Povežimo se

Bilje

Kraljica cvijeća na vašem balkonu

One su jedna od najstarijih vrsta cvijeća, uzgajali su ih još i stari Rimljani, jestive su, a svaka boja ima svoje simbolično značenje. Naravno, to su ruže. Predivan su ukras svakoj okućnici, a mi donosimo savjete kako ih posaditi na balkonu.

Kako je nastala ruža?

Prema grčkoj legendi, Chloris, boginja cvijeća, šetala je šumom kada je naišla na tijelo lijepe nimfe koju je pretvorila u cvijet čija ljepota očarava. Afrodita joj je dala ljepotu, šarm i radost, bog zapadnog vjetra Zefir prema legendi je rastjerao oblake da bi bog Sunca mogao baciti tople zrake na nju. Potom joj je Dionis, bog vina, dao miris. Kad je novi cvijet stvoren, nazvan je ružom – kraljicom cvijeća.

U potrazi za njezinim kraljevstvom posjetili smo Vrtni centar Šestine koji je i ovog proljeća pun sadnica različitih vrsta i sorti. Bogata ponuda centra rijetko koga će ostaviti ravnodušnim, a malo je vjerojatno da će zaljubljenici u biljke iz ovog plastenika izaći praznih ruku.

Svih boja i sorti

“To je biljka koja ima preko 200 vrsti te nekoliko tisuća sorti, možemo je pronaći u svim bojama i u svim vrtovima. Ona je najstarija naša biljka”, govori Terezija Radoš.

Ruže su se u početku uzgajale i širile iz dva pravca. Prvi je kretao iz Azije, drugi iz Europe, a  danas ih u svojoj ponudi ima svaka cvjećarnica.

Zašto su popularne?

Ruže su popularne zato što možemo birati boju, možemo birati oblik, visinu, a uz to su i funkcionalne, mogu služiti kao pročišćivači zraka i vrlo su dekorativne. 

Posebno su postale popularne na gradskim balkonima, a svoju sveprisutnost mogu zahvaliti činjenici da im ne smetaju gradska prašina i zagađeni zrak.

Briga oko ruža

Ruže vole sunčana mjesta, vole biti na direktnom suncu, ali paše im i lagana sjena. One nikako ne vole mračne prostore i hladno tlo.

Odlučite li kupiti sadnicu ruže, trebali biste znati da tijekom prve godine oko svog cvijeta nećete imati puno problema. Jedino što se od vas očekuje jest da biljku zalijevate jednom ili dva puta tjedno.

“Sljedeće godine ipak će biti potrebno gnojiti je kako bi mogli postići uravnoteženi rast i kako bi prinos samih pupoljaka bio veći, jer ako to ne učinite, primijetit ćete zakržljale listove, padajuće cvjetove i puno manji broj cvjetajućih grana”, objašnjava Terezija.

Osim gnojidbe, bit će potrebno raditi i prorjeđivanje i rezidbu ruža. No, sve u svoje vrijeme. Ono što trebate znati planirate li pored ruža uzgajati još neke biljke jest da u društvu ruža uspijevaju ukrasne trave, poput lavande, majčine dušice, kadulje i gloga, dok njihov miris pojačavaju biljke iz porodice lukovki.

Isto tako, mirisne ruže mogu s vremenom izgubiti svoj miris, a to možete pojačati tako što ćete uz samu ružu posaditi luk, češnjak, medvjeđi luk ili vlasac.

Postupak sadnje ruža

Sad kad smo to rekli, pozabavit ćemo se samom sadnjom ruže i onime što vam je za taj pothvat potrebno. 

Presadit ćemo ružu stablašicu u teglu. Počet ćemo sa kamenčićima. Kamenčiće stavljamo kako bismo stavili sloj te da bi se voda mogla zadržavati na tom zadnjem sloju. U slučaju da ne stavimo kamenčiće i geotekstil, došlo bi do prevelike količine vode što bi uzrokovalo truljenje korijena biljke.

Nakon sloja kamenčića stavit ćemo tkaninu koja se zove geotekstil koja će zadržavati hranjive tvari i zemlju, a propustit će vodu. Nakon sloja geotekstila ide sloj zemlje.

Poželjno je dodati zemlju obogaćenu humusom. Zemlja obogaćena humusom dodaje se kako bi biljka dobila što više organskih i mineralnih tvari. Jednom kad napravite dobru podlogu, vrijeme je da na nju presadite svoj cvijet.

Kada sadimo ružu, poželjno je da je korijen četrdeset centimetara unutar zemlje.

Ako se odlučite presaditi ruže, pazite da ih dovoljno zalijevate da ne budu žedne, dovoljno ih hranite u sljedećim godinama kako bi mogli imati kontinuirano lijepu biljku, a ne samo prve godine.

Nakon što smo posadili i zalili stablašicu, na redu je penjačica. Kod ove vrste razlikujemo one koje cvatu jedanput i one koje cvatu često, a što se boja tiče, najzastupljenije su crvena, bijela i žuta.

Ograda od ruža

Ljudi se često odluče za ružu penjačicu jer žele ogradu kao zaklon i ona često dosegne visinu od 8 metara, no postoje i sorte unutar penjačica koje dosegnu do dva metra.

Postupak presađivanja je isti kao i sa stablašicom. U teglu u koju se presađuje cvijet dodaju se kamenčići, geotekstil i zemlja. Potom u nju polažemo cvijet čiji korijen skratimo za centimetar, a onda zatrpamo zemljom i zalijemo.

Na kraju tek treba dodati ljestve po kojima će se vaša ruža penjati.

Bilje

Kako održavati i njegovati bonsai u zatvorenom prostoru? Ovi će savjeti pomoći

Njihova kompaktna priroda je šarmantna i nudi potpuno drugačiju privlačnost od većih sobnih biljaka

Uzgoj bonsaija ostaje specijalizirana niša, ali učenje umjetnosti bonsaija danas je dostupnije nego ikada. Prikupili smo savjete za uzgoj bonsaija u zatvorenom prostoru, uključujući savjete Tonija Adžića, zagrebačkog stručnjaka za bonsai. Evo najboljih savjeta za njegu bonsaija u zatvorenom prostoru – i kako ga zapravo održati na životu!

Bonsai – drvo u posudi

Bonsai u prijevodu znači drvo u posudi. Iako izvorno potiče iz Kine, tehnika izrade usavršena je u Japanu. Umjetnost bonsaija tradicionalno se prakticirala na otpornim biljkama na otvorenom, što je dijelom razlog zašto imaju reputaciju da umiru u zatvorenom prostoru. Obožavate li stabla, a ograničeni ste prostorom da biste posadili vlastito, pokušajte s drvenom japanskom tehnikom koja drvo pretvara u pravo umjetničko djelo.

Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima

Bonsai možete napraviti sami od bilo koje vrste drveta, poput javora ili glicinije, a jednako dobro izgledaju i zimzelena i listopadna stabla. Adžić objašnjava da je zabluda da se za bonsai mora koristiti posebna vrsta drveta, ne mora biti patuljasta vrsta.

Kako napraviti bonsai

Njega bonsaija

Postavite biljku na indirektno svjetlo. Pronađite mjesto za vaš bonsai u dijelu kuće s puno jakog, ali neizravnog svjetla. Pripazite jer mnogi prostori odmah uz prozore mogu biti problematični. Izravno sunce je preoštro, a bonsai treba držati podalje od hladnih propuha i izravne topline radijatora, koji su često postavljeni ispod prozora.

Kako napraviti bonsai

Održavajte vlažnost, ali ne prelijte vodom. Procijenite potrebe za vodom vašeg bonsaija kao što biste to učinili s bilo kojom drugom biljkom: Ubodite prst u tlo. Ako je suho, temeljito zalijte. Idealno je zalijevati kad tlo počne gubiti vlagu, što može biti svaki dan tijekom sezone rasta ili svaki drugi dan, odnosno i rjeđe kad je drvo u fazi mirovanja zimi.

Ako primijetite žućenje listova ili crne vrhove, moguće je da korijenje truli zbog previše vode. Dopustite biljci da se potpuno osuši, zatim je ponovno zalijte i pustite da se djelomično osuši prije sljedećeg zalijevanja. Ako problem potraje, tlo možda ne odvodi vodu dovoljno dobro, pa će biti potrebno presađivanje.

“Zemlja za bonsai treba dobro zadržavati vlagu, a propuštati višak vode van kroz posudu jer korijen ne smije biti potopljen u vodi. Zato što se uzgaja u plitkim, glinenim posudama, u toplijim danima, bonsai treba svakodnevno zalijevati, a treba li presađivanje to svakako treba napraviti u vrijeme mirovanja stabla, od jeseni do proljeća“, savjetuje Toni.

Bonsai, iako malen, i dalje je drvo pa većinu svojih hranjivih tvari dobiva iz sunca i zraka. Međutim, budući da su bonsai stabla ograničena na male posude s malo hranjivih tvari u tlu, na kraju će trebati gnojivo kako bi se nadomjestile hranjive tvari u tlu.

Kako presaditi bonsai u zatvorenom prostoru

Bonsai treba presađivati svake jedne do tri godine, ovisno o biljci, pa to ne morate odmah učiniti. Međutim, ako je vaš bonsai prodan u posudi bez drenažnih rupa, trebali biste ga što prije presaditi u posudu s njima.

Za održavanje bonsaija za početnike su potrebne samo škare za orezivanje i pinceta za uklanjanje osušenih listova i sitnog korova.

Nastavite čitati

Bilje

5 sobnih biljaka koje su jako osjetljive – donosimo savjete kako ih zaštititi

Ako ste previše osjetljivi da biste riskirali uginulu biljku, postoje određene sobne biljke koje su sklonije bolestima koje biste možda trebali izbjegavati

Nema ništa gore od toga da ulažete ljubav, pažnju i brigu u sobnu biljku, samo da bi ona misteriozno uginula čim zaboravite zaliti je točno u 16 sati ili joj šapnuti slatke riječi prije spavanja. Šalu na stranu, uzgoj uspješne kolekcije biljaka može biti težak, pogotovo kad u jednadžbu uključite štetnike i bolesti.

U nastavku opisujemo najpopularnije biljke sklone bolestima, znakove na koje trebate paziti te što učiniti ako se nađete s bolesnom biljkom.

1. Monstera: popularne sobne biljke koje često privlače štetnike

Monstera je prekrasna biljka penjačica s velikim cvjetovima koja je česti gost brojnih domova. Ove popularne sobne biljke svoju popularnost duguju velikim listovima, ali i bujnog rasta koji su preplavili društvene mreže.
10 najpopularnijih sobnih biljaka na Instagramu

Zbog velikih listova, monstera biljke često privlače tripsa. Tripsi se mogu pojaviti kao mali crni točkasti insekti (u odrasloj fazi) ili kao žute ili zelene ovalne ličinke.

Oštećenje se prvo manifestira kao žuti prugasti tragovi na listovima i stabljikama. Kako se napad pogoršava, pojavljuju se smeđe ili žućkaste mrlje, a lišće može izgledati oslabljeno, uvenuto ili čak otpasti. Štetnici također mogu prenijeti biljne bolesti.

Za zaštitu monstere od tripisa i sprječavanje njihovog napada, važno je slijediti nekoliko koraka za prevenciju: redovito pregledavajte biljku ( posebno listove – sa donje strane ) i održavajte dobru higijenu biljke tako da ćete ju redovito brisati vlažnom krpom.

Ako primijetite napad tripisa, odmah izolirajte monsteru od drugih biljaka kako biste spriječili širenje štetnika. Koristite snažan mlaz vode za ispiranje listova i uklanjanje vidljivih tripsa. Obratite posebnu pozornost na donju stranu listova i spojeve stabljika. Primijenite insekticidni sapun ili hortikulturno ulje (poput neem ulja) na cijelu biljku, uključujući stabljike i donje strane listova. Ova sredstva ubijaju štetnike bez oštećivanja biljke.

2. Filodendron

Filodendron je, kao i monstera, biljka penjačica. Sličnih je karakteristika kao monstera, a prepoznat je po listovima srcolikog oblika.

„Mnoge vrste filodendrona vrlo su osjetljive na bolesti listova poput mrlja,” kaže Paris Lalicata, voditeljica obrazovanja o biljkama u The Sill. „Znakovi bolesti uključuju raspršene mrlje na listovima koje se šire i mogu se povećati u veće nekrotične zone. Najbolje je obrezati zaražene listove i koristiti fungicid kako bi se spriječilo širenje patogena.”

3. Voštani cvijet ili Hoya

Voštani cvijet ili Hoja je vinska sukulentna biljka koja najbolje raste na toplim mjestima s neizravnom sunčevom svjetlošću. Ove popularne sobne biljke često su bijele, ružičaste i crvene boje. Najbolje raste kada je malo vezana korijenom u posudi.
Gotovo svaka sorta hoya biljke bori se s brašnastim ušima. Brašnaste uši (mealy bugs) su česti štetnici koji napadaju hoye. Ovi mali, bijeli insekti prekriveni voštanom tvari nalaze se na stabljikama, listovima i korijenima biljaka, a mogu uzrokovati ozbiljnu štetu ako se ne kontroliraju.

Održavajte zdravlje biljke pravilnim zalijevanjem i redovitim pregledom. Biljke pod stresom su podložnije napadima brašnastih uši.

Izbjegavajte previše vlažnu sredinu ili tlo, jer prekomjerna vlaga može privući štetnike.

Ručno uklanjajte uši s područja gdje su se nakupile, posebno u spojevima stabljika i na donjoj strani listova.

4. Peperomija

Ove simpatične i popularne sobne biljke mogu skrivati opasnu prijetnju u tlu – truljenje korijena, što je često uzrokovano prekomjernim zalijevanjem.

“Peperomije su sklone bolesti truljenja korijena,” kaže Lalicata. “Ova bolest se javlja u tlu, na korijenju, i obično je uzrokovana prekomjernim zalijevanjem. Znakovi truljenja korijena uključuju neugodan miris iz tla, trule korijene i dijelove biljke koji postaju mekani (posebno baza stabljika).”

Da biste tretirali ovaj problem, Lalicata preporučuje da izvadite biljku iz lonca, odrežete mrtvo ili trulo biljno tkivo i presadite biljku u sterilizirani lonac sa svježim tlom. “Korijenje možete namočiti u fungicid prije presađivanja kako biste uklonili patogene ili koristiti fungicid kao zalijevanje tla nakon presađivanja,” dodaje. “Kako biste u potpunosti izbjegli bolest, koristite čiste, sterilizirane lonce i izbjegavajte prekomjerno zalijevanje tako što ćete pustiti da se tlo osuši, uz osiguranje dovoljno svjetla za biljku.”

5. Begonije: popularne sobne biljke osjetljive na stres

“Begonije su osjetljive na pepelnicu, bolest lišća koja uzrokuje bijele, praškaste mrlje na listovima i stabljikama,” kaže Lalicata, napominjući da se ova bolest često razvija kada su biljke pod stresom zbog suše ili se nalaze u okruženju s vrućim danima i hladnim noćima. “Znakovi bolesti uključuju bijele, praškaste mrlje i izobličen rast.

Za liječenje biljke poboljšajte uvjete okoline i raspored zalijevanja (izbjegavajte da tlo begonije ostane predugo suho), odrežite zaražene listove ili stabljike i poprskajte biljku fungicidom kako biste kontrolirali bolest.”

Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice