Vrt
Evo kako uspješno uzgojiti mirisnu lavandu u vrtu ili tegli
Kao mediteranski trajni grm, lavanda ne bi trebala nedostajati ni u jednom vrtu.
Iako skromnih zahtjeva, bogato i dugo cvate uz prekrasni miris, te vrtu daje posebnu živost jer privlači mnogobrojne leptire, bumbare i pčele. Koristimo je kao samostalni grm, u skupinama ili za ukrasne živice.
Sadnice lavande kao i odrasle biljke trebaju otvoreni sunčani položaj. Ne vole sjenovita mjesta, pa neće dobro rasti u neposrednoj blizini većeg grma ili ispod drva. Vrlo je otporna na hladnoću i sušu, a nije ni posebno zahtjevna prema vrsti tla. Važno je da je zemlja ocjedita i da nije kisela. Lavanda cvate dva puta godišnje, prvi put bogatije krajem proljeća i početkom ljeta te drugi put, slabije, krajem jeseni.
Lavanda je lijepa u velikim kamenjarima, gdje ih možemo saditi pojedinačno pa podsjećaju na svoja prirodna staništa. Izvrsna je i biljka pozadine i dobro se kombinira s trajnicama i cvjetnicama jačih boja zbog kontrasta boja. Prekrasne su i u kombinaciji s ružama ili zasađene u velike glinene tegle.
Uzgoj i održavanje lavande u teglama
Sadnice lavande u teglama ili žardinjerama mogu se uspješno uzgajati ako imate dobar sunčani položaj s barem osam sati sunca. Potrebno je češće zalijevanje, dobra drenaža i prihrana. Zbog jakog korijenja i mogućeg smrzavanja zimi, lavandu treba saditi u zaista velike tegle, u koje treba staviti na dno par centimetra drenažnog materijala.
Za sadnju treba koristiti kvalitetnu mješavinu zemlje, komposta i treseta te dodati gnojivo s produljenim djelovanjem. Bolje je saditi manje sorte prave lavande kao “Dwarft Blue“ili “Hidcote Blue” pošto mogu duže trajati u teglama. Veće sorte ili lavandini zbog bržeg i bujnijeg rasta, mogu ostati u tegli 3 godine. Zalijevati ih treba češće, najbolje po zemlji, a šišati svake godine nakon cvatnje tako da se porežu sve cvjetne stapke s dijelom lišća.
Dobru zaštitu predstavlja „sadnja u dvije tegle“ , tako da se teglu s posađenom lavandom stavi u veću ukrasnu teglu. Dobili smo izolaciju koja štiti korijenje od niskih temperatura zimi kao i visokih ljeti. Prilikom ekstremnih hladnoća teglu možete unijeti u zaštićeni, ali ne grijani prostor.
Sadnja lavande
Osunčan, prozračan položaj uz blagi nagib tla odličan je odabir za sadnju i dugotrajniji uzgoj lavande u vrtu. Tlo treba prije sadnje dobro obrađeno, prekopano barem 30cm, isušeno i dovoljno meko.
Dodavanje oštrog pijeska ili istrunulog komposta kod težih tala dati će biljci dobar start za rast. Sadite vaše biljke tako da imaju dovoljno zraka oko sebe kada narastu i razviju cvjetove. Uz kvalitetu sadnice važan je odabir sorte lavande s obzirom na bujnost kao i boju cvijeta kako bi iste u krajnjem obliku zadovoljile hortikulturnu svrhu.
Nakon sadnje važno je pravilno orezivanje biljaka
Prve godine, sadnice treba porezati na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Narednih godina, lavandu treba šišati dva puta godišnje .Nakon svake cvatnje, porežu se sve cvjetne stapke s dijelom lišća. Drugo podrezivanje vrši se najesen ili u proljeće pred vegetaciju, na način da se ostavi 5-10 cm zelenih izboja. Pravilo je da se pri orezivanju ne dira u staro drvo – u suprotnom ono neće više puštati mladice.
Bez redovitog orezivanja lavanda prerano ostari i iz godine u godinu raste sve neuglednije.
Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom
Ukrasne živice od Lavande
Lavanda kao ukrasna biljka je posebna i za izradu živih ograda. Malo je biljaka koje mogu stvoriti tako lijepu cvjetnu ogradu. Zbog različitosti sortimenta mogu se izrađivati živice različitih visina i namjena. Za niske obrube do 30 cm koristi se L.angustifolia “Little Lady” tamno plave boje ili L.angustifolia “Nana alba” bijele boje, a sade se na razmake od 25 cm. Za živicu 60-70 cm visine izvrsne su engleske lavande naročito L.angustifolia “Hidcote”, koje i poslije šišanja cvjetova tvore lijepu i gustu ogradu od sivih izboja. Sade se na razmake 40-50 cm.
Za još više ograde koriste se lavandini – L.x intermedia, a razmak sadnje je 50-70 cm. Uz velik izbor sorata najčešće se koriste sorte purpurno plave boje “Grosso”i “Hidcote Giant” te naša budrovka. Živice od lavande najbolje je šišati odmah poslije cvatnje n a prethodno opisan način. Za lijepu i dugotrajniju formu obavezana je jača proljetna rezidba, čime se osiguravaju mnogobrojni novi izdanci koji ljeti završavaju cvatnjom.
Izvor: lavanda.hr
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
