Vrt

Evo kako uspješno uzgojiti mirisnu lavandu u vrtu ili tegli

Kao mediteranski trajni grm, lavanda ne bi trebala nedostajati ni u jednom vrtu.

Iako skromnih zahtjeva, bogato i dugo cvate uz prekrasni miris, te vrtu daje posebnu živost jer privlači mnogobrojne leptire, bumbare i pčele. Koristimo je kao samostalni grm, u skupinama ili za ukrasne živice.

Sadnice lavande kao i odrasle biljke trebaju otvoreni sunčani položaj. Ne vole sjenovita mjesta, pa neće dobro rasti u neposrednoj blizini većeg grma ili ispod drva. Vrlo je otporna na hladnoću i sušu, a nije ni posebno zahtjevna prema vrsti tla. Važno je da je zemlja ocjedita i da nije kisela. Lavanda cvate dva puta godišnje, prvi put bogatije krajem proljeća i početkom ljeta te drugi put, slabije, krajem jeseni.

Mirisi cvjetajućih grmova

Lavanda je lijepa u velikim kamenjarima, gdje ih možemo saditi pojedinačno pa podsjećaju na svoja prirodna staništa. Izvrsna je i biljka pozadine i dobro se kombinira s trajnicama i cvjetnicama jačih boja zbog kontrasta boja. Prekrasne su i u kombinaciji s ružama ili zasađene u velike glinene tegle.

Uzgoj i održavanje lavande u teglama

Sadnice lavande u teglama ili žardinjerama mogu se uspješno uzgajati ako imate dobar sunčani položaj s barem osam sati sunca. Potrebno je češće zalijevanje, dobra drenaža i prihrana. Zbog jakog korijenja i mogućeg smrzavanja zimi, lavandu treba saditi u zaista velike tegle, u koje treba staviti na dno par centimetra drenažnog materijala.

Za sadnju treba koristiti kvalitetnu mješavinu zemlje, komposta i treseta te dodati gnojivo s produljenim djelovanjem. Bolje je saditi manje sorte prave lavande kao “Dwarft Blue“ili “Hidcote Blue” pošto mogu duže trajati u teglama. Veće sorte ili lavandini zbog bržeg i bujnijeg rasta, mogu ostati u tegli 3 godine. Zalijevati ih treba češće, najbolje po zemlji, a šišati svake godine nakon cvatnje tako da se porežu sve cvjetne stapke s dijelom lišća.

Dobru zaštitu predstavlja „sadnja u dvije tegle“ , tako da se teglu s posađenom lavandom stavi u veću ukrasnu teglu. Dobili smo izolaciju koja štiti korijenje od niskih temperatura zimi kao i visokih ljeti. Prilikom ekstremnih hladnoća teglu možete unijeti u zaštićeni, ali ne grijani prostor.

Sadnja lavande

Osunčan, prozračan položaj uz blagi nagib tla odličan je odabir za sadnju i dugotrajniji uzgoj lavande u vrtu. Tlo treba prije sadnje dobro obrađeno, prekopano barem 30cm, isušeno i dovoljno meko.

Dodavanje oštrog pijeska ili istrunulog komposta kod težih tala dati će biljci dobar start za rast. Sadite vaše biljke tako da imaju dovoljno zraka oko sebe kada narastu i razviju cvjetove. Uz kvalitetu sadnice važan je odabir sorte lavande s obzirom na bujnost kao i boju cvijeta kako bi iste u krajnjem obliku zadovoljile hortikulturnu svrhu.

Nakon sadnje važno je pravilno orezivanje biljaka

Prve godine, sadnice treba porezati na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Narednih godina, lavandu treba šišati dva puta godišnje .Nakon svake cvatnje, porežu se sve cvjetne stapke s dijelom lišća. Drugo podrezivanje vrši se najesen ili u proljeće pred vegetaciju, na način da se ostavi 5-10 cm zelenih izboja. Pravilo je da se pri orezivanju ne dira u staro drvo – u suprotnom ono neće više puštati mladice.

Bez redovitog orezivanja lavanda prerano ostari i iz godine u godinu raste sve neuglednije.

Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom

Ukrasne živice od Lavande

Lavanda kao ukrasna biljka je posebna i za izradu živih ograda. Malo je biljaka koje mogu stvoriti tako lijepu cvjetnu ogradu. Zbog različitosti sortimenta mogu se izrađivati živice različitih visina i namjena. Za niske obrube do 30 cm koristi se L.angustifolia “Little Lady” tamno plave boje ili L.angustifolia “Nana alba” bijele boje, a sade se na razmake od 25 cm. Za živicu 60-70 cm visine izvrsne su engleske lavande naročito L.angustifolia “Hidcote”, koje i poslije šišanja cvjetova tvore lijepu i gustu ogradu od sivih izboja. Sade se na razmake 40-50 cm.

Za još više ograde koriste se lavandini – L.x intermedia, a razmak sadnje je 50-70 cm. Uz velik izbor sorata najčešće se koriste sorte purpurno plave boje “Grosso”i “Hidcote Giant” te naša budrovka. Živice od lavande najbolje je šišati odmah poslije cvatnje n a prethodno opisan način. Za lijepu i dugotrajniju formu obavezana je jača proljetna rezidba, čime se osiguravaju mnogobrojni novi izdanci koji ljeti završavaju cvatnjom.

Izvor: lavanda.hr

Related Topics:biljke inspiracije istaknuto lavanda savjeti uradi sam vrtovi

Up Next

5 jestivih biljaka niskog rasta za raskošan vrt

Ne propustite

Koji nas trendovi vrtnog namještaja očekuju ove godine?

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati