Vrt

Priprema zemlje za sadnju

Rodnost voćaka i ljepota cvijeća prije svega ovise o kvaliteti tla u koje ih sadimo. Kvalitetu tla možemo popraviti raznim agrotehničkim mjerama, a cvijeće u teglama dobro je saditi u odgovarajući supstrat.

Tlo je najvažniji čimbenik koji utječe na uspjeh uzgoja pojedinih biljnih vrsta, no vrlo često hobi-poljoprivrednici i cvjećari tome ne posvećuju dovoljno pažnje. Oni upućeni, ponekad rade skupu, dugotrajnu, ali nepotrebnu analizu tla, koju je nužno napraviti tek kod ozbiljnog intenzivnog uzgoja.

Vrste tla za sadnju

Razlikujemo tri vrste tla: glinovito, ilovasto i pjeskovito. Glinovito tlo je najnepogodnije za uzgoj ikakvih biljnih vrsta, pošto je zimi ljepljivo i vlažno, a u proljeće i ljeto, suviše kompaktno i pregrudasto. Ovakav tip zemlje u sebi ne sadrži čestice pijeska te nema dobrih uvjeta za ukorijenjivanje kultura koje smo posadili.

Ilovasta tla su mrvičaste, stabilne strukture što ga čini idealnim tlom za uzgoj – bilo ratarskih, cvjećarskih ili povrtlarskih kultura.

Potpuna suprotnost glinovitim tlima, predstavljaju pjeskovita. Kako im i samo ime kaže, u sebi sadrže najviše čestica pijeska i lako se mrve. Riječ je o tlu koje je vrlo pogodno za ukorijenjivanje reznica, koje ćemo stoga staviti u pjeskoviti supstrat. Mana ovakvog tipa tla je u tomu što ne zadržava vlagu niti sadrži hranjiva neophodna za rast i razvoj biljaka.

Kako odrediti vrstu tla

Kako biste odredili vrstu vašeg tla, možete izvesti jednostavan test koji predviđa izradu kuglice od navlažene zemlje. Ukoliko nije moguće formirati kuglicu, to znači da je struktura suviše mrvičasta te da je tlo pjeskovito. Ukoliko se kuglica može izraditi, čak i razvući u trakice koje pucaju, radi se o ilovastom tlu, a ako su trakice dovoljno rastezljive i od njih se mogu raditi prstenovi, tlo je glinovito.

Iako je najbolja zemlja ilovica, nemaju svi sreće na takvom tlu formirati svoj vrt. Ako niste spremni na zamjenu cijelog površinskog sloja zemlje, glinovito tlo se dugotrajnim agrotehničkim mjerama i upornošću može prilagoditi, no uglavnom za uzgoj cvijeća u vrtu iz hobija. Jedna od opcija je dodavanje pijeska u glinovito tlo. Nažalost, nerealno je očekivati da će se u jednoj vegetacijskoj sezoni postići idealni uvjeti tla, stoga je potrebna strpljivost kojom će se struktura postupno poboljšavati tijekom godina.

Priprema tla za sadnju

Najuspješniju agrotehničku mjeru, u svrhu stvaranja povoljnih uvjeta za uzgoj biljnih kultura predstavlja mehanička obrada tla, odnosno oranje, prekapanje i rahljenje tla. Tlo je potrebno obraditi i u proljeće, netom prije sadnje, odnosno sjetve, kao i usred vegetacijske sezone tijekom ljeta, kako bi se uklonila pokorica i time poboljšala funkcija vodokapilarnog sustava u tlu, ali i uništilo sjeme korova.

Još jedna od bitnih agrotehničkih mjera u svrhu poboljšanja našeg vrtnog tla je i kalcifikacija tj. postupak dodavanja vapna. Ljudi često rade grešku misleći da se kalcifikacija radi samo ukoliko je tlo kiselo, no ono se može kalcificirati i ako nema nisku pH vrijednost.

Kako bi se zemlja obnovila, odnosno u njoj povećala količina potrošenih hranjivih tvari, nekada se zemlja “odmarala” svake treće godine. Danas se to postiže dodavanjem gnojiva. Kvaliteta zemlje tako se može unaprijediti i stavljanjem zrelog stajnjaka na površinu tla u jesen.

Djelovanje prerađenih organskih i anorganskih gnojiva je blaže, a njima se zemlja može prihraniti prilikom sadnje i sjetve, kao i tijekom ljeta kako bi se povećala rodnost biljaka.

Iako se svojstva tla mogu poboljšati, pa čak i promijeniti dodavanjem hranjiva, balkonsko i sobno cvijeće nije dobro saditi u zemlju iz vrta. Vrtna zemlja u sebi često sadrži sjemenje korova koje ne vidimo ili štetnike koji žive u tlu ili u njemu privremeno borave. Za sadnju lončanica stoga je najbolje koristiti supstrate prilagođene pojedinim vrstama bilja.

Tako razlikujemo supstrate za sukulente, orhideje, ruže i balkonsko cvijeće, a neki od njih obogaćeni su i bio-vlaknima, organskim i anorganskim gnojivima ili aktivatorima cvjetanja. Takvu zemlju također treba s vremenom dodatno prihraniti tekućim gnojivima za određene vrste. Tada će vaše cvijeće biti lijep i raskošan ukras doma, vrta ili balkona, a voćke rodne i ukusnih plodova.

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta