Povežimo se

Vrt

Kakav vrtni roštilj odabrati? Ovaj će vam vodič olakšati posao

Roštilj ili vrtni kamin neizostavni je dio svakog doma

Ako želite ukrasiti svoj vrt ili ljetnu kuhinju roštiljem koji će privlačiti poglede i upotpuniti dojam boravka na otvorenom, svakako promislite nekoliko važnih pitanja:

Želite li natkrivenu ili nenatkrivenu verziju roštilja?

Pod natkrivenom (unutarnjom) izvedbom roštilja podrazumijevamo roštilj postavljen na terasi pod nadstrešnicom ili u unutarnjem prostoru. U tom slučaju je obavezno korištenje limene nape iznad roštilja i cijevi za odvod dimnih plinova. Ako postoji dimnjak na kojeg se priključuje limena napa, potrebno je obratiti pažnju na potreban profil dimnjaka. Kod ugradnje u unutarnje prostore, potrebno je predvidjeti dovod svježeg zraka i ugradnju kutije za pepeo.

Planirate adaptirati ili urediti stan? Za uspjeh ove avanture slijedite deset ključnih savjeta

Nenatkrivena izvedba je vanjska, slobodno izložena svim atmosferskim uvjetima. Roštilj se postavlja na dovoljnoj udaljenosti od objekata jer dimni plinovi izlaze van kroz betonsku masku. Nije moguće korištenje drvenih elemenata zbog djelovanja vlage iz atmosfere. Roštilj je potrebno postaviti na betonsku podlogu minimalne debljine 15 cm, temeljeno ovisno o nosivosti terena.

Želite li pripremati manje količine hrane ili pripremati jela na ražnju?

Tu su manji, obiteljski roštilji širine ložišta 66 – 100 cm koji će sigurno zadovoljiti potrebe jedne veće obitelji. Za veće zabave potrebna je i veća širina ložišta 100 – 130 cm, a za potpuni ugođaj roštiljanja može se preporučiti širina ložišta 150 cm. U tom slučaju potrebno je s bočne strane predvidjeti pristup motoru za vrtnju ražnja.

Na to treba posebno obratiti pažnju pri ugradnji roštilja u prostor omeđen zidovima. Ložišta šira od 150 cm također se mogu pronaći, ali ona su već namijenjena ugradnji u ugostiteljskim objektima.

Otporne, postojane, lako se održavaju… Evo dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice

Hoćete li pripremati peku na roštilju?

Ako želite pripremati peku u ložištu svojeg roštilja, za peku promjera 40 cm minimalna potrebna dubina ložišta je 70 cm, kao i širina 70 cm. Ako odaberete veću peku promjera 50 cm tada računajte i na desetak centimetara veće dimenzije unutrašnjosti ložišta.

Koji dodatni elementi roštilja su vam potrebni?

U skladu s ograničenjima prostora i, naravno, vašim financijskim mogućnostima, priprema hrane u zidanim roštiljima može biti posebno ležerna i zanimljiva ako predvidite neke od dodatnih elemenata roštilja: metalno žarište odgovarajućih dimenzija, malu obiteljsku krušnu peć, klupčice pokraj roštilja za odlaganje pribora i hrane, radne plohe sa sudoperom, ugradbenim hladnjakom, kuhalom, ledomatom.

Ako još u sličnom stilu sazidate pod svojom nadstrešnicom stol i vrtne klupe, bit će jednako oduševljeni vaši ukućani i vaši gosti pa se život u toplim razdobljima godine može ugodno preseliti na terasu.

Izvor: Fic.hr

Bilje

Što saditi u svibnju? Kompletan vodič za bogat urod u vrtu i na balkonu

Svibanj je ključan mjesec za vrt – tlo se zagrijalo, a izbor biljaka je najveći. Donosimo što saditi u svibnju i koje sorte daju najbolje rezultate

što saditi u svibnju?

Svibanj je trenutak kada vrt napokon “oživi”. Temperature su stabilne, dani dulji, a tlo se dovoljno zagrijalo da većina biljaka može nesmetano rasti. Upravo zato ovo je najintenzivniji mjesec za sadnju – i ujedno onaj koji uvelike određuje kakav će biti vaš urod tijekom ljeta.

Ako ste već krenuli s radovima u vrtu u ranijim mjesecima, sada dolazi nastavak priče. Nakon što smo pisali o tome što saditi u ožujku i travnju, svibanj je logičan korak dalje – mjesec u kojem se planovi pretvaraju u konkretan, vidljiv rast.

Ako razmišljate što saditi u svibnju, dobra vijest je da sada imate najširi izbor. Od povrća i začinskog bilja do cvijeća, gotovo sve uspijeva, uz pravi odabir sorti i malo pažnje.

Glavne kulture koje sada treba saditi

U svibnju se u vrtu sadi ono što će obilježiti ljetnu sezonu. Najvažnije su toploljubive biljke koje traže sunce i stabilne temperature.

Rajčice su među najpopularnijima, a sorte poput ‘Volovsko srce’, ‘San Marzano’ ili cherry varijante poput ‘Sweet 100’ pokazuju se pouzdane i izdašne. Sadite ih dublje nego što su bile u tegli kako bi razvile snažniji korijen.

Kupovne rajčice često izgledaju savršeno, ali rijetko imaju okus kakav pamtimo iz domaćih vrtova. Upravo zato sve više ljudi odlučuje se na vlastiti uzgoj – jer zašto kupovati rajčice kada ih možete uzgojiti sami, ubrati ih svježe i znati točno što jedete? Kako pravilno pripremiti zemlju, kada prihraniti biljke i što učiniti da rajčice ostanu zdrave tijekom cijele sezone, savjetuje Plantella stručnjakinja Milica Sekulić.

Uz njih, sada je pravo vrijeme i za paprike – od klasičnih babura i roga do ljutih sorti poput ‘Jalapeño’ ili feferona. Tikvice poput ‘Black Beauty’ i krastavci poput ‘Marketmore’ ili ‘Saladin’ brzo rastu i već za nekoliko tjedana počinju davati plodove.

Osim glavnih kultura, sada bez problema možete posijati i mahune (‘Top Crop’, ‘Maxidor’), kukuruz šećerac (‘Golden Bantam’), ciklu (‘Detroit’) i mrkvu (‘Nantes’). Sve su to biljke koje u ovom razdoblju doslovno “eksplodiraju” i brzo napreduju.

Začinsko bilje koje uspijeva bez puno brige

Svibanj je idealan i za sadnju začinskog bilja koje će vam cijelo ljeto biti pri ruci.

Bosiljak, posebno sorta ‘Genovese’, sada se razvija najbolje i savršeno se slaže s rajčicom – i u vrtu i na tanjuru. Osim njega, odličan izbor su i peršin, vlasac, origano i timijan.

Ove biljke ne traže puno prostora, a daju maksimalnu vrijednost. Uz to, neke od njih mogu pomoći i u zaštiti drugih biljaka od štetnika.

Peršin nije samo začin: Evo zašto ga trebate posaditi već ovog proljeća

Nemate vrt? Balkon je dovoljan

Ako nemate vrt, to ne znači da morate odustati od sadnje. Svibanj je savršeno vrijeme i za uzgoj na balkonu.

Cherry rajčice poput ‘Balconi Red’ ili ‘Tiny Tim’ idealne su za tegle, a jednako dobro uspijevaju i manje sorte paprika. Uz dovoljno sunca i redovito zalijevanje, rezultati mogu biti iznenađujuće dobri.

Za dodatni efekt, kombinirajte jestive biljke s cvijećem poput pelargonija, petunija ili surfinija. Tako dobivate prostor koji je istovremeno funkcionalan i vizualno privlačan.

Velike tegle, pravi supstrat i dobro odabrane biljke: Ovo je formula za balkon koji privlači poglede

Kombinacije koje pomažu biljkama

Plodored u vrtu može napraviti veliku razliku. Mnogi vrtlari fokusiraju se na kvalitetne sadnice i prihranu, ali zaboravljaju da zdrav vrt zapravo počinje dobrim rasporedom sadnje.

Rajčica i bosiljak jedan su od najpoznatijih parova – bosiljak može poboljšati rast i okus rajčice, ali i pomoći u zaštiti od štetnika. Kadifice i neven također su korisni jer doprinose zdravlju tla i smanjuju potrebu za dodatnim tretmanima.

Takve kombinacije stvaraju prirodnu ravnotežu u vrtu i olakšavaju održavanje, što je posebno važno ako želite što jednostavniji uzgoj.

povrće u visokim gredicama
Svake godine sadite isto povrće na isto mjesto? Evo zašto je to velika greška

Njega koja čini razliku

Nakon sadnje počinje najvažniji dio – pravilna njega biljaka.

Redovito zalijevanje ključno je, ali važno je pronaći ravnotežu. Tlo treba biti vlažno, ali ne natopljeno. U ovom razdoblju preporučuje se i dodavanje organskog gnojiva kako bi biljke imale dovoljno hranjivih tvari za rast.

Malčiranje tla može pomoći u zadržavanju vlage i sprječavanju rasta korova, što dugoročno olakšava održavanje vrta.

Svibanj određuje kakav će biti vaš vrt

Ono što sada posadite imat će najveći utjecaj na izgled vašeg vrta kroz ljeto. Zato je važno ne samo saditi, nego i planirati – kombinirati biljke, rasporediti sadnju i prilagoditi je prostoru koji imate.

Bilo da imate veliki vrt ili samo nekoliko tegli na balkonu, svibanj je mjesec u kojem se trud napokon počinje isplaćivati.

