Vrt
Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce
Ako želite ukrastiti ovog proljeća i balkon, evo koje biljke odabrati
Vrijedne savjete kako uspješno ukrasiti balkon cvijećem donosi Terezija Radoš, ing. vinarstva iz vrtnog centra Šestine.
Ove biljke vole sjenu i hlad
1. Vodenika
Najbolje uspijeva u sjeni ili polu sjeni, a dolazi u bijeloj, narančastoj, ružičastoj, ljubičastoj i crvenoj boji.
One vole vlažno tlo tako da će biti potrebno svakodnevno zalijevanje, naročito tijekom ljetnih mjeseci. Tijekom zimskih mjeseci potrebno ju je unijeti u zatvoren prostor jer ne podnosi hladnoću najbolje.
2. Begonija
Dolazi u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji. Postoji vise vrsta begonija ali sve imaju osjetljivije mesnate listove.
Njoj je potrebno obilato i redovno zalijevanje, a pažnju treba obratiti da se ne zalijevaju listovi. Također kao i sve cvjetnice i nju je potrebno redoviti gnojiti.
3. Ukrasna kopriva
Ako volite jače boje ukrasna kopriva je idealna za vas. Zanimljivo izgleda ako kombinirate samo jednu boju ali ako volite šarenije one će svakako podići izgleda vašeg balkona. Odlično se slaže s teglama sivkaste boje.
Jasmin, glicinija, pavitina… Ove će penjačice u vrt donijeti dašak Mediterana
Nju možete držati i na suncu ali intenzitet boja njezinih listova će tada biti slabiji.
Ona ne traži puno zalijevanja ali svakako voli redovno gnojenje, otprilike jednom tjedno s univerzalnim tekućim gnojivom.
4. Fuksija
Prekrasna biljka koja je nezahtjevna, samo joj je potreba sijena i vlažnost tla.
Kod fuksije treba paziti da je tlo uvijek vlažno a za uzvrat ćete dobiti prekrasne cvjetove.
Također poželjno je i dodat joj gnojiva svakih dva tjedna. Ona je uz pelargonije i petunije najćešća biljaka na balkonima.
5. Hosta
One su trajnice i dolaze u nekoliko vrsta. Postoje svjetlije i tamnije a sami intenzitet ovisi o količini svjetlosti. Same se razmnožavaju tako da kroz godine dobijete pozamašnu količinu hosta i važno je za znati da su otporne na bolesti.
Ove biljke vole sunce
1. Petunija
Najpoznatije balkonsko cvijeće. Poželjna je zbog obilnih cvjetova u raznim bojama, jednobojnim i dvobojnim.
Kako bi što duže bile prekrasne potrebno ih je gnojiti jednom tjedno s posebnim gnojivom za petunije, te je potrebno što prije ukloniti cvjetove koji su uveli, jer tako potičete novi rast.
2. Pelargonija
Također jako popularne, dolaze u velikom spektru boja, a poželjne su zbog otpornosti i nezahtjevnosti. No svakako je potrebno uklanjat ocvale listove kako bi spriječili pojavu bolesti i pojačali cvatnju.
3. Verbena
Najčešće je nalazimo u crvenoj, ružičastoj ili plavoj boji, no postoji i u žutoj i bijeloj boji.
Razlikujemo grmoliku i puzajuću i obje vrste su odličan izbor za balkon.
Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom
No, verbena je jednogodišnja biljka, ali i kao takva može se saditi na balkon ali i u vrt, voli osunčana mjesta, rahlo i umjereno vlažno tlo.
4. Bakopa
Nalazimo je jednobojnu i višebojnu, no najcesce je bijele ili ljubičaste boje. Sjajno paše u kombinaciji s verbenama,begonijama i pelargonijama.
Potrebno je redovno zalijevanje ali treba obratit pažnju da voda ne bude prehladna.
Osjetljiva je na sušu i mraz a voli dobro drenirano tlo. U svojoj sezoni potrebno ju je prihranjivati svakih dva tjedna tekućim gnojivom za cvjetnice.
5. Sukulenti
Idealni ako vas često nema doma jer sukulenti mogu podnijeti duži period bez zalijevanja. Vole sunce i prilično su prilagodljivi i nezahtjevni. Nakon toplih ljetnih mjeseci potrebno ih je unijet u zatvoren prostor ali i na te uvjete se dobro prilagode.
Dolaze u jako puno vrsta, odnosno boja i izgleda pa će se lako uklopiti s drugim biljkama.
Bilje
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.
Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.
U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.
9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci
Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.
Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.
Botanički opis i porijeklo
Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.
Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.
Kako uzgajati i njegovati ružmarin
Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.
Savjeti za njegu:
- Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
- Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
- Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
- Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.
Razmnožavanje ružmarina
Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.
Ljekovita svojstva
Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:
- poboljšava cirkulaciju,
- potiče pamćenje i koncentraciju,
- djeluje protuupalno i antimikrobno,
- snižava kolesterol,
- štiti zdravlje srca i jetre.
Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.
Ružmarin u kulinarstvu
Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.
Dekorativna i funkcionalna biljka
Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.
Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.
Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.
Vrt
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje
Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.
Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.
Ružmarin
Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.
Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara
No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.
Bosiljak
Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.
Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.
Lavanda
Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.
Neven
Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.
Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.
Menta
Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.
