Zima je godišnje doba kada u vrtu ima vrlo malo šarenila. Kako svi volimo uživati u bojama, bilo u interijeru tako i u eksterijeru, krenuli smo u potragu za šarenim zimzelenim biljkama. Donosimo nekoliko prijedloga i savjeta o atraktivnim sadnicama koje svoj šarm daju svakom godišnjem dobu.

Zimzeleno bilje krasit će vaše vrtove i terase cijelu godinu

Poanta zimzelenog bilja je da nam traje cijelu godinu, kroz sva četiri godišnja doba. Međutim, postoje biljke koje su zimzelene, ali cvatu u jesen i zimu, što im daje poseban šarm jer neke mijenjaju boju, druge imaju cvijet, dok treće bobice.

To su ustvari biljke koje su otporne na kišu, mrazeve i na smrzavanje, a što se tiče snijega, snijeg im dođe kao izolator, u prijevodu, nikada nemojte tresti snijeg s bilja jer se time može dogoditi pucanje granja ili lišća te će biljke izgledati neugledno. Snijeg stoga treba uvijek ostati na biljkama.

Biljke treba posebno pripremiti za nadolazeće hladne dane

Sve biljke koje imamo u vrtu trebamo pripremiti za zimsko vrijeme. Bitno je pratiti njihovo prirodno stanište. Npr., azeleja prirodno raste u šumi te je stoga potrebno stvoriti takve uvjete kako bi mogla rasti i cvasti u punom sjaju.

Kada je riječ o bršljenju, njega možemo pustiti da pada uz neki zid. Ilex primjerice može narasti i do dva metra te je kao takav idealan za vrtove i velike prostore. Ima crvene bobice što pridonosi njegovom efektnom izgledu.

Puno bilja možemo uzgajati na balkonima u žardinjerama, u niskim ili visokim, ali istovremeno obavezno moramo osigurati određene uvjete kako bi biljke opstale. Ako biljka npr. voli sjenu ona onda mora biti u sjeni i ne možemo ju staviti na sunce jer to njoj jednostavno ne odgovara te vjerojatno neće preživjeti. Zato uvijek biramo biljke koje su međusobno kompaktibilne. Dobar primjer je biljka hojhera koja zahtijeva iste uvjete kao i azileja, vrlo su slične te će jedna s drugom savršeno odgovarati.

Pravilna sadnja biljaka

Da bi uspjele, bitno je pravilno ih posaditi. Biljke se sade na način da se cijela biljka zajedno s korijenom vadi iz teglice.

Nakon dodavanja zemlje, dodaje se kiseli supstrat jer šumsko bilje voli kiselije tlo. Nakon tih nekoliko koraka dobili smo lijepi aranžman za stolić na terasi. Ono što je također važno jest da biljke ostanu vani. Ne mogu biti unutra je im toplina dnevnog boravka ne odgovara. Također, potrebno ih je i odmah zaliti, pogotovo cvatuće bilje, no, kada to činimo, trebamo izbjegavati zalijevanje po samom cvijetu budući da je naša voda puna kamenca.

Preporuka je dakle da se ne zalijeva po lišću i po cvijetu, nego se jednostavno napravi maleni razmak u tegli te se lagano zalije. I to je sva mudrost nakon koje ćete uživati u plodovima ovog predivnog bilja!

vrtni centar Šestine

Izbor biljaka za sadnju najveći je u proljeće. Među morem predivnih boja i oblika, puno ljudi za svoje vrtove, cvjetne gredice i balkone bira ružu, kraljicu cvijeća.

‘Njen cvijet je nenadmašan. Znači taj veliki broj latica koji se tako postepeno otvaraju do prvog cvata izgleda fenomenalno’, kaže Dubravka Mišolongin, dipl. ing. agronomije.

Napadaju je nametnici

Bujan izgled ruže postiže se stalnom brigom i kraljevskim tretmanom. ‘Osim što je treba kvalitetno posaditi u jedno vrlo kvalitetno i hranjivo tlo i pružit joj šansu idealnih uvjeta sadnje, ona je kompleksna iz razloga što je napadaju različiti nametnici, razne vrste ušiju lisnih, neke bolesti, tako da su ljudi kod sadnje ruža obično razočarani kad u osmom mjesecu imaju gole grane bez lišća’, dodaje.

Sadimo ih u jesen ili proljeće. U jesen one čiji je korijen baliran u piljevini, a u proljeće kontejnirane sadnice.

‘Uvijek je dobro koristiti kontejniranu biljku, ne samo kod ruža, nego i inače u hortikulturi, zato što je ta biljka sada već stvorila kroz neko vrijeme osim krupnog, i ono sitno korijenje. Tako kontejnirana kad se stavi u rupu, koja je iskopana po pravilima 50 puta 50, uz prikladan supstrat, ona kreće odmah sa razvojem nadzemnog dijela’, pojašnjava Dubravka.

Jesen: Najpoželjnije vrijeme sadnje

Dok ova golog korijena, najprije se mora ukorijeniti, a onda krenut s nadzemnim dijelom. Zato je nju poželjnije saditi u jesen.

Proljetnu sadnju treba obaviti do sredine četvrtog mjeseca, jer tada već kreće njihova puna vegetacija. Na njenom samom početku, kod izboja crvenkastih listova, treba krenuti s prvim tretiranjem.

‘Pritom se ne misli na tretiranje lisnih ušiju i nametnika. Oni se tretiraju u trenutku kad se pojave jer se može stvoriti rezistencija na neko od zaštitnih sredstava. Već se tretira s fungicidima čime će se spriječiti pojave gljivica i bolesti na samim ružama i onda će se kroz cijeli period vegetacije i cvatnje održati svježi, zdrav, izgled’, kaže.

Tretiranje svaka dva tjedna

Kako bi ruža ostala zdrava, kod pune vegetacije, tretiranje zaštitnim sredstvima preporuča se gotovo svaka dva tjedna. Kroz cijeli period cvatnje, osim njege i zaštite, potrebna je i redovita prihrana.

‘Ako nemamo mogućnost koristiti stajsko gnojivo, onda bi bilo svakako dobro koristiti neko peletirano gnjojivo. Korisno je i prihranjivat putem lista, znači folijarno s nekom otopinom, kako bi je zaštitili. Neka iskustva su pokazala da nije loše koristiti aminokiseline. Aminokiseline kod biljaka znači stvaraju otpornost’, tvrdi.

Kraljica cvijeća tijekom proljeća i ljeta može imati nekoliko perioda cvatnje, a njen cvijet najraskošniji je u svijetu.

‘Danas vidimo po gradskim nekakvim urbanim gredicama  da se vrlo često nakon tog bujnog cvata opet orezuju, prihranjuju i onda dobijemo možda još jedan ili dva cvata do jeseni’, dodaje Dubravka.

Oduševljava i velik izbor ruža koje su u ponudi Vrtnog centra Šestine. Od stablašica, floribundi do padajućih sorti. 

Voli osunčana mjesta

‘Nekako su ljudi najviše skloni čajevkama i floribundama. Čajevke su znači ona uobičajena karakteristična vrsta ruže klasičnog cvata. Kod nje je uvijek poželjno na vrijeme raditi rezidbu, kako ne bi očvrsnula i postala masivna i ružna za pogled. A dok se recimo floribunde koje vrlo često cvatu, nekad u sezoni i do tri puta, trebaju redovito orezivati na vrlo niske izboje’, upozorava.

Ruža voli osunčana mjesta . ‘Njoj je sunce u svakom slučaju velika podrška za cvat. U nekakvoj hladovini, kao i sve biljke koje traže sunce, uvijek se nekako prema svjetlu, pa onda samim tim i gubi na izgledu, nije toliko atraktivna, ne razvije lijepu lisnu masu, a onda na koncu i cvijet’, zaključuje.

Ruža je predivna, ali i vrlo zahtjevna biljka. Daje svoj maksimum, samo ako joj na tom putu pomognemo.