mokro. Osobito tijekom vrućeg vremena može biti primamljivo zalijevati tek toliko – i dovoljno često – da tlo ostane vlažno. Međutim, plitko površinsko zalijevanje vrta obeshrabruje razvoj dubokog korijenja. Umjesto toga, odaberite rjeđi raspored zalijevanja koji temeljito zasićuje tlo.

Većina biljaka preferira ravnomjerno vlažno tlo, ali idealna razina vlage ovisi o vrsti biljke i fazi rasta. Standardno pravilo je da cvijeću i povrću osigurate ekvivalent od 2.5 cm vode tjedno (i do dvostruko više tijekom vrhunca ljeta).

3. Zalijevajte biljke u razini tla

Usmjeravanje vode na bazu vaših biljaka omogućuje hidrataciju točno tamo gdje je potrebna: korijenima.

Razmislite o postavljanju cijevi za natapanje između biljaka u cvjetnom ili povrtnom vrtu kako biste polako i duboko natopili tlo i osigurali zdrav rast. Zalijevajte polako kako bi voda mogla prodrijeti u tlo oko biljaka i biti dostupna korijenima, umjesto da samo otječe.

4. Nemojte zaboraviti i na drveće

Novo zasađeno drveće i grmlje treba temeljito natapati vodom 2 ili 3 puta tjedno tijekom prvog mjeseca.

Nakon tog razdoblja, zalijevajte ih tjedno tijekom prve vegetacijske sezone. Ustaljeno drveće i grmlje (koje je staro najmanje 2 godine) treba zalijevati samo jednom svaka 2 tjedna tijekom vegetacijske sezone kada je kiša rijetka.

Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima

5. Kontrolirajte razinu vlage

Vrtne biljke mogu patiti kada se tlo osuši. Biljke ne vole “mokre noge”, što znači da također trpe ako im korijeni sjede u vodi i ne dobivaju dovoljno kisika.

Na vruć dan s vjetrom, površina tla može izgledati suha, dok je tlo ispod možda još uvijek vlažno, stoga je bitno provesti brzi pregled kako biste osigurali da ne zalijevate previše. Držite pri ruci drveni štap i umetnite ga nekoliko centimetara u tlo vrta, zatim ga izvucite i provjerite. Vlažno tlo će se zalijepiti za štap, ali ako izađe čist, tlo je suho i vrijeme je za zalijevanje.

zalijevanje biljaka

Zalijevanje sobnih biljaka

6. Koristite kanticu za zalijevanje sobnih biljaka

Pokušavati zalijevati listnatu sobnu biljku iz čaše ili vrča za piće često rezultira proljevanjem vode preko ruba i po stolu ili prozorskoj dasci. Za zalijevanje koristite kanticu s uskim izlivom koji može direktno zaliti biljku u razini tla, a da ne navlaži lišće. Dugačak izliv iz kante također sprječava proljevanje vode.

7. Nemojte stavljati sobne biljke u posude bez drenažnih rupa

Većina sobnih biljaka treba dobro drenirano tlo kako bi rasle i napredovale. Ako voda ne može otjecati kroz dno posude, korijeni mogu ostati u vodi i potencijalno trunuti. Provjerite dno svake posađene sobne biljke i presadite one u posude bez drenažnih rupa u odgovarajuće posude koje imaju rupe za drenažu.

8. Manje zalijevajte zimi, a više ljeti

Zimi su dani kraći, a sobne biljke manje dobivaju svjetlost kroz prozore. Kao rezultat toga, fotosinteza (proces u kojem biljka pretvara svjetlost u hranu) usporava, a biljka ulazi u fazu mirovanja tijekom koje joj je potrebno manje vode. Dolaskom proljeća, duži dani signaliziraju biljci da počne rasti, a u tom trenutku njezine potrebe za vodom rastu.

Prilagodite svoje navike zalijevanja biljaka sukladno tome kako ne biste uzrokovali stres ili žeđ.

9. Nemojte prekomjerno zalijevati biljke

Prekomjerno zalijevanje jedan je od glavnih uzroka neuspjeha sobnih biljaka. Početnici u uzgoju sobnih biljaka često imaju tendenciju prečesto zalijevati svoje biljke, misleći da je to upravo ono što im treba.

Prekomjerno zalijevanje povećava rizik od truljenja korijena i gljivičnih oboljenja. Ako primijetite povijene stabljike, uvenule listove, bijeli premaz (gljivice) ili mušice iz porodice Diptera ( kukac koji dobro uspijeva u stalno vlažnom tlu) u kući, velika je vjerojatnost da previše zalijevate biljke.

S druge strane, ako donji listovi na vašoj sobnoj biljci osuše i otpadnu, a rubovi listova na drugim dijelovima biljke postanu hrskavi i smeđi, vjerojatno joj nedostaje vode.

10. Koristite kapilarno zalijevanje dok ste na putu

Čak i najzdravije sobne biljke će patiti ako ih ne zalijevate tjedan ili dva dok obitelj ide na odmor. Izbjegavajte stavljanje biljaka u kadu ili sudoper napunjen s par centimetara vode jer bi mogli stradati od “mokrih nogu”.

Kapilarno zalijevanje je jednostavan način osiguravanja dovoljne količine vode biljci bez poplave:

  • Stavite veliku staklenu posudu s vodom pored biljke.
  • Izrežite komad pamučne vrpce ili traku apsorbirajuće tkanine dovoljno dugu da doseže od biljke do dna posude s vodom.
  • Jedan kraj umetnite u vrh tla, a drugi u vodu u posudi. Vrpca djeluje kao kapilarna fitilj, polako prenoseći vodu biljci dok ste vi odsutni.

Moglo bi vas zanimati i : Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice