Povežimo se

Vrt

8 znakova koji otkrivaju da je vaša biljka bolesna – evo kako je spasiti

Vaša sobna biljka će vam pokazati ako ima najezdu uši, ili ako dobiva previše (ili premalo) sunca – ako znate što tražiti

Vaša cijenjena sobna biljka, koja je nekad privlačila pažnju u dnevnoj sobi, iznenada postaje žuta i gubi lišće. Mislili ste da ste je pravilno zalijevali i dali joj odgovarajući omjer gnojiva, ali brzo propada i ne možete shvatiti što nije u redu s vašom biljkom.

Prije nego što se uspaničite, postoji nekoliko koraka koje možete poduzeti kako biste oživjeli svoju nekada veličanstvenu biljku, pod uvjetom da to radite korak po korak. “Previše intervencija stresno je za biljku i može spriječiti oporavak,” kaže Leslie Coleman, specijalistica za informacije o biljkama iz Botaničkog vrta New Yorka.

1. Venjenje ili žućenje lišća

Jedan od najčešćih problema sa sobnim biljkama su opušteni ili žuti listovi. Ovi simptomi mogu značiti ili prekomjerno ili nedovoljno zalijevanje. “Koristite prst da osjetite zemlju u posudi i provjerite je li biljka suha prije nego je zalijete,” kaže Laura Payne, edukatorica za hortikulturu pri Oklahomskom državnom sveučilištu.

10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

Ako je zemlja suha nekoliko centimetara u dubinu, samo je potrebno lagano zalijevanje. Ako je zemlja još uvijek vlažna na površini i nekoliko centimetara u dubinu, nemojte ponovno zalijevati biljku. “Kad su biljke previše zalivene, izgledaju kao da venu,” savjetuje Payne.

2. Otpadanje lišća – najčešći znak da je biljka bolesna

Neke biljke će odbaciti svoje lišće nakon iznenadne promjene mjesta, temperature ili vlage. “Kada prelazimo s klima uređaja na grijalice, to također može stresirati biljku,” kaže Payne.

Biljke poput fikusa s listovima u obliku violine i drugih fikusa poznate su po svojoj osjetljivosti na promjene, kaže Payne. Čak i ako je njihovo trenutni mjesto preblizu prozoru ili ima previše topline, ne vole se premještati u druge prostorije. Rješenje? Pazite prije premještanja vaše biljke i bilo kakve promjene u njenom okolišu napravite što postupnije.

Neuništive – ovo su najotpornije biljke za vaš dom

3. Smeđi rubovi lišća

Ako rubovi lišća izgledaju smećkasto, ali list ne izgleda isušeno (isušeni listovi obično su znak da biljci treba veća vlažnost), vjerojatno ste previše gnojili. Korištenje razrijeđenog gnojiva pri svakom zalijevanju pomoći će biljkama u posudama da dobiju esencijalne hranjive tvari, kaže Payne. Ali ako počnete primjećivati smeđe listove, prestanite koristiti gnojivo i samo koristite običnu vodu kako biste isprali nakupljenu sol iz gnojiva, kaže Payne.

4. Najezda kukaca ( bilo koje vrste )

Nisu svi kukci na sobnim biljkama loši – neki su čak i korisni, poput skakavaca, koji su mali bijeli kukci koji žive u zemlji i jedu razgrađeni biljni materijal. No, ako vaša biljka počne izgledati nezdravo i primijetite znakove oštećenja na stabljikama i lišću, možda imate problem s nametnicima.

“Ako je problem u insektima, identificirajte nametnika i tretirajte ga blagom tehnikom specifičnom za tog insekta,” kaže Coleman. “Fizičko uklanjanje i visokokvalitetni, organski komercijalni proizvodi sigurniji su za vašu biljku od domaćih pripravaka.” (Drugim riječima, nemojte sami raditi pesticide.) Budite temeljiti, pregledavajte biljku svaki tjedan i ponavljajte tretman dok više ne bude potreban.

5. Duge, ispružene stabljike i grane

Premalo svjetla uzrokuje da biljke izgledaju blijedo i počinju se protezati prema najbližem izvoru svjetlosti. Ako nemate prozor u blizini (ili je vaš prozor već pun drugih biljaka), razmislite o nabavci lampe za uzgoj kao dopunu.

Sobno bilje koje podnosi nedostatak svjetla

6. Truli korjeni

Većina sobnih biljaka u vrtnim centrima i trgovinama biljkama dolazi iz tropskih ili sušnih klimatskih područja i zahtijeva vrlo poroznu zemlju za sadnju kako bi voda mogla slobodno otjecati. Ako je tlo previše gusto, može ugušiti korijenje i uzrokovati njihovo truljenje. Jedini način da provjerite trune li korijenje jest da izvadite biljku iz posude.

“Dok je biljka van posude, pregledajte korijenje da biste vidjeli ima li mekanih ili sluzavih dijelova,” kaže Coleman. “Koristite sterilizirani alat za rezanje kako biste odrezali ove oboljele dijelove. Ako je većina korijena zdrava, vaša biljka ima bolju šansu za oporavak.”

7. Spori rast i uvinuti listovi

Ako biljka koja je nekada bila zdrava i bujna usporava rast ili ima uvijene listove, to bi mogao biti znak da joj posuda postaje tijesna. Jedini način da to provjerite jest da nježno izvučete biljku, i ako su korijeni većinom prekrili tlo ili izlaze iz dna posude, vrijeme je za veći dom. Prilikom presađivanja, budite sigurni da koristite zemlju koja oponaša izvorno stanište biljke. Iako je presađivanje najbolje obaviti tijekom ranog vegetacijskog razdoblja, ispravljanje ovog stanja je važnije, kaže Coleman.

8. Nezdrave stabljike

Ponekad će samo jedan dio ili grana biljke biti zahvaćeni, dok ostatak biljke izgleda zdravo. U ovom slučaju, možete koristiti sterilizirane škare za obrezivanje kako biste odrezali zahvaćeni dio. Nastavite rezati dok ne vidite zdravo tkivo, kaže Payne, i nastavite sterilizirati škare nakon svakog reza.

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Vrt

Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi

Kako odabrati pravo stablo za svoje dvorište?

koje stablo posaditi u dvorištu

Priroda oko kuće ne donosi samo ljepotu već i niz praktičnih koristi. Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, odgovor nije jednostavan jer sve ovisi o klimi, veličini dvorišta i vašim željama. Stablo je istovremeno investicija u zdravlje, okoliš i vrijednost vaše nekretnine.

Uz pravi odabir vrste, vaše dvorište može postati mala oaza koja raste zajedno s obitelji.

Koje stablo posaditi u dvorištu?

Pri odabiru stabla važno je razmisliti o namjeni. Želite li hlad, plodove ili dekorativni element? U kontinentalnim krajevima odlično uspijevaju javor, lipa i breza, dok su za Dalmaciju bolji izbor maslina, smokva i koštela.

Zimzelene vrste poput bora ili čempresa daju privatnost tijekom cijele godine, dok ukrasne vrste poput japanske trešnje ili magnolije unose estetiku i poseban ugođaj.

Održavanje: ukrasna stabla zahtijevaju povremenu rezidbu i oblikovanje, dok zimzelena trebaju redovito zalijevanje u prvim godinama rasta i zaštitu od jačih vjetrova. Autohtona stabla su uglavnom zahvalna jer se dobro prilagođavaju klimi.

5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu

Koje voćke odabrati za dvorište – ljepota i plodovi u jednom

Voćke su praktičan i lijep izbor za svako dvorište. Jabuke, kruške i trešnje u kontinentalnim područjima donose obilne plodove, dok smokve, masline i agrumi odlično uspijevaju na obali. Osim što će obogatiti prehranu, voćke će dvorištu dati sezonsku dinamiku – proljetni cvat, ljetne plodove i jesenske boje.

Održavanje: voćke zahtijevaju redovitu rezidbu, gnojidbu i zaštitu od bolesti. Potrebno ih je zalijevati u sušnim razdobljima, osobito dok su mlade. Ako se pravilno održavaju, mogu trajati desetljećima i postati središnji dio obiteljskog dvorišta.

