Vrt
Evo kako uspješno uzgojiti mirisnu lavandu u vrtu ili tegli
Kao mediteranski trajni grm, lavanda ne bi trebala nedostajati ni u jednom vrtu.
Iako skromnih zahtjeva, bogato i dugo cvate uz prekrasni miris, te vrtu daje posebnu živost jer privlači mnogobrojne leptire, bumbare i pčele. Koristimo je kao samostalni grm, u skupinama ili za ukrasne živice.
Sadnice lavande kao i odrasle biljke trebaju otvoreni sunčani položaj. Ne vole sjenovita mjesta, pa neće dobro rasti u neposrednoj blizini većeg grma ili ispod drva. Vrlo je otporna na hladnoću i sušu, a nije ni posebno zahtjevna prema vrsti tla. Važno je da je zemlja ocjedita i da nije kisela. Lavanda cvate dva puta godišnje, prvi put bogatije krajem proljeća i početkom ljeta te drugi put, slabije, krajem jeseni.
Lavanda je lijepa u velikim kamenjarima, gdje ih možemo saditi pojedinačno pa podsjećaju na svoja prirodna staništa. Izvrsna je i biljka pozadine i dobro se kombinira s trajnicama i cvjetnicama jačih boja zbog kontrasta boja. Prekrasne su i u kombinaciji s ružama ili zasađene u velike glinene tegle.
Uzgoj i održavanje lavande u teglama
Sadnice lavande u teglama ili žardinjerama mogu se uspješno uzgajati ako imate dobar sunčani položaj s barem osam sati sunca. Potrebno je češće zalijevanje, dobra drenaža i prihrana. Zbog jakog korijenja i mogućeg smrzavanja zimi, lavandu treba saditi u zaista velike tegle, u koje treba staviti na dno par centimetra drenažnog materijala.
Za sadnju treba koristiti kvalitetnu mješavinu zemlje, komposta i treseta te dodati gnojivo s produljenim djelovanjem. Bolje je saditi manje sorte prave lavande kao “Dwarft Blue“ili “Hidcote Blue” pošto mogu duže trajati u teglama. Veće sorte ili lavandini zbog bržeg i bujnijeg rasta, mogu ostati u tegli 3 godine. Zalijevati ih treba češće, najbolje po zemlji, a šišati svake godine nakon cvatnje tako da se porežu sve cvjetne stapke s dijelom lišća.
Dobru zaštitu predstavlja „sadnja u dvije tegle“ , tako da se teglu s posađenom lavandom stavi u veću ukrasnu teglu. Dobili smo izolaciju koja štiti korijenje od niskih temperatura zimi kao i visokih ljeti. Prilikom ekstremnih hladnoća teglu možete unijeti u zaštićeni, ali ne grijani prostor.
Sadnja lavande
Osunčan, prozračan položaj uz blagi nagib tla odličan je odabir za sadnju i dugotrajniji uzgoj lavande u vrtu. Tlo treba prije sadnje dobro obrađeno, prekopano barem 30cm, isušeno i dovoljno meko.
Dodavanje oštrog pijeska ili istrunulog komposta kod težih tala dati će biljci dobar start za rast. Sadite vaše biljke tako da imaju dovoljno zraka oko sebe kada narastu i razviju cvjetove. Uz kvalitetu sadnice važan je odabir sorte lavande s obzirom na bujnost kao i boju cvijeta kako bi iste u krajnjem obliku zadovoljile hortikulturnu svrhu.
Nakon sadnje važno je pravilno orezivanje biljaka
Prve godine, sadnice treba porezati na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Narednih godina, lavandu treba šišati dva puta godišnje .Nakon svake cvatnje, porežu se sve cvjetne stapke s dijelom lišća. Drugo podrezivanje vrši se najesen ili u proljeće pred vegetaciju, na način da se ostavi 5-10 cm zelenih izboja. Pravilo je da se pri orezivanju ne dira u staro drvo – u suprotnom ono neće više puštati mladice.
Bez redovitog orezivanja lavanda prerano ostari i iz godine u godinu raste sve neuglednije.
Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom
Ukrasne živice od Lavande
Lavanda kao ukrasna biljka je posebna i za izradu živih ograda. Malo je biljaka koje mogu stvoriti tako lijepu cvjetnu ogradu. Zbog različitosti sortimenta mogu se izrađivati živice različitih visina i namjena. Za niske obrube do 30 cm koristi se L.angustifolia “Little Lady” tamno plave boje ili L.angustifolia “Nana alba” bijele boje, a sade se na razmake od 25 cm. Za živicu 60-70 cm visine izvrsne su engleske lavande naročito L.angustifolia “Hidcote”, koje i poslije šišanja cvjetova tvore lijepu i gustu ogradu od sivih izboja. Sade se na razmake 40-50 cm.
Za još više ograde koriste se lavandini – L.x intermedia, a razmak sadnje je 50-70 cm. Uz velik izbor sorata najčešće se koriste sorte purpurno plave boje “Grosso”i “Hidcote Giant” te naša budrovka. Živice od lavande najbolje je šišati odmah poslije cvatnje n a prethodno opisan način. Za lijepu i dugotrajniju formu obavezana je jača proljetna rezidba, čime se osiguravaju mnogobrojni novi izdanci koji ljeti završavaju cvatnjom.
Izvor: lavanda.hr
Vrt
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Mahonia media – winter sun je atraktivna hibridna mahonija, nastala križanjem vrsta Mahonia japonica i Mahonia lomariifolia. Ovaj uspješan hibrid objedinjuje najbolje karakteristike svojih roditeljskih biljaka – snažan i uspravan rast, bogato zimzeleno lišće te obilno i dugotrajno zimsko cvjetanje. Posebno se ističe u razdoblju kada većina vrtnih biljaka miruje, unoseći boju, strukturu i život u zimski vrt. Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?
Opis biljke
Mahonia media je srednje do veliki zimzeleni grm, koji može doseći 2–4 m visine, ovisno o sorti. Ima snažan, uspravan rast i velike, peraste listove tamnozelene boje, često s brončanim ili crvenkastim tonovima u hladnijim mjesecima.
Najveća atrakcija su veliki, uspravni ili blago povijeni cvjetni grozdovi u nijansama žute, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća. Cvjetovi su intenzivno mirisni i čine biljku izuzetno vrijednom u zimskom razdoblju. Nakon cvatnje razvijaju se plavičasto-crne bobice, koje dodatno povećavaju dekorativnost grma.
Prekrasna i ljekovita, a istovremeno vrlo opasna božićna biljka
Zašto odabrati biljku mahonia media?
Mahonia media posebno se ističe snažnim zimskim efektom jer cvjeta u razdoblju kada je vrt najtiši i kada većina biljaka nema ukrasnu vrijednost. Kao zimzelena biljka, zadržava svoju strukturu i dekorativnost tijekom cijele godine, što je čini iznimno pogodnom za oblikovanje vrta i stvaranje trajnih kompozicija. Njezini mirisni cvjetovi šire ugodan, prepoznatljiv miris koji se često osjeti i s veće udaljenosti, dodatno obogaćujući zimski ambijent. Osim estetske vrijednosti, Mahonia media ima i važnu ekološku ulogu jer je izuzetno privlačna oprašivačima te predstavlja dragocjen izvor hrane za pčele i druge korisne kukce tijekom zime. Zahvaljujući svojoj otpornosti i dugovječnosti, riječ je o pouzdanoj biljci koja se s lakoćom uklapa u trajne vrtne zasade i zahtijeva minimalnu njegu.
Idealni uvjeti za sadnju
Mahonia media najbolje uspijeva na položajima s polusjenom, gdje je zaštićena od jakog ljetnog sunca, no dobro podnosi i sunčane lokacije ako je tlo dovoljno vlažno. U izrazito sjenovitim uvjetima biljka će rasti zdravo, ali cvatnja može biti slabija i manje obilna.