Nastavite čitati

Vrt

Svake godine sadite isto povrće na isto mjesto? Evo zašto je to velika greška

Donosimo jednostavan vodič kako funkcionira plodored u vrtu i zašto je posebno važan u visokim gredicama

Posadili ste rajčice, paprike ili salatu i prve godine imali odličan urod, a već sljedeće sezone biljke su bile slabije, češće obolijevale i davale manje plodova? Vrlo je moguće da problem nije bio u sadnicama, zalijevanju ili gnojivu, nego u tome što ste preskočili jednu od najvažnijih vrtnih navika — plodored.

Iako mnogima zvuči kao komplicirana vrtlarska strategija, plodored je zapravo vrlo jednostavan princip koji dugoročno čuva zdravlje tla i osigurava bolji urod.

Plodored znači da iz godine u godinu ne sadite istu vrstu povrća na isto mjesto. Razlog je jednostavan. Različite biljke troše različite hranjive tvari iz tla, a neke su podložne istim bolestima i štetnicima.

Primjerice, ako ste ove godine na jednoj gredici uzgajali rajčice, sljedeće godine na tom istom mjestu nije dobra ideja ponovno saditi rajčice, ali ni paprike, patlidžane ili krumpir jer pripadaju istoj biljnoj skupini i iscrpljuju tlo na sličan način.

Zašto je plodored važan?

Mnogi vrtlari fokusiraju se na kvalitetne sadnice i prihranu, ali zaboravljaju da zdrav vrt zapravo počinje dobrim rasporedom sadnje.

Kada svake godine sadite iste kulture na isto mjesto, tlo postupno gubi hranjive tvari koje su tim biljkama najpotrebnije. Istovremeno se povećava mogućnost razvoja bolesti, gljivica i štetnika koji ostaju u zemlji.

Kod rajčica se, primjerice, češće mogu pojaviti plamenjača, trulež i problemi s korijenom ako se stalno sade na isto mjesto.

Pravilan plodored pomaže tlu da se prirodno oporavi, smanjuje potrebu za dodatnim tretmanima i dugoročno daje stabilniji urod.

Kako podijeliti povrće za plodored?

Najlakši način za planiranje plodoreda je podjela povrća u nekoliko osnovnih skupina.

Jednu skupinu čini plodovito povrće poput rajčica, paprika, tikvica, krastavaca i patlidžana. Drugu skupinu čini korjenasto povrće poput mrkve, cikle, luka i češnjaka. Treću skupinu čini lisnato povrće poput salate, blitve, špinata i kupusnjača.

Posebno su korisne mahunarke poput graška i graha jer obogaćuju tlo dušikom i često dolaze kao odličan izbor nakon zahtjevnijih kultura.

Kada te skupine svake godine rotirate po vrtu ili visokim gredicama, stvarate zdraviji sustav uzgoja.

Što saditi nakon rajčice?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja među vrtlarima i vrlo je važno kod planiranja sezone.

Nakon rajčica dobro je saditi kulture koje manje iscrpljuju tlo ili ga obogaćuju. Grašak i grah odličan su izbor jer vraćaju dušik u zemlju, a dobro funkcioniraju i salata, blitva, luk, češnjak i mrkva.

Ono što treba izbjegavati jest ponovno saditi rajčice ili druge biljke iz iste porodice odmah sljedeće godine.

Plodored u visokim gredicama posebno je važan

Kod visokih gredica prostor je često ograničen pa mnogi svake godine nesvjesno sade iste kulture na ista mjesta.

Upravo zato plodored u visokim gredicama postaje još važniji.

Ako imate, npr, četiri visoke gredice, dovoljno je svake godine rotirati skupine biljaka i tlo će puno dulje ostati zdravo i produktivno.

To je posebno korisno kod urbanih vrtova gdje nema puno prostora za pogreške.

Dovoljne su vam samo četiri visoke gredice za povrće tijekom cijele godine

Ako vam plodored zvuči kao nešto što zahtijeva veliki vrt i komplicirano planiranje, dobra vijest je da za osnovni sustav zapravo trebate vrlo malo prostora. Četiri visoke gredice dovoljne su da kroz četverogodišnji ciklus rotirate glavne skupine povrća i pritom održite tlo zdravim.

Jedna gredica može biti rezervirana za plodovito povrće poput rajčica i paprika, druga za korjenasto povrće, treća za lisnate kulture, a četvrta za mahunarke koje obogaćuju tlo dušikom. Svake godine kulture samo rotirate na sljedeću gredicu i tako dugoročno osiguravate stabilan urod bez iscrpljivanja zemlje.

Dobar vrt počinje planom

Plodored ne traži velika ulaganja niti dodatnu opremu — samo malo planiranja prije početka sezone.

A upravo ta mala promjena često čini veliku razliku između vrta koji iz godine u godinu napreduje i onoga koji daje sve slabije rezultate.

Ako želite zdravije biljke, manje bolesti i bogatiji urod, plodored je jedna od najjednostavnijih navika koju možete uvesti već ove sezone.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama