Brojni su razlozi zbog koji bi trebali imati sobno bilje. Osim što neke biljke pročišćavaju zrak, dokazano je da zelenilo ublažava stres. Ako nemate vremena brinuti se o biljkama, sestre Bota naučiti će vas koje biljke zahtijevaju manje pažnje i idealne su za početnike.

Nemojte brzati s odabirom biljaka

Odlučite li se nabaviti sobnu biljku, prvo se trebate zapitati koji su uvjeti u koje ćete ju donijeti, kakav je vaš životni prostor, na koju stranu su orijentirani prozori i koliko imate svjetla u stanu.

“Drugo pitanje koje si moramo postaviti je zapravo pitanje o našem životnom stilu i našim životnim navikama, koliko uopće vremena želimo izdvojiti za njegu biljaka i onda ćemo prema tome, ako ne želimo odvojiti puno vremena, izabrati biljke koje se ne moraju često zalijevati i koje su ovako zahvalne”, objašnjava Bojana Bota.

Krenite s jednostavnijim biljkama

Za početak, najbolje je nabaviti biljke koje ne zahtijevaju puno svjetla i vode, pa mogu uspijevati u različitim uvjetima.

To je kao prvo Sanseverija, odnosno Dracena ili popularno nazvana svekrvin jezik. To je biljka koja ima dugačke zmijolike listove, može rasti u vrlo različitim uvjetima, može biti u malo mračnijem kutu, ali i u malo svjetlijem kutu i ne treba ju se zalijevati često, odnosno zalijevamo ju tek kad se zemlja potpuno prosuši.

Sljedeća biljka je Zamia kulkas, koja je jednako kao Sanseverija, može biti u mračnijem i u svjetlijem prostoru i također se zalijeva tek kad se potpuno prosuši.

Treća biljka je Aspidistra odnosno biljka koju zovu i čelična biljka, biljka od lijevanog čelika, za nju se govori da je u povijesti svašta preživjela, i zagađeni zrak za vrijeme industrijalizacije i mračne kutke dvoraca u srednjem vijeku, stoga je to definitivno biljka za mračnije urede u kojima nemate baš osobu koja će se brinuti o vašim biljkama, jer je vrlo izdržljiva.

Žuti listovi nisu razlog za paniku

Za koju god biljku da se odlučite, svakako saznajte koje uvjete ona voli.  Ako se pojave žuti listovi, nemojte paničariti.

“Razlog tomu je što su one kod proizvođača stajale u savršenim uvjetima i onda dođu kod nas u dom gdje nisu više toliko savršeni uvjeti. To je zapravo adaptacija biljke na nove uvjete i ne moramo odmah upadati u nekakvu paniku nego si samo osvijestiti da je to jednostavno tako, da će biljci trebat neko vrijeme da se prilagodi novonastalim uvjetima”, objašnjava Danijela Bota.

Koliko često trebamo zalijevati biljku?

Nije dobro odmah biljku ići presaditi jer je presađivanje biljci stres i bolje je pričekati mjesec ili dva mjeseca pa onda to napraviti kad se biljka već naviknula na novi prostor.

Koliko često biljku treba zalijevati ovisi o mjestu gdje smo ju stavili i količini svjetlosti koju dobiva.

“Što ju smjestite na svijetlije mjesto to će se supstrat brže posušiti, ako je ona na nekom malo mračnijem mjestu onda će naravno trebati i duže vremena da se supstrat posuši i duže vremena će biti između dva zalijevanja”, govori Bojana.

Zalijevanje manjim količinama obično je efikasnije od ulijevanja veće količine vode zato se preporuča metoda zalijevanja odozdo.

Ako ste spremni proučiti što koja biljka treba i posvetiti joj više vremena, spremni ste za neku napredniju biljku.

Primjerice, Alokasije traže konstantu vlažnost, vole puno svjetla, znaju biti osjetljive na truljenje korijena i toga moramo biti svjesni kako bismo biljkama pružili sve potrebno.

Sobne biljke su bezvremenski dodatak svakom interijeru i uvijek su bolji izbor od umjetnih.

Vertikalni vrtovi sežu još u doba Babilona i smatrali su se jednim od sedam svjetskih čuda. Tada je to bila građevina sa platformama prekrivenim slojem trske i zemlje, što je omogućavalo da biljke prekrivaju gotovo svu raspoloživu površinu građevine. Danas, vertikalni vrtovi krase poslovne prostore, ali i stanove.

Zeleni zidovi vrlo su praktični

Vertikalni ili uspravni vrtovi idealno su rješenje za sve one koji žele u svoj prostor unijeti zelenilo, a ne izgubiti slobodan prostor.

“Mogu se postaviti u praktički svakom prostoru, naravno ako ispoštujemo određene preduvjete koji su nam potrebni, a to je voda, jer nam je potreban dovod i odvod vode, te da imamo dovoljnu količinu svjetlosti. Naravno, da tu i tamo netko pripazi na njih, brine se i pogleda ih”, objašnjava Tin Udovč, dizajner zelenih zidova.

Ovaj zeleni zid ukrašava jedan zatvoreni balkon, no često se nalaze unutar stanova, a vrlo je popularan vertikalni vrt u kuhinji koji sadrži začinsko bilje.

Automatsko zalijevanje bilja

To bilje je živo, stoga mora biti zaliveno. Čovjek ne mora sam zalijevati svaku teglicu posebno, već se to može obavljati i automatskim zalijevanjem, a za to trebamo imati dovodnu cijev za vodu i na kraju odvod vode, jer svaka posuda iz koje raste bilje se procjeđuje jedna u drugu, a višak vode se skuplja u jedan žlijeb i iz tog žlijeba se odvodi u odvodnju iz kuće van.

Što ako nismo u mogućnosti imati zeleni zid?

U slučaju da u prostoru nemamo mogućnost dovesti i odvesti vodu, što je čest slučaj kada ljudi žele u svom dnevnom boravku imati zeleni zid, te bi to zahtijevalo takve građevinske radove i zahvate koje nisu isplativi te bi previše uništavali prostor, možete posegnuti za alternativnom opcijom.

Rješenje postoji, a to su cvjetni moduli, heksagoni, s kojima se može riješiti ovaj problem koji neće zahtijevati navodnjavanje, no, u tom se slučaju čovjek sam brine oko bilja.

Briga oko bilja je minimalna

Izbor bilja za vertikalni vrt ovisi o mikroklimi prostora u kojem će se nalaziti, dakle, ovisi o količini svjetlosti i topline. Na temelju tih podataka, napravit će se konačan izbor bilja, ali uglavnom se mogu koristiti sve sobne biljke.  Kad su jednom posađene, briga oko njih je minimalna.

Nekakvo redovno održavanje koje provodi vlasnik tog zelenog zida se uglavnom svodi na to da se odrežu prerasli, osušeni listovi, jer to bilje konstantno raste i da se provjeri je li se neka kapaljka zaštopala od navodnjavanja zbog kamenca koji se taloži. To se primijeti po tome je li zemlja vlažna ili nije vlažna i onda u tom slučaju se kapaljka zamijeni.

Svaka je biljka posađena u svojoj posudi, a one su međusobno povezane u cjelinu

“Unutra stavljamo kao drenažu lapilo, vulkansku lavu, ne stavljamo ništa drugo zato što vulkanska lava osim što nam služi kao drenaža ima i svojstvo apsorpcije vode tako da taj drenažni sloj ujedno služi i kao mali rezervoar vode i nakon toga stavljamo unutra supstrat za sadnju koji sami miješamo”, objašnjava Tin.

Biljke koje sade prilagođene su rastu u modulima, a teglice mogu biti različitih veličina. U njihove module mogu se posaditi i veće biljke te se može postići efekt džungle.

Biljke pročišćavaju zrak pa unošenjem vertikalnog vrta u prostor, svoj dom činimo svježijim.