Vrt

Ovo su najbolje biljke za male stanove

Želite li svoj životni prostor dijeliti s biljkama, a mislite da nemate dovoljno kvadrata, donosimo popis vrsta koje dobro podnose zatvorene prostore bez puno dnevnog svjetla.

Orhideja

Imati mali stan ograničenog prostora, ne znači da u njega ne možete dodati malo dekorativnog zelenila. Brojne sobne biljke mogu uspijevati u skučenim zatvorenim prostorima, čak i uz minimalno sunca i njege. Najbolji primjer je Orhideja, poznata po svojoj eleganciji, čiji dugotrajni cvjetovi imaju reputaciju teškog održavanja, ali pravilnim odabirom vrste i osiguravanjem odgovarajućih uvjeta uspjeh je gotovo zajamčen.

“Zapravo se radi o jednoj jako jednostavnoj biljci koja uživa na sjeveroistočnim pozicijama, dakle preferira sjeverni ili istočni prozor. Najbolje je između jer zapravo voli dobiti malo direktnog sunčevog svjetla, ali ne previše.

Ljudi se muče sa zalijevanjem. Trik je pustiti korijenju da postane potpuno sive boje. Biljku se uranja u posudu s vodom da se rehidrira i onda korijeni postaju zelene boje”, rekao je Leon Božić iz Dnevne doze biljaka.

Puzavci

U ograničenim dimenzijama, ispunite vertikalni prostor biljkama koje su prikladne kao viseći ukras. To su uglavnom puzavci, koji uz prednosti lakog održavanja, predstavljaju i zanimljiv element u dizajnu.

“To su zapravo vrlo jednostavne biljne vrste. Super su za nekakvu policu s koje će padati ili za nekakvu zidnu teglu ili viseću teglu. Ali isto tako se mogu uzgajati i omotani oko štapa tako da rastu prema gore. Najbolje je to što kad postanu predugi mogu jednostavno kratiti. I onda to što smo odrezali stavimo u posudu s vodom kako bi se ta reznica zapravo nastavila razvijati i kako bi pustila svoj korijen. Tako imamo i poklon za drugu osobu ili možemo opet tu reznicu vratiti nazad kod glavne biljke kako bi imali još puniju biljku zapravo u tegli.” govori Božić.

Epipremnum pinnatum

Epipremnum pinnatum djelovati će raskošno u svakom prostoru, a prednost je što njezin rast možete kontrolirati povremenim orezivanjem.

To je biljka koja je srodna zlatnom puzavcu i zapravo je najljepša kada se uzgaja na način da se penje uz štap. Štap uvijek treba biti lagano vlažan. Ako koristimo kokosove štapove uvijek treba prskati štap da bi se zračni kurini ukurinili na tom štapu. I zapravo, ta biljka kreće od listova koji su potpuno puni. Dakle, nema nikakvih proreza, a onda kako raste i kako se razvija; svaki novi list je sve veći sa sve više proreza.

Budući da se uzgaja na štapu, ne zauzima puno mjesta; ni lijevo ni desno oko sebe. Dakle, on je onako dosta zgodan za jedan uski prostor u stanu, ali recimo voli puno svjetla. Dakle, što bliže prozoru to će listovi biti sve veći i ljepši.

Biljke u spavaćim sobama

Kod postavljanja biljki, ne treba izbjegavati spavaće sobe. Sjajan su dodatak manjim policama, komodama ili noćnim ormarićima.

Ljudi se često boje biljaka u spavaćim sobama jer većina biljaka zapravo troši kisik po noći, proizvodi ga po danu. Ali uvijek pitamo ljude jesu li se ikada ugušili u šumi noći pa onda kažu da nisu i to je onda zaključak. Da jedna lončanica promjera 15 cm neće napraviti nikakvu štetu u spavaćoj sobi, objasnio je Božić.

Aglaonema

Odličan izbor je i Aglaonema, otporna biljka jednostavna za održavanje koja podnosi različite raspone svjetlosti, uključujući sjenovita mjesta te se dobro snalazi u unutarnjim uvjetima. Dolazi u različitim sortama s raznobojnim lišćem, što je čini jednostavnom za uklapanje s ostatkom prostorije.

Treba pustiti da se potpuno ili gotovo potpuno isuši prije novog zalijevanja. Dobro rastu čak i sjenovitim pozicijama, što je dosta zgodno jer svi imamo taj neki kutak u stanu koji je malo mračan, ali bi voljeli neku biljku staviti u taj dio. Tako da, Aglaonema je stvarno fantastična biljka. Jedan trik s njom, kad procvjeta, prije nego što otvori svoj cvijet, treba ukloniti cvijet jer kako Anglaonema cvjeta tako odbacuje skroz donje listove. Dakle, ako želimo da ona uvijek bude grmasta onda bi trebalo ukloniti te cvjetove.

Ljubičasta djetelina

Boravite li u vrlo svijetlom prostoru, ljubičastom djetelinom dodajte dodir boje koji će značajno pridonijeti estetici stana. Na latinskom Oxalis triangularis jednostavna je biljka koja voli svjetlo. Dakle, ovo je biljka koja mora biti uz prozor i kad je u takvoj poziciji, a zalijeavmo ju ravnomjerno, izgleda super. Generalno je puno biljaka dosta jednostavno za uzgoj, samo terba malo proguglati o njoj, malo proučiti načine na koje se zalijeva i koja je pozicija idealna za nju.

U današnjem urbanom okruženju, gdje su mali stanovi postali norma, ovih nekoliko vrsta unijeti će dašak prirode u vaše kvadrate.

Up Next

Koji nas trendovi vrtnog namještaja očekuju ove godine?

Ne propustite

Ovo su najbolje biljke za spavaću sobu – čiste zrak i pobjeđuju nesanicu

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.