Povežimo se

Vrt

5 sobnih biljaka koje su jako osjetljive – donosimo savjete kako ih zaštititi

Ako ste previše osjetljivi da biste riskirali uginulu biljku, postoje određene sobne biljke koje su sklonije bolestima koje biste možda trebali izbjegavati

Nema ništa gore od toga da ulažete ljubav, pažnju i brigu u sobnu biljku, samo da bi ona misteriozno uginula čim zaboravite zaliti je točno u 16 sati ili joj šapnuti slatke riječi prije spavanja. Šalu na stranu, uzgoj uspješne kolekcije biljaka može biti težak, pogotovo kad u jednadžbu uključite štetnike i bolesti.

U nastavku opisujemo najpopularnije biljke sklone bolestima, znakove na koje trebate paziti te što učiniti ako se nađete s bolesnom biljkom.

1. Monstera: popularne sobne biljke koje često privlače štetnike

Monstera je prekrasna biljka penjačica s velikim cvjetovima koja je česti gost brojnih domova. Ove popularne sobne biljke svoju popularnost duguju velikim listovima, ali i bujnog rasta koji su preplavili društvene mreže.
10 najpopularnijih sobnih biljaka na Instagramu

Zbog velikih listova, monstera biljke često privlače tripsa. Tripsi se mogu pojaviti kao mali crni točkasti insekti (u odrasloj fazi) ili kao žute ili zelene ovalne ličinke.

Oštećenje se prvo manifestira kao žuti prugasti tragovi na listovima i stabljikama. Kako se napad pogoršava, pojavljuju se smeđe ili žućkaste mrlje, a lišće može izgledati oslabljeno, uvenuto ili čak otpasti. Štetnici također mogu prenijeti biljne bolesti.

Za zaštitu monstere od tripisa i sprječavanje njihovog napada, važno je slijediti nekoliko koraka za prevenciju: redovito pregledavajte biljku ( posebno listove – sa donje strane ) i održavajte dobru higijenu biljke tako da ćete ju redovito brisati vlažnom krpom.

Ako primijetite napad tripisa, odmah izolirajte monsteru od drugih biljaka kako biste spriječili širenje štetnika. Koristite snažan mlaz vode za ispiranje listova i uklanjanje vidljivih tripsa. Obratite posebnu pozornost na donju stranu listova i spojeve stabljika. Primijenite insekticidni sapun ili hortikulturno ulje (poput neem ulja) na cijelu biljku, uključujući stabljike i donje strane listova. Ova sredstva ubijaju štetnike bez oštećivanja biljke.

2. Filodendron

Filodendron je, kao i monstera, biljka penjačica. Sličnih je karakteristika kao monstera, a prepoznat je po listovima srcolikog oblika.

„Mnoge vrste filodendrona vrlo su osjetljive na bolesti listova poput mrlja,” kaže Paris Lalicata, voditeljica obrazovanja o biljkama u The Sill. „Znakovi bolesti uključuju raspršene mrlje na listovima koje se šire i mogu se povećati u veće nekrotične zone. Najbolje je obrezati zaražene listove i koristiti fungicid kako bi se spriječilo širenje patogena.”

3. Voštani cvijet ili Hoya

Voštani cvijet ili Hoja je vinska sukulentna biljka koja najbolje raste na toplim mjestima s neizravnom sunčevom svjetlošću. Ove popularne sobne biljke često su bijele, ružičaste i crvene boje. Najbolje raste kada je malo vezana korijenom u posudi.
Gotovo svaka sorta hoya biljke bori se s brašnastim ušima. Brašnaste uši (mealy bugs) su česti štetnici koji napadaju hoye. Ovi mali, bijeli insekti prekriveni voštanom tvari nalaze se na stabljikama, listovima i korijenima biljaka, a mogu uzrokovati ozbiljnu štetu ako se ne kontroliraju.

Održavajte zdravlje biljke pravilnim zalijevanjem i redovitim pregledom. Biljke pod stresom su podložnije napadima brašnastih uši.

Izbjegavajte previše vlažnu sredinu ili tlo, jer prekomjerna vlaga može privući štetnike.

Ručno uklanjajte uši s područja gdje su se nakupile, posebno u spojevima stabljika i na donjoj strani listova.

4. Peperomija

Ove simpatične i popularne sobne biljke mogu skrivati opasnu prijetnju u tlu – truljenje korijena, što je često uzrokovano prekomjernim zalijevanjem.

“Peperomije su sklone bolesti truljenja korijena,” kaže Lalicata. “Ova bolest se javlja u tlu, na korijenju, i obično je uzrokovana prekomjernim zalijevanjem. Znakovi truljenja korijena uključuju neugodan miris iz tla, trule korijene i dijelove biljke koji postaju mekani (posebno baza stabljika).”

Da biste tretirali ovaj problem, Lalicata preporučuje da izvadite biljku iz lonca, odrežete mrtvo ili trulo biljno tkivo i presadite biljku u sterilizirani lonac sa svježim tlom. “Korijenje možete namočiti u fungicid prije presađivanja kako biste uklonili patogene ili koristiti fungicid kao zalijevanje tla nakon presađivanja,” dodaje. “Kako biste u potpunosti izbjegli bolest, koristite čiste, sterilizirane lonce i izbjegavajte prekomjerno zalijevanje tako što ćete pustiti da se tlo osuši, uz osiguranje dovoljno svjetla za biljku.”

5. Begonije: popularne sobne biljke osjetljive na stres

“Begonije su osjetljive na pepelnicu, bolest lišća koja uzrokuje bijele, praškaste mrlje na listovima i stabljikama,” kaže Lalicata, napominjući da se ova bolest često razvija kada su biljke pod stresom zbog suše ili se nalaze u okruženju s vrućim danima i hladnim noćima. “Znakovi bolesti uključuju bijele, praškaste mrlje i izobličen rast.

Za liječenje biljke poboljšajte uvjete okoline i raspored zalijevanja (izbjegavajte da tlo begonije ostane predugo suho), odrežite zaražene listove ili stabljike i poprskajte biljku fungicidom kako biste kontrolirali bolest.”

Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

topiary park

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

topiary park u varaždinu

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

topiary park

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice