Bilje
Biljka čiji je med proglašen najljekovitijim na svijetu
Manuka je u Hrvatskoj relativno nepoznata. Dolazi s Novog Zelanda, a spada u skupinu medonosnog bilja.
Zimzelena biljka s Novog Zelanda, prekrasnog ružičastog cvata osim ljepote skriva u sebi i iscjeljujuća svojstva. Manuka je Maorima dobro poznata, a sada i ostatku svijeta.
Pogodna je za sredozemnu klimu kakva je i u Novom Zelandu. Kod nas može uspijevati na području Primorja, Dalmacije dok se na kontinentu većinom uzgaja kao sobna biljka.
I dok u prirodi ova grmolika biljka može izrasti od dva do četiri metra u visinu, u kućnim uvjetima je orezivanjem možete održavati na istoj razini. A za sadnju će vam biti potrebni: posuda, drenažno kamenje, geotekstil, univerzalni supstrat s dodatkom hranjiva i manuka.
Sadnja manuke
U posudu se u tankom sloju prvo stavlja drenažni kamen. Potom se na kamen stavlja geotekstil kako se rupe za otjecanje vodi na posudi ne bi začepile od prljavštine.
Nakon geotekstila stavlja se supstrat za vanjsko bilje sa dodatkom hranjiva i potom biljka. Biljka se sadi na istu dubinu na kojoj je bila u prethodnoj posudi. Ostatkom supstrata ispunjava se posuda. Na kraju sadnje treba je zaliti sa tri do četiri litre vode.
Manuka zahtijeva umjereno zalijevanje jednom do dva puta tjedno, ovisno o vanjskoj temperaturi.
Idealno vrijeme za presađivanje je rano proljeće, a budući da se sadi kao samostalan grm, u posudi joj ne treba pridruživati druge biljke. Ako je sadite u prirodi, pobrinite se da između pojedinačnih biljaka ostavite dovoljno razmaka. U tegli će zadržati isti oblik ako je orezujete prije cvatnje u siječnju.
Vrlo korisna biljka
Manuka se koristi za proizvodnju visokokvalitetnog meda koji postiže vrlo visoku cijenu na tržištu, a listovi se koriste za čaj. Ako umjesto ljekovitog meda kojeg zovu i saveznikom imuniteta odlučite konzumirati čaj od listova, trebat ćete ih obrati u jesen, sušiti i za godinu dana bit će spremni za konzumiranje. Gorkasti okus listova u suprotnosti je sa slatkoćom manuka meda, no da se oplemeniti dodatkom drugog čaja po izboru.
Manuka, tako dekorativna i ljekovita, oplemenit će i prostor, ali i zdravlje, stoga s njom nema pogreške.
Visoke temperature kako su opasne za ljude, tako su i za biljke. Vrućine i sparine teško podnose i biljke, a posebno je važno da tijekom vrelih dana, osnovne stvari radimo ispravno. Tako tijekom ljeta posebnu pažnju treba obratiti na zaljevanje biljaka, jer samo jedan krivi potez, može učiniti veliku štetu. Što točno treba raditi pri zalijevanju biljki kada se temperature na ljestvici kreću visoko, doznali smo od stručnjaka, Lidije Mamić iz Vrtnog centra Šestine.
Lidija nam je rekla koje su tri najčešće pogreške koje ljudi rade pri zalijevanju bilji tijekom ljeta.
- Zalijevanje po listu ili cvijetu biljke
Stvara se refleksija sunce/voda i uslijed toga možemo oštetiti biljku - Zaljevanje u “podne”
Zaboravili ste zaliti u jutro? Nemojte ni u podne, pričekajte radije večer - Loš supstrat takoder utječe na vlažnost bilja. Ako je supstrat kvalitetan, dulje zadržava vlagu i biljka može piti cijeli dan. Kod losih supstrata voda samo proleti kroz teglicu i za koji sat biljka je opet suha.
Zalijevanje biljki neizmjerno je važno tijekom cijele godine, a posebnu pažnju treba obratiti tijekom ljetnih mjeseci. Veliki zaljubljenici u biljke i prirodu znaju glavne ‘cake’ na koje trebaju pripaziti i uživaju u zalijevanju biljki tijekom ljetnih jutara i večeri te na što pripaziti tijekom zalijevanja travnjaka.
Više štete nego koristi
Ipak, svakodnevno zalijevanje ne znači da je ono bilo pravilno. Blago orošavanje nekada će napraviti više štete nego koristi, isprčala nam je Lidija Mamić iz Vrtnog centra Šestine. Dodaje kako je vjerojatno svima poznato da se biljke ne smiju zalijevati tijekom dana kada sunce najviše prži, jer tada na lišću zaostaju kapljice vode koje pod jakim suncem doslovno mogu spaliti listove. Upravo zato, najbolje je biljke zalijevati uvečer, kada je tlo hladnije i isparavanje vode manje.
Kada zalijevati travnjak?
Travnjak pak treba tijekom ljetnih mjeseci zalijevati ujutro, jer večernjim zalijevanjem trava preko noći ostaje vlažna, a time se pojačava mogućnost razvija mnogih bolesti biljaka. Isto tako, treba izbjegavati zalijevanje trave tijekom jakog vjetra jer se tada tlo vrlo brzo suši.
Kako zalijevati biljke?
Uvijek je bolje zalijevati rjeđe s većom količinom vode, nego češće, s manjom. Zašto je tome tako? Rješim zalijevanjem većim količinama voda dopire do dubljih slojeva, čime se omogućuje zakorjenjivanje biljke. Površinskim zalijevanjem korijenje se razvija pri površini i time je više izloženo suncu.
Treba odrediti količinu vode koja će doprijeti do korijena. Oko 10 litara vode potrebno je po četvornom metru da bi se natopio sloj deblji od 10 cm.
You must be logged in to post a comment Login