Najbolja brzorastuća stabla za hlad

Ako želite brzu sjenu i zaštitu od sunca, brzorastuće vrste su pravi izbor. Gledičija, srebrni javor, bagrem i platana rastu nekoliko desetaka centimetara godišnje i već nakon 5–7 godina stvaraju krošnju dovoljnu za ugodnu hladovinu. U urbanim sredinama posebno se cijeni platana zbog velike krošnje i otpornosti na gradske uvjete.

Održavanje: brzorastuća stabla zahtijevaju redovito zalijevanje i oblikovanje u prvim godinama kako bi razvila snažan korijen i stabilnu krošnju. Nakon što se ukorijene, vrlo su otporna i dugovječna.

Kada saditi koja stabla?

Jesen je idealna za sadnju listopadnih stabala jer imaju dovoljno vremena razviti korijenje prije zime.

Proljeće je pogodno za voćke i ukrasne vrste, osobito u područjima s hladnim zimama. Zima i ljeto se uglavnom izbjegavaju, osim kod kontejnerskih sadnica koje se mogu saditi cijele godine uz redovito navodnjavanje.

Kako posaditi stablo korak po korak

Prvo odaberite pravo mjesto – uzmite u obzir koliko će stablo narasti i koliko će mu trebati prostora.

Iskopajte jamu dvostruko širu od korijena i duboku koliko je visina korijenove bale. Pripremite tlo s kompostom, postavite sadnicu i zaspite zemljom.

Zalijte obilno i po potrebi poduprite kolcem. U prvim godinama redovito zalijevajte, a kasnije će stablo postati otpornije.

koje stablo posaditi u dvorištu

Tlo i razmak – na što valja obratiti pažnju

Stabla najbolje uspijevaju u dobro dreniranom i rahlo obrađenom tlu. Ako je tlo glinasto, preporučuje se dodati pijesak i kompost, dok pjeskovita tla trebaju više organske tvari. Vapnena tla pogodna su za smokvu, maslinu i badem, dok jabuka i kruška vole neutralna do blago kisela tla.

Razmak je jednako važan kao i vrsta tla. Velika stabla poput oraha ili kestena treba saditi najmanje 6–8 metara od kuće i drugih stabala jer razvijaju široku krošnju i korijen. Manja stabla i voćke, poput jabuke ili trešnje, dobro uspijevaju na udaljenosti od 3–4 metra. Preblizu posađena stabla mogu se natjecati za vodu i hranjive tvari, a korijen može ugroziti temelje kuće ako se sadi neposredno uz zidove.

Gdje kupiti sadnice i sjemenke drva koje ste odabrali za vaš vrt?

Sadnice se mogu kupiti u rasadnicima, vrtnim centrima i poljoprivrednim trgovinama, gdje možete dobiti i savjet stručnjaka o odabiru vrste.

Online trgovine nude veći izbor egzotičnih ili ukrasnih vrsta, dok se lokalne sadnice bolje prilagođavaju tlu i klimi. Ako birate sjemenke, imajte na umu da rast traje dulje i zahtijeva strpljenje.

Koje stablo posaditi u dvorištu – i zašto

Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, imajte na umu da ono donosi brojne prednosti – prirodnu klimu, manju potrebu za klimom ljeti i dodatno grijanje zimi, zaštitu od buke i vjetra, ljepši izgled okućnice te povećanje vrijednosti nekretnine.

Uz to, stabla proizvode kisik, poboljšavaju kvalitetu zraka i privlače ptice i korisne insekte.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

Jedno stablo u dvorištu znači puno više od ukrasa – ono je izvor hlada, hrane, ljepote i zdravlja. Pravilnim odabirom vrste, redovitom njegom i pažljivom sadnjom, svako dvorište može postati zelena oaza. Ako razmišljate dugoročno, birajte stabla koja odgovaraju vašoj klimi i prostoru, obratite pozornost na razmak i tlo te uživajte u njihovim dobrobitima desetljećima.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice