Vrt
Ove je trave lako uzgajati i održavati – odabrate najbolju za vašu okućnicu
Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi
Trave pripadaju jednoj od najvećih biljnih porodica, u koju su uključene i biljke za hranu poput kukuruza, pšenice, raži zobi i ječma. Vrsta ima bezbroj i dok su neke samo dekorativne, odnosno ukrasne druge nam mogu koristiti za travnjake.
Ukrasne trave
Ukrasne trave je lako uzgajati, bile one jednogodišnje, travne ili dugotrajne, one nisu invazivne a mogu pomoći pri kreiranju vizualno atraktivnog vrta. Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi a ne traže puno pažnje.
Kako napraviti prirodno gnojivo – kvalitetan vrtni kompost najbolja je hrana za biljke
Gredice ukrasnih trava su jako popularne, lijepe su za oko, a najblaži povjetarac potiče igru travki i stvari poseban ugođaj. Neke otporne jednogodišnje trave su Agrostis nebulosa, Avena sterilis, Briza maxima, Carex oshimensis Evergold, Carex testacea, Festuca glauca. Tu je i festuca glauca – predivna sivoplava vlasulja koja će stvoriti guste busenove tankih listova, a isto tako kombinacijom samo par vrsta trava mogu se dobiti različiti nivoi što može izgledati bolje nego neko ukrasno grmlje ili cvijeće…
Trave prizivaju i ptice u vrt, treba imati na umu da vrtne ptice neće ući u gustu i visoku travu, te uglavnom jedu sjeme koje padne na tlo, zato obratite pažnju na njih kada sijete ili dosijavate travu.

Kako odabrati travu za vašu okućnicu
Pri sadnji novog travnjaka moramo voditi računa o tim kriterijima kako bi bili zadovoljni rezultatom.
Trave za travnjake
Jedna od najvažnijih i najčešćih vrsta trava za travnjake je ljulj, kod nas su najzastupljenije dvije vrste ljulja i to engleski i talijanski. Engleski ljulj je niska trajna trava koja ako nije u dobrim uvjetima nestaje s travnjaka. Jako dobro podnosi nisku košnju i intenzivno gaženje te je zato u velikoj mjeri zastupljena.
Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce
Inaće traži vlažno i glinovito područje no nalazimo je i na suhim i pjeskovitim područjima. Voli zemlju bogatu dušikom i vodom, te se brzo razvija i tjera mladice. Ako su uvjeti povoljni tjera cijelu godinu. Uglavnom u svim pakiranjima travnih smjesa se nalazi engleski ljulj u kombinaciji ili samostalno. Često je nalazimo u kombinaciji s Vlasuljom nacrvenom Maxmima i Vlasnjača livadna Balin.

Sijanje trave
Prilikom sijanja trave treba uzeti u obzir u koju svrhu sijemo i kakav teren imamo. Kod sijanja treba uzeti u obzir otpornost na gaženje, sušu, bolesti, brzinu rasta trava odnosno podnošenje košnje, konkurentnost prema drugim travama, sama finoća travke, podnošenje sunca ili sjene. Važna je i sposobnost samoobnavljanja i ujednačen izgled i ljeti i zimi.
Najbolje je sijati pri temp. min 10 stupnjeva. paziti da je sijanje ravnomjerno te da se u tankom sloju prekrije s slojem zemlje i pijeska, obratite pažnju da taj sloj zemlje ne bude veći od 5mm. Da bi se dobio izuzetno čvrst i otporan travnjak savjetuje se sjetva od 3-4kg na 100m kvadratnih. važno je prvih 3-4 tjedana redovno zalijevati, odnosno svaki dan ukoliko su više temperature i dani bez padalina. Prihranu travnjaka poželjno je obaviti u rano proljeće, sredinom ljeta i tijekom jeseni. gnoji se s dušikom kako bi se pospješila rast i dobila lijepa zelena boja.
Autor: Terezija Radoš, ing. vinarstva, vrtni centar Šestine
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.





