Vrt
Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce
Ako želite ukrastiti ovog proljeća i balkon, evo koje biljke odabrati
 
																								
												
												
											Vrijedne savjete kako uspješno ukrasiti balkon cvijećem donosi Terezija Radoš, ing. vinarstva iz vrtnog centra Šestine.
Ove biljke vole sjenu i hlad
1. Vodenika
Najbolje uspijeva u sjeni ili polu sjeni, a dolazi u bijeloj, narančastoj, ružičastoj, ljubičastoj i crvenoj boji.
One vole vlažno tlo tako da će biti potrebno svakodnevno zalijevanje, naročito tijekom ljetnih mjeseci. Tijekom zimskih mjeseci potrebno ju je unijeti u zatvoren prostor jer ne podnosi hladnoću najbolje.
2. Begonija
Dolazi u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji. Postoji vise vrsta begonija ali sve imaju osjetljivije mesnate listove.
Njoj je potrebno obilato i redovno zalijevanje, a pažnju treba obratiti da se ne zalijevaju listovi. Također kao i sve cvjetnice i nju je potrebno redoviti gnojiti.

3. Ukrasna kopriva
Ako volite jače boje ukrasna kopriva je idealna za vas. Zanimljivo izgleda ako kombinirate samo jednu boju ali ako volite šarenije one će svakako podići izgleda vašeg balkona. Odlično se slaže s teglama sivkaste boje.
Jasmin, glicinija, pavitina… Ove će penjačice u vrt donijeti dašak Mediterana
Nju možete držati i na suncu ali intenzitet boja njezinih listova će tada biti slabiji.
Ona ne traži puno zalijevanja ali svakako voli redovno gnojenje, otprilike jednom tjedno s univerzalnim tekućim gnojivom.
4. Fuksija
Prekrasna biljka koja je nezahtjevna, samo joj je potreba sijena i vlažnost tla.
Kod fuksije treba paziti da je tlo uvijek vlažno a za uzvrat ćete dobiti prekrasne cvjetove. 
Također poželjno je i dodat joj gnojiva svakih dva tjedna. Ona je uz pelargonije i petunije najćešća biljaka na balkonima.

5. Hosta
One su trajnice i dolaze u nekoliko vrsta. Postoje svjetlije i tamnije a sami intenzitet ovisi o količini svjetlosti. Same se razmnožavaju tako da kroz godine dobijete pozamašnu količinu hosta i važno je za znati da su otporne na bolesti.
Ove biljke vole sunce
1. Petunija
Najpoznatije balkonsko cvijeće. Poželjna je zbog obilnih cvjetova u raznim bojama, jednobojnim i dvobojnim.
Kako bi što duže bile prekrasne potrebno ih je gnojiti jednom tjedno s posebnim gnojivom za petunije, te je potrebno što prije ukloniti cvjetove koji su uveli, jer tako potičete novi rast.

2. Pelargonija
Također jako popularne, dolaze u velikom spektru boja, a poželjne su zbog otpornosti i nezahtjevnosti. No svakako je potrebno uklanjat ocvale listove kako bi spriječili pojavu bolesti i pojačali cvatnju.
3. Verbena
Najčešće je nalazimo u crvenoj, ružičastoj ili plavoj  boji, no postoji i u žutoj i bijeloj boji.
Razlikujemo grmoliku i puzajuću i obje vrste su odličan izbor za balkon.
Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom
No, verbena je jednogodišnja biljka, ali i kao takva može se saditi na balkon ali i u vrt, voli osunčana mjesta, rahlo i umjereno vlažno tlo.

4. Bakopa
Nalazimo je jednobojnu i višebojnu, no najcesce je bijele ili ljubičaste boje. Sjajno paše u kombinaciji s verbenama,begonijama i pelargonijama.
Potrebno je redovno zalijevanje ali treba obratit pažnju da voda ne bude prehladna.
Osjetljiva je na sušu i mraz a voli dobro drenirano tlo. U svojoj sezoni potrebno ju je prihranjivati svakih dva tjedna tekućim gnojivom za cvjetnice.
5. Sukulenti
Idealni ako vas često nema doma jer sukulenti mogu podnijeti duži period bez zalijevanja. Vole sunce i prilično su prilagodljivi i nezahtjevni. Nakon toplih ljetnih mjeseci potrebno ih je unijet u zatvoren prostor ali i na te uvjete se dobro prilagode.
Dolaze u jako puno vrsta, odnosno boja i izgleda pa će se lako uklopiti s drugim biljkama.

Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
 
														Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.
Bilje
Perunika: Kompletan vodič za uzgoj i njegu otporne ljepotice
Saznajte kako kombinirati ljepotu i korist perunike u svom vrtu, uz minimalan trud i maksimalan efekt!
 
														Perunika, poznata i kao iris ili sabljica, jedna je od najljepših i najizdržljivijih višegodišnjih biljaka koje možete uzgajati u svom vrtu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.
Ova elegantna ljepotica obogaćuje vrt kada većina drugih biljaka još ne cvjeta – nakon proljetnih lukovica, ali prije delphinium i phlox cvjetova. Svojim raznobojnim cvjetovima i jednostavnom njegom, perunika je idealna za cvjetne gredice, kamenjare i rubove vrtova, a uz pravilnu brigu može vas oduševljavati godinama. Osim estetske vrijednosti, iris nudi i brojne praktične i kreativne koristi, od prirodnih boja do ljekovitih svojstava, što je čini pravim darom prirode u vašem vrtu.
- Izgled i građa perunike
- Vrste perunike
- Endemične vrste perunike u Hrvatskoj
- Uvjeti za uzgoj perunike
- Sadnja i njega perunike
- Razmnožavanje perunika
- Bolesti i štetnici
- Perunika u vrtu
- Zdravstvene dobrobiti perunike
- Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji
Izgled i građa perunike
Cvjetovi perunike imaju šest latica, od kojih su tri uspravne, poznate kao “standardi”, a tri viseće nazivamo “falls”. Boje cvjetova variraju od bijele, žute, roza, ljubičaste, plave, crvenkaste do dvobojnih kombinacija. Visina biljke može biti od skromnih 10–23 cm kod patuljastih vrsta, pa sve do 90 cm kod visokih sorti. Većina perunika cvjeta u proljeće i rano ljeto, dok neke sorte mogu iznenaditi cvatnjom i u jesen. Ove višegodišnje biljke najbolje uspijevaju na sunčanim mjestima uz dobro pripremljeno tlo.
Vrste perunike
Perunika se dijeli na nekoliko glavnih skupina, a svaka vrsta ima svoje posebnosti i idealne uvjete rasta:
- Bradate perunike (Bearded Iris) – prepoznatljive po “bradi”, dlakavoj liniji na sredini visećih latica. Najčešće uzgajana vrsta je Iris germanica, otporna na hladnoću i sušu. Visoke sorte dosežu 2–3 stope i cvjetaju u svibnju i lipnju.
- Patuljaste bradate perunike – poput I. pumila i I. chamaeiris. Narastu 10–23 cm, tvore guste tepihe lišća i cvjetova, idealne za kamenjare.
- Beardless iris (Apogoniris) – nemaju “bradu” i imaju tanke listove nalik travi. Najpoznatije vrste su japanske (I. kaempferi) i sibirske (I. sibirica). Japanske perunike imaju široke i mekane latice, cvjetaju na dugim stabljikama visine 60–120 cm. Sibirske irise imaju uske, čvrste latice, dosežu 45–60 cm i najbolje uspijevaju u vlažnom tlu, često uz obale rijeka i jezera.
- Crested iris – imaju mali uzdignuti greben na sredini latica, često kontrastne boje. Primjer takve vrste je patuljasta Iris cristata.

Endemične vrste perunike u Hrvatskoj
Hrvatska se može pohvaliti s ukupno 15 vrsta perunike, a neke od njih su endemične i jedinstvene za naše područje. Ove vrste krase različita staništa – od obala i otoka do planinskih područja – te čine važan dio prirodne baštine Hrvatske:
- Iris adriatica – rasprostranjena na obali, u zaleđu i na otocima srednje Dalmacije.
- Iris × rotschildii – zabilježena samo na jednom lokalitetu na Velebitu.
- Iris croatica – prisutna u kontinentalnim dijelovima Hrvatske i Slovenije.
- Iris illyrica – raste po planinskim obalama i otocima sjevernog Jadrana, od Italije do južnog Velebita i istočnodinarskog područja Bosne.
- Iris pseudopallida dalmatica – rasprostranjena po obalama i otocima južnog Jadrana, od planine Kozjak do juga Albanije.
Koji je vaš cvijet prema mjescu rođenja? Svaki od njih ima i posebno značenje
Uvjeti za uzgoj perunike
Perunike vole sunčana mjesta okrenuta prema jugu i dobrom cirkulacijom zraka. Bradate i crested vrste preferiraju lagano, alkalno tlo s dobrom drenažom, dok beardless vrste bolje uspijevaju u vlažnom i blago kiselom tlu. Priprema tla prije sadnje uključuje kopanje i rastresanje na dubini od oko 45 cm, a dodavanje komposta ili gnojiva poboljšava strukturu tla i zdrav rast biljaka. Redovita njega i kontrola vlage ključni su za uspješan rast.
Sadnja i njega perunike
Najbolje vrijeme za sadnju rizoma perunike je kasno ljeto ili rana jesen, kako bi se biljke dobro ukorijenile prije zime. Rizome treba položiti blago ispod ili na razini tla, ovisno o vrsti i težini tla. U laganom tlu rizomi se sade oko 5 cm ispod površine, dok u teškom tlu mogu biti iznad tla. Postavite rizome paralelno s tlom, raširite korijenje oko baze i dobro zalijte. Za upečatljive prikaze boja sadite najmanje tri rizoma iste sorte u trokutu ili izmjeničnom uzorku. Tijekom vegetacije održavajte tlo vlažnim, uklanjajte korov i redovito skidajte ocvale cvjetove.

Razmnožavanje perunika
Perunike se najčešće razmnožavaju dijeljenjem rizoma. Svaka podjela mora imati barem jedan pup i nekoliko zdravih korijena. Podjela se provodi svakih 2–5 godina, najbolje nakon cvatnje, u kasno ljeto ili ranu jesen. Rizome možete odmah posaditi i već iduće proljeće očekivati cvjetove. Razmnožavanje iz sjemena moguće je, ali većina sjemenki cvjeta tek nakon 2–3 godine, pa se ova metoda uglavnom koristi za stvaranje novih hibrida.
Bolesti i štetnici
Perunika je osjetljiva na nekoliko bolesti i štetnika. Bakterijska trulež rizoma često nastaje kroz oštećenja, a zaražene biljke treba ukloniti i uništiti. Gljivične bolesti poput sclerotiuma i botritisa također mogu uništiti rizome, pa je važno uklanjati zaražene dijelove i sterilizirati tlo. Listne pjege i rđa mogu oslabiti biljku, a preventivno prskanje fungicidima smanjuje rizik. Nematode, posebno korijenske, uzrokuju deformacije korijena, dok iris borer, lisne uši i tripsi mogu napadati listove, cvjetove i rizome. Pravovremena zaštita osigurava zdrav rast.
Perunika u vrtu
Perunika je vrlo svestrana. Patuljaste sorte savršene su za kamenjare, srednje i visoke vrste idealne za cvjetne gredice, dok beardless perunike, poput sibirske, izvrsno uspijevaju u vlažnim područjima i vodnim vrtovima. Raznobojni cvjetovi omogućuju kreiranje efektnih aranžmana u svakom dijelu vrta.
10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu
Zdravstvene dobrobiti perunike
Perunika sadrži brojne bioaktivne spojeve: flavonoide, fenolne kiseline, terpenoide i masne kiseline. Ovi spojevi djeluju antioksidativno, protuupalno, antikancerogeno, antimikrobno i hepatoprotektivno. Ekstrakti perunike mogu smanjiti oksidativni stres, što pomaže u prevenciji bolesti poput dijabetesa, neurodegenerativnih bolesti i kardiovaskularnih poremećaja. Tradicionalno se koristila za ublažavanje bolova u mišićima i zglobovima, a suvremena istraživanja potvrđuju njezin potencijal za smanjenje upala i nuspojava kemoterapije.
Primjena perunike u kozmetičkoj i prehrambenoj industriji
Perunika se široko koristi u kozmetici i parfumeriji zahvaljujući svom ugodnom mirisu i nježnim svojstvima za kožu. Ekstrakti irisa, posebno vrsta poput Iris versicolor i Iris pallida, koriste se za parfimiranje proizvoda, toniranje kože te djeluju kao prirodni konzervansi zahvaljujući svojim antimikrobnim svojstvima. Osim toga, iris se upotrebljava i u prehrambenoj industriji za aromatiziranje hrane i pića, poput slatkiša, žvakaćih guma i brašna. Ipak, važno je koristiti ga oprezno – tijekom trudnoće i dojenja te kod osoba s probavnim smetnjama, jer svježi korijen može iritirati probavni sustav. Perunika tako spaja estetsku vrijednost s praktičnom primjenom, ali je uvijek potrebno poštovati mjere opreza prilikom upotrebe.
10 trajnica koje treba orezivati u jesen
Perunika je izdržljiva i svestrana biljka koja svojim šarenim cvjetovima ukrašava vrtove i pruža dugotrajnu ljepotu. Njena raznolikost vrsta i jednostavnost uzgoja čine je idealnom za svaki vrt, od kamenjara do vlažnih obala. Uz malo truda, pravih informacija i pažljive njege, perunika može vaš vrt činiti ljepšim i živopisnijim godinama, pružajući užitak i inspiraciju svakom ljubitelju cvijeća.

 
																	
																															
 
														 
																											 
														 
																											 
														 
																											 
														 
																											 
														 
																											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											 
											



 
														 
																											 
														 
																											 
														 
																											 
														 
																													 
														