Što se tiče tla, preferira duboko, humusom bogato tlo koje zadržava vlagu, ali je istovremeno dobro drenirano. Vrlo je prilagodljiva te podnosi širok raspon pH vrijednosti, od blago kiselog do neutralnog, što je čini pogodnom za većinu vrtnih tala.
Zahvaljujući svojoj strukturi i rastu, Mahonia × media idealna je za sadnju na rubovima gredica, u šumskim i prirodnim vrtovima, kao i u pozadini većih vrtnih kompozicija. Također se izvrsno uklapa u zaklonjene položaje uz zidove i ograde, gdje je zaštićena od jakog vjetra i hladnoće, a istovremeno dolazi do punog izražaja.
Njega i održavanje
Mahonia media je nezahtjevna biljka koja uz minimalnu njegu zadržava zdrav i dekorativan izgled. Nakon sadnje potrebno ju je redovito zalijevati kako bi se dobro ukorijenila, dok kasnije postaje umjereno tolerantna na sušu, osobito ako je posađena u humusom bogato tlo.
U proljetnom razdoblju preporučuje se dodavanje organskog gnojiva ili komposta, čime se potiče snažan rast i obilnija cvatnja. Rezidba se provodi nakon cvatnje, pri čemu se uklanjaju ocvali cvjetni grozdovi te stare, oštećene ili preguste grane, kako bi se sačuvala lijepa forma grma.
Kod starijih biljaka moguće je provesti i jaču obnovnu rezidbu, kojom se potiče stvaranje novog, zdravog rasta. Mahonia media je otporna na niske temperature, dobro podnosi gradske uvjete i onečišćenje zraka, što je čini pouzdanim izborom za različite vrste vrtova i zelenih površina.
Primjena u dizanju vrta
ahonia × media izuzetno je zahvalna biljka u oblikovanju vrta jer se lako uklapa u različite stilove i kompozicije. Odlično se kombinira sa zimskim cvjetnicama, poput kukurijeka (Helleborus), koje dodatno naglašavaju njezinu zimsku cvatnju, kao i s papratima i ukrasnim travama koje unose mekoću i kontrast u zasad. Također se lijepo nadopunjuje s drugim zimzelenim grmovima, stvarajući skladne i trajne vrtne strukture.
Zbog svojeg snažnog rasta i dekorativnog izgleda, Mahonia × media može se saditi kao samostalna biljka (soliter), gdje dolazi do punog izražaja, ali jednako je učinkovita i u skupnim sadnjama ili kao dio zimzelene živice, koja pruža strukturu, zaštitu i vizualni interes tijekom cijele godine.
Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Vrt
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi, unoseći boju, strukturu i život u vrt
Zima se u vrtu često doživljava kao razdoblje potpunog mirovanja, no uz pravi odabir bilja to ne mora biti tako. U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi i upravo tada preuzimaju glavnu ulogu, unoseći boju, strukturu i život u vrt u vrijeme kada je većina biljaka bez lišća i cvjetova. Njihova ljepota posebno dolazi do izražaja u hladnim mjesecima, kada svaki cvijet, pup ili bobica postaju snažan vizualni naglasak.
10 sobnih biljaka koje najbolje uspijevaju zimi
Zimzeleni grmovi, trajnice i vrste s dugotrajnim pupovima omogućuju da vrt ostane uredan i dekorativan tijekom cijele godine. Uz malo planiranja i poznavanje osnovnih pravila sadnje i njege, moguće je stvoriti vrt koji i zimi izgleda promišljeno, skladno i živo.
Kada i kako saditi zimsko bilje
Za uspješan rast i cvatnju biljaka koje cvatu zimi, ključno je pravilno odabrati vrijeme sadnje. Lončanice se mogu saditi gotovo tijekom cijele godine, osim u razdobljima izrazito visokih ljetnih temperatura. Presađivanje u vrt moguće je sve dok tlo nije smrznuto, zbog čega su jesen i rano proljeće najpoželjniji periodi za sadnju u tlo.
Ako se biljke presađuju u veće posude, idealno vrijeme za to je prije početka cvatnje, najčešće u ožujku. Na taj se način biljci omogućuje da se prilagodi novom prostoru i razvije snažan korijenov sustav prije cvjetanja.
Kako ističe Anita Surić Klarić, dipl. ing. agr. iz Vrtnog centra Šestine, ključ uspjeha leži u razumijevanju potreba svake biljke.
„Biljke koje cvatu zimi najčešće su zimzeleni grmovi i niske trajnice koje vole kisela tla. Kada im osiguramo odgovarajuće mjesto i uvjete, one će nas nagraditi bojom i cvjetovima upravo u vrijeme kada ih najviše trebamo.“
Skimija – vodeća među biljkama koje cvatu zimi
Među najpopularnijim biljkama koje cvatu zimi posebno se ističe skimija. Riječ je o zimzelenom grmu koji se odlikuje dugotrajnim pupovima i cvatnjom koja traje gotovo cijelu zimu. Pupovi često nalikuju cvjetovima i zadržavaju se mjesecima, čineći biljku izrazito dekorativnom.
Skimmije dolaze u tamnocrvenim, bordo, bijelim i svijetloružičastim nijansama, ovisno o kultivaru. Sorte poput ‘Rubella’, ‘White Glow’ ili ‘Marlot’ često se biraju upravo zbog intenzivnih boja koje dolaze do izražaja kada je ostatak vrta miran. Posebnu vrijednost imaju i skimije s ukrasnim bobicama koje se zadržavaju tijekom cijele zime.
Najbolje uspijevaju u sjenovitim ili polusjenovitim dijelovima vrta te u kombinaciji s drugim biljkama koje preferiraju kisela tla.
Erica carnea – trajnica s dugom zimskom cvatnjom
Erica carnea, ili Crnjuša jedna je od najzahvalnijih zimskih cvatućih trajnica. Cvatnja može započeti već u jesen, nastaviti se tijekom zime i završiti u ranom proljeću, čime vrt dobiva kontinuitet boje kroz više godišnjih doba.
Ova biljka izuzetno je otporna i uspijeva na polusjenovitim, ali i sunčanim položajima, pod uvjetom da je tlo dobro drenirano. Najčešće cvate u ružičastim nijansama, no ovisno o sorti, cvjetovi mogu biti i bijeli ili crveni. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova i lagano oblikovanje kako bi biljka zadržala uredan i kompaktan izgled.
Mahonia ‘Winter Sun’ – žuti naglasak u zimskom vrtu
Među najupečatljivijim biljkama koje cvatu zimi svakako je Mahonia media ‘Winter Sun’. Mahonija cvate od kraja studenog pa sve do ožujka, a njezini dugi žuti cvatovi u klasovima unose snažan kontrast u zimski vrt.
Osim cvjetova, mahoniju krasi i kožasto, sjajno, nazubljeno lišće koje se često koristi u rezanim aranžmanima. Iako izgleda raskošno, riječ je o biljci koja ne zahtijeva posebnu njegu. Otporna je na niske temperature i prilagodljiva različitim tlima, no najbolje uspijeva na humusnom, neutralnom i dobro dreniranom tlu na kojem se ne zadržava voda.
Vrt koji cvate i kada priroda miruje
Pažljivim odabirom biljaka koje cvatu zimi, vrt ne mora izgubiti svoju ljepotu u hladnim mjesecima. Skimmije, erike i mahonije dokazuju da zima može biti razdoblje tihe, ali izrazite vrtne estetike. Uz minimalnu njegu i promišljen plan sadnje, vrt može ostati pun boja, strukture i života – čak i onda kada se čini da priroda miruje.
