Vrt
Ovo su najbolje biljke za male stanove
Želite li svoj životni prostor dijeliti s biljkama, a mislite da nemate dovoljno kvadrata, donosimo popis vrsta koje dobro podnose zatvorene prostore bez puno dnevnog svjetla.

Orhideja
Imati mali stan ograničenog prostora, ne znači da u njega ne možete dodati malo dekorativnog zelenila. Brojne sobne biljke mogu uspijevati u skučenim zatvorenim prostorima, čak i uz minimalno sunca i njege. Najbolji primjer je Orhideja, poznata po svojoj eleganciji, čiji dugotrajni cvjetovi imaju reputaciju teškog održavanja, ali pravilnim odabirom vrste i osiguravanjem odgovarajućih uvjeta uspjeh je gotovo zajamčen.

“Zapravo se radi o jednoj jako jednostavnoj biljci koja uživa na sjeveroistočnim pozicijama, dakle preferira sjeverni ili istočni prozor. Najbolje je između jer zapravo voli dobiti malo direktnog sunčevog svjetla, ali ne previše.
Ljudi se muče sa zalijevanjem. Trik je pustiti korijenju da postane potpuno sive boje. Biljku se uranja u posudu s vodom da se rehidrira i onda korijeni postaju zelene boje”, rekao je Leon Božić iz Dnevne doze biljaka.

Puzavci
U ograničenim dimenzijama, ispunite vertikalni prostor biljkama koje su prikladne kao viseći ukras. To su uglavnom puzavci, koji uz prednosti lakog održavanja, predstavljaju i zanimljiv element u dizajnu.

“To su zapravo vrlo jednostavne biljne vrste. Super su za nekakvu policu s koje će padati ili za nekakvu zidnu teglu ili viseću teglu. Ali isto tako se mogu uzgajati i omotani oko štapa tako da rastu prema gore. Najbolje je to što kad postanu predugi mogu jednostavno kratiti. I onda to što smo odrezali stavimo u posudu s vodom kako bi se ta reznica zapravo nastavila razvijati i kako bi pustila svoj korijen. Tako imamo i poklon za drugu osobu ili možemo opet tu reznicu vratiti nazad kod glavne biljke kako bi imali još puniju biljku zapravo u tegli.” govori Božić.

Epipremnum pinnatum
Epipremnum pinnatum djelovati će raskošno u svakom prostoru, a prednost je što njezin rast možete kontrolirati povremenim orezivanjem.
To je biljka koja je srodna zlatnom puzavcu i zapravo je najljepša kada se uzgaja na način da se penje uz štap. Štap uvijek treba biti lagano vlažan. Ako koristimo kokosove štapove uvijek treba prskati štap da bi se zračni kurini ukurinili na tom štapu. I zapravo, ta biljka kreće od listova koji su potpuno puni. Dakle, nema nikakvih proreza, a onda kako raste i kako se razvija; svaki novi list je sve veći sa sve više proreza.
Budući da se uzgaja na štapu, ne zauzima puno mjesta; ni lijevo ni desno oko sebe. Dakle, on je onako dosta zgodan za jedan uski prostor u stanu, ali recimo voli puno svjetla. Dakle, što bliže prozoru to će listovi biti sve veći i ljepši.


Biljke u spavaćim sobama
Kod postavljanja biljki, ne treba izbjegavati spavaće sobe. Sjajan su dodatak manjim policama, komodama ili noćnim ormarićima.
Ljudi se često boje biljaka u spavaćim sobama jer većina biljaka zapravo troši kisik po noći, proizvodi ga po danu. Ali uvijek pitamo ljude jesu li se ikada ugušili u šumi noći pa onda kažu da nisu i to je onda zaključak. Da jedna lončanica promjera 15 cm neće napraviti nikakvu štetu u spavaćoj sobi, objasnio je Božić.


Aglaonema
Odličan izbor je i Aglaonema, otporna biljka jednostavna za održavanje koja podnosi različite raspone svjetlosti, uključujući sjenovita mjesta te se dobro snalazi u unutarnjim uvjetima. Dolazi u različitim sortama s raznobojnim lišćem, što je čini jednostavnom za uklapanje s ostatkom prostorije.
Treba pustiti da se potpuno ili gotovo potpuno isuši prije novog zalijevanja. Dobro rastu čak i sjenovitim pozicijama, što je dosta zgodno jer svi imamo taj neki kutak u stanu koji je malo mračan, ali bi voljeli neku biljku staviti u taj dio. Tako da, Aglaonema je stvarno fantastična biljka. Jedan trik s njom, kad procvjeta, prije nego što otvori svoj cvijet, treba ukloniti cvijet jer kako Anglaonema cvjeta tako odbacuje skroz donje listove. Dakle, ako želimo da ona uvijek bude grmasta onda bi trebalo ukloniti te cvjetove.


Ljubičasta djetelina
Boravite li u vrlo svijetlom prostoru, ljubičastom djetelinom dodajte dodir boje koji će značajno pridonijeti estetici stana. Na latinskom Oxalis triangularis jednostavna je biljka koja voli svjetlo. Dakle, ovo je biljka koja mora biti uz prozor i kad je u takvoj poziciji, a zalijeavmo ju ravnomjerno, izgleda super. Generalno je puno biljaka dosta jednostavno za uzgoj, samo terba malo proguglati o njoj, malo proučiti načine na koje se zalijeva i koja je pozicija idealna za nju.

U današnjem urbanom okruženju, gdje su mali stanovi postali norma, ovih nekoliko vrsta unijeti će dašak prirode u vaše kvadrate.
Vrt
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Mahonia media – winter sun je atraktivna hibridna mahonija, nastala križanjem vrsta Mahonia japonica i Mahonia lomariifolia. Ovaj uspješan hibrid objedinjuje najbolje karakteristike svojih roditeljskih biljaka – snažan i uspravan rast, bogato zimzeleno lišće te obilno i dugotrajno zimsko cvjetanje. Posebno se ističe u razdoblju kada većina vrtnih biljaka miruje, unoseći boju, strukturu i život u zimski vrt. Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?
Opis biljke
Mahonia media je srednje do veliki zimzeleni grm, koji može doseći 2–4 m visine, ovisno o sorti. Ima snažan, uspravan rast i velike, peraste listove tamnozelene boje, često s brončanim ili crvenkastim tonovima u hladnijim mjesecima.
Najveća atrakcija su veliki, uspravni ili blago povijeni cvjetni grozdovi u nijansama žute, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća. Cvjetovi su intenzivno mirisni i čine biljku izuzetno vrijednom u zimskom razdoblju. Nakon cvatnje razvijaju se plavičasto-crne bobice, koje dodatno povećavaju dekorativnost grma.
Prekrasna i ljekovita, a istovremeno vrlo opasna božićna biljka
Zašto odabrati biljku mahonia media?
Mahonia media posebno se ističe snažnim zimskim efektom jer cvjeta u razdoblju kada je vrt najtiši i kada većina biljaka nema ukrasnu vrijednost. Kao zimzelena biljka, zadržava svoju strukturu i dekorativnost tijekom cijele godine, što je čini iznimno pogodnom za oblikovanje vrta i stvaranje trajnih kompozicija. Njezini mirisni cvjetovi šire ugodan, prepoznatljiv miris koji se često osjeti i s veće udaljenosti, dodatno obogaćujući zimski ambijent. Osim estetske vrijednosti, Mahonia media ima i važnu ekološku ulogu jer je izuzetno privlačna oprašivačima te predstavlja dragocjen izvor hrane za pčele i druge korisne kukce tijekom zime. Zahvaljujući svojoj otpornosti i dugovječnosti, riječ je o pouzdanoj biljci koja se s lakoćom uklapa u trajne vrtne zasade i zahtijeva minimalnu njegu.
Idealni uvjeti za sadnju
Mahonia media najbolje uspijeva na položajima s polusjenom, gdje je zaštićena od jakog ljetnog sunca, no dobro podnosi i sunčane lokacije ako je tlo dovoljno vlažno. U izrazito sjenovitim uvjetima biljka će rasti zdravo, ali cvatnja može biti slabija i manje obilna.
Što se tiče tla, preferira duboko, humusom bogato tlo koje zadržava vlagu, ali je istovremeno dobro drenirano. Vrlo je prilagodljiva te podnosi širok raspon pH vrijednosti, od blago kiselog do neutralnog, što je čini pogodnom za većinu vrtnih tala.
Zahvaljujući svojoj strukturi i rastu, Mahonia × media idealna je za sadnju na rubovima gredica, u šumskim i prirodnim vrtovima, kao i u pozadini većih vrtnih kompozicija. Također se izvrsno uklapa u zaklonjene položaje uz zidove i ograde, gdje je zaštićena od jakog vjetra i hladnoće, a istovremeno dolazi do punog izražaja.
Njega i održavanje
Mahonia media je nezahtjevna biljka koja uz minimalnu njegu zadržava zdrav i dekorativan izgled. Nakon sadnje potrebno ju je redovito zalijevati kako bi se dobro ukorijenila, dok kasnije postaje umjereno tolerantna na sušu, osobito ako je posađena u humusom bogato tlo.
U proljetnom razdoblju preporučuje se dodavanje organskog gnojiva ili komposta, čime se potiče snažan rast i obilnija cvatnja. Rezidba se provodi nakon cvatnje, pri čemu se uklanjaju ocvali cvjetni grozdovi te stare, oštećene ili preguste grane, kako bi se sačuvala lijepa forma grma.
Kod starijih biljaka moguće je provesti i jaču obnovnu rezidbu, kojom se potiče stvaranje novog, zdravog rasta. Mahonia media je otporna na niske temperature, dobro podnosi gradske uvjete i onečišćenje zraka, što je čini pouzdanim izborom za različite vrste vrtova i zelenih površina.
Primjena u dizanju vrta
ahonia × media izuzetno je zahvalna biljka u oblikovanju vrta jer se lako uklapa u različite stilove i kompozicije. Odlično se kombinira sa zimskim cvjetnicama, poput kukurijeka (Helleborus), koje dodatno naglašavaju njezinu zimsku cvatnju, kao i s papratima i ukrasnim travama koje unose mekoću i kontrast u zasad. Također se lijepo nadopunjuje s drugim zimzelenim grmovima, stvarajući skladne i trajne vrtne strukture.
Zbog svojeg snažnog rasta i dekorativnog izgleda, Mahonia × media može se saditi kao samostalna biljka (soliter), gdje dolazi do punog izražaja, ali jednako je učinkovita i u skupnim sadnjama ili kao dio zimzelene živice, koja pruža strukturu, zaštitu i vizualni interes tijekom cijele godine.
Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.
Vrt
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi, unoseći boju, strukturu i život u vrt
Zima se u vrtu često doživljava kao razdoblje potpunog mirovanja, no uz pravi odabir bilja to ne mora biti tako. U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi i upravo tada preuzimaju glavnu ulogu, unoseći boju, strukturu i život u vrt u vrijeme kada je većina biljaka bez lišća i cvjetova. Njihova ljepota posebno dolazi do izražaja u hladnim mjesecima, kada svaki cvijet, pup ili bobica postaju snažan vizualni naglasak.
10 sobnih biljaka koje najbolje uspijevaju zimi
Zimzeleni grmovi, trajnice i vrste s dugotrajnim pupovima omogućuju da vrt ostane uredan i dekorativan tijekom cijele godine. Uz malo planiranja i poznavanje osnovnih pravila sadnje i njege, moguće je stvoriti vrt koji i zimi izgleda promišljeno, skladno i živo.
Kada i kako saditi zimsko bilje
Za uspješan rast i cvatnju biljaka koje cvatu zimi, ključno je pravilno odabrati vrijeme sadnje. Lončanice se mogu saditi gotovo tijekom cijele godine, osim u razdobljima izrazito visokih ljetnih temperatura. Presađivanje u vrt moguće je sve dok tlo nije smrznuto, zbog čega su jesen i rano proljeće najpoželjniji periodi za sadnju u tlo.
Ako se biljke presađuju u veće posude, idealno vrijeme za to je prije početka cvatnje, najčešće u ožujku. Na taj se način biljci omogućuje da se prilagodi novom prostoru i razvije snažan korijenov sustav prije cvjetanja.
Kako ističe Anita Surić Klarić, dipl. ing. agr. iz Vrtnog centra Šestine, ključ uspjeha leži u razumijevanju potreba svake biljke.
„Biljke koje cvatu zimi najčešće su zimzeleni grmovi i niske trajnice koje vole kisela tla. Kada im osiguramo odgovarajuće mjesto i uvjete, one će nas nagraditi bojom i cvjetovima upravo u vrijeme kada ih najviše trebamo.“

Skimija – vodeća među biljkama koje cvatu zimi
Među najpopularnijim biljkama koje cvatu zimi posebno se ističe skimija. Riječ je o zimzelenom grmu koji se odlikuje dugotrajnim pupovima i cvatnjom koja traje gotovo cijelu zimu. Pupovi često nalikuju cvjetovima i zadržavaju se mjesecima, čineći biljku izrazito dekorativnom.
Skimmije dolaze u tamnocrvenim, bordo, bijelim i svijetloružičastim nijansama, ovisno o kultivaru. Sorte poput ‘Rubella’, ‘White Glow’ ili ‘Marlot’ često se biraju upravo zbog intenzivnih boja koje dolaze do izražaja kada je ostatak vrta miran. Posebnu vrijednost imaju i skimije s ukrasnim bobicama koje se zadržavaju tijekom cijele zime.
Najbolje uspijevaju u sjenovitim ili polusjenovitim dijelovima vrta te u kombinaciji s drugim biljkama koje preferiraju kisela tla.

Erica carnea – trajnica s dugom zimskom cvatnjom
Erica carnea, ili Crnjuša jedna je od najzahvalnijih zimskih cvatućih trajnica. Cvatnja može započeti već u jesen, nastaviti se tijekom zime i završiti u ranom proljeću, čime vrt dobiva kontinuitet boje kroz više godišnjih doba.
Ova biljka izuzetno je otporna i uspijeva na polusjenovitim, ali i sunčanim položajima, pod uvjetom da je tlo dobro drenirano. Najčešće cvate u ružičastim nijansama, no ovisno o sorti, cvjetovi mogu biti i bijeli ili crveni. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova i lagano oblikovanje kako bi biljka zadržala uredan i kompaktan izgled.

Mahonia ‘Winter Sun’ – žuti naglasak u zimskom vrtu
Među najupečatljivijim biljkama koje cvatu zimi svakako je Mahonia media ‘Winter Sun’. Mahonija cvate od kraja studenog pa sve do ožujka, a njezini dugi žuti cvatovi u klasovima unose snažan kontrast u zimski vrt.
Osim cvjetova, mahoniju krasi i kožasto, sjajno, nazubljeno lišće koje se često koristi u rezanim aranžmanima. Iako izgleda raskošno, riječ je o biljci koja ne zahtijeva posebnu njegu. Otporna je na niske temperature i prilagodljiva različitim tlima, no najbolje uspijeva na humusnom, neutralnom i dobro dreniranom tlu na kojem se ne zadržava voda.

Vrt koji cvate i kada priroda miruje
Pažljivim odabirom biljaka koje cvatu zimi, vrt ne mora izgubiti svoju ljepotu u hladnim mjesecima. Skimmije, erike i mahonije dokazuju da zima može biti razdoblje tihe, ali izrazite vrtne estetike. Uz minimalnu njegu i promišljen plan sadnje, vrt može ostati pun boja, strukture i života – čak i onda kada se čini da priroda miruje.





