Vrt
10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka
Dobre prakse zalijevanja rezultirat će zdravim biljkama, bilo u zatvorenom ili na otvorenom
Bez obzira na vaše vrtlarsko iskustvo, vjerojatno već znate da svim biljkama treba voda kako bi dosegle svoj puni potencijal—uostalom, to osnovno znanje potječe iz uvodnih satova prirode u osnovnoj školi. No, ono što možda ne znate jest da pogrešne tehnike zalijevanja biljaka mogu dovesti biljke u opasnost od bolesti, pa čak ih i ubiti.
Bilo da želite uzgajati lijepe vanjske trajnice ili ste upravo kupili novu sobnu biljku, pridržavajte se ovih savjeta za zalijevanje biljaka unutra i vani i uživat ćete u zdravim, sretnim primjercima.
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi
Biljke u vrtu
1. Zalijevajte biljke ujutro
Najbolje doba dana za zalijevanje biljaka je ujutro.
Hladna tla omogućuju vodi najbolju šansu da dopre do korijena biljaka prije nego što ispari. Zalijevanje biljaka rano osigurat će im dovoljne zalihe vlage ispod tla kako bi izdržale vrućinu vrućeg ljetnog dana.
Najgore vrijeme za zalijevanje vrtnih biljaka? Noću. Ako zalijevate cvijeće i povrće nakon što sunce zađe, gljivice mogu preuzeti kontrolu.
2. Nemojte zalijevati prečesto ni premalo
Prije zalijevanja provjerite je li tlo vlažno, ali ne previše mokro. Osobito tijekom vrućeg vremena može biti primamljivo zalijevati tek toliko – i dovoljno često – da tlo ostane vlažno. Međutim, plitko površinsko zalijevanje vrta obeshrabruje razvoj dubokog korijenja. Umjesto toga, odaberite rjeđi raspored zalijevanja koji temeljito zasićuje tlo.
Većina biljaka preferira ravnomjerno vlažno tlo, ali idealna razina vlage ovisi o vrsti biljke i fazi rasta. Standardno pravilo je da cvijeću i povrću osigurate ekvivalent od 2.5 cm vode tjedno (i do dvostruko više tijekom vrhunca ljeta).
3. Zalijevajte biljke u razini tla
Usmjeravanje vode na bazu vaših biljaka omogućuje hidrataciju točno tamo gdje je potrebna: korijenima.
Razmislite o postavljanju cijevi za natapanje između biljaka u cvjetnom ili povrtnom vrtu kako biste polako i duboko natopili tlo i osigurali zdrav rast. Zalijevajte polako kako bi voda mogla prodrijeti u tlo oko biljaka i biti dostupna korijenima, umjesto da samo otječe.
4. Nemojte zaboraviti i na drveće
Novo zasađeno drveće i grmlje treba temeljito natapati vodom 2 ili 3 puta tjedno tijekom prvog mjeseca.
Nakon tog razdoblja, zalijevajte ih tjedno tijekom prve vegetacijske sezone. Ustaljeno drveće i grmlje (koje je staro najmanje 2 godine) treba zalijevati samo jednom svaka 2 tjedna tijekom vegetacijske sezone kada je kiša rijetka.
Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima
5. Kontrolirajte razinu vlage
Vrtne biljke mogu patiti kada se tlo osuši. Biljke ne vole “mokre noge”, što znači da također trpe ako im korijeni sjede u vodi i ne dobivaju dovoljno kisika.
Na vruć dan s vjetrom, površina tla može izgledati suha, dok je tlo ispod možda još uvijek vlažno, stoga je bitno provesti brzi pregled kako biste osigurali da ne zalijevate previše. Držite pri ruci drveni štap i umetnite ga nekoliko centimetara u tlo vrta, zatim ga izvucite i provjerite. Vlažno tlo će se zalijepiti za štap, ali ako izađe čist, tlo je suho i vrijeme je za zalijevanje.
Zalijevanje sobnih biljaka
6. Koristite kanticu za zalijevanje sobnih biljaka
Pokušavati zalijevati listnatu sobnu biljku iz čaše ili vrča za piće često rezultira proljevanjem vode preko ruba i po stolu ili prozorskoj dasci. Za zalijevanje koristite kanticu s uskim izlivom koji može direktno zaliti biljku u razini tla, a da ne navlaži lišće. Dugačak izliv iz kante također sprječava proljevanje vode.
7. Nemojte stavljati sobne biljke u posude bez drenažnih rupa
Većina sobnih biljaka treba dobro drenirano tlo kako bi rasle i napredovale. Ako voda ne može otjecati kroz dno posude, korijeni mogu ostati u vodi i potencijalno trunuti. Provjerite dno svake posađene sobne biljke i presadite one u posude bez drenažnih rupa u odgovarajuće posude koje imaju rupe za drenažu.
8. Manje zalijevajte zimi, a više ljeti
Zimi su dani kraći, a sobne biljke manje dobivaju svjetlost kroz prozore. Kao rezultat toga, fotosinteza (proces u kojem biljka pretvara svjetlost u hranu) usporava, a biljka ulazi u fazu mirovanja tijekom koje joj je potrebno manje vode. Dolaskom proljeća, duži dani signaliziraju biljci da počne rasti, a u tom trenutku njezine potrebe za vodom rastu.
Prilagodite svoje navike zalijevanja biljaka sukladno tome kako ne biste uzrokovali stres ili žeđ.
9. Nemojte prekomjerno zalijevati biljke
Prekomjerno zalijevanje jedan je od glavnih uzroka neuspjeha sobnih biljaka. Početnici u uzgoju sobnih biljaka često imaju tendenciju prečesto zalijevati svoje biljke, misleći da je to upravo ono što im treba.
Prekomjerno zalijevanje povećava rizik od truljenja korijena i gljivičnih oboljenja. Ako primijetite povijene stabljike, uvenule listove, bijeli premaz (gljivice) ili mušice iz porodice Diptera ( kukac koji dobro uspijeva u stalno vlažnom tlu) u kući, velika je vjerojatnost da previše zalijevate biljke.
S druge strane, ako donji listovi na vašoj sobnoj biljci osuše i otpadnu, a rubovi listova na drugim dijelovima biljke postanu hrskavi i smeđi, vjerojatno joj nedostaje vode.
10. Koristite kapilarno zalijevanje dok ste na putu
Čak i najzdravije sobne biljke će patiti ako ih ne zalijevate tjedan ili dva dok obitelj ide na odmor. Izbjegavajte stavljanje biljaka u kadu ili sudoper napunjen s par centimetara vode jer bi mogli stradati od “mokrih nogu”.
Kapilarno zalijevanje je jednostavan način osiguravanja dovoljne količine vode biljci bez poplave:
- Stavite veliku staklenu posudu s vodom pored biljke.
- Izrežite komad pamučne vrpce ili traku apsorbirajuće tkanine dovoljno dugu da doseže od biljke do dna posude s vodom.
- Jedan kraj umetnite u vrh tla, a drugi u vodu u posudi. Vrpca djeluje kao kapilarna fitilj, polako prenoseći vodu biljci dok ste vi odsutni.
Moglo bi vas zanimati i : Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?
Balkoni i terase
Balkon, lođa ili francuski balkon: Što dobivate svakim rješenjem?
Evo što svako rješenje znači za svakodnevicu i kako ga prepoznati u oglasu
Na tlocrtu sva tri izgledaju kao „nešto ispred prozora”, a u oglasima se često zovu istim imenom.
Razlika je ipak velika.
Balkon, lođa i francuski balkon razlikuju se po tome gdje se nalaze u odnosu na pročelje zgrade i može li se na njima boraviti. Bilo da birate balkon ili lođu, ili ste naletjeli na francuski balkon, korisno je znati što zapravo dobivate prije nego što zamislite jutarnju kavu na zraku.
Čišćenje oluka i balkonskih odvoda – evo što provjeriti prije jesenskih kiša
Četiri pitanja koja razdvajaju tri rješenja
Najlakše ih je razlikovati ako za svako postavite ista četiri pitanja. Izlazi li iz gabarita zgrade, odnosno strši li izvan ravnine pročelja? Može li se na njega izaći? Štite li ga strop i bočni zidovi? I što se na njemu zapravo može raditi?
Propisi to razlikuju vrlo jasno. Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada definira da je „balkon vanjski prostor zgrade koji je istaknut izvan ravnine pročelja zgrade“, a da je „lođa vanjski prostor zgrade koji je otvoren jednom stranom“. Francuski balkon u toj podjeli nema svoje mjesto, i to puno govori o njemu.
Balkon: iskorak izvan pročelja
Hrvatska enciklopedija balkon opisuje kao izbočeni, nepokriveni dio zgrade na višim katovima, povezan vratima s unutrašnjim prostorijama i obično ograđen. Danas je to najčešće armiranobetonska ploča koja strši iz zgrade, kao konzola.
Izlazi li iz gabarita? Da, to mu je glavno obilježje. Može li se izaći? Da, kroz balkonska vrata. Štiti li ga strop ili zidovi? Uglavnom ne. Otvoren je s tri strane, a nad glavom ima nebo ili, u zgradi, balkon susjeda s kata iznad. Što se na njemu može? Ovisno o dubini, sve od tegli i stalka za rublje do stolića za dvoje.
U svakodnevici to znači najviše sunca i najljepši pogled, ali i najviše vjetra, kiše i pogleda sa strane. Uski balkon dubok metar lijepo izgleda na fotografiji, ali stolica i stol na njemu teško stanu jedno uz drugo. Ako vas zanima kako ga iskoristiti, pogledajte naše ideje za uređenje mini balkona.
Lođa: vanjski prostor uvučen u zgradu
Enciklopedija lođu opisuje kao prostoriju otvorenu s jedne strane. U stambenim zgradama to je vanjski prostor uvučen u tijelo zgrade, iza ravnine pročelja.
Izlazi li iz gabarita? Ne, nalazi se unutar njega. Može li se izaći? Da, kao i na balkon. Štiti li ga strop ili zidovi? Da. Lođa ima strop i bočne zidove, a otvorena je samo prema van. Što se na njemu može? Uglavnom isto što i na balkonu, ali s više zaštite.
Ta zaštita mijenja način korištenja. Na lođi se može sjediti i za kiše, vjetar manje smeta, a sezona boravka vani je dulja. Stol, stolice i biljke manje stradavaju. Cijena je u svjetlu: lođa zasjenjuje prostoriju iza sebe, pa soba ili dnevni boravak uz nju obično dobivaju manje izravnog sunca. Kad ljudi biraju balkon ili lođu, to je najčešće pitanje: više sunca i pogleda ili više zaštite i privatnosti. Ako razmišljate o ostakljenju lođe, unaprijed se raspitajte što je dopušteno, jer se time mijenja pročelje zgrade.
Francuski balkon: ograda, a ne prostor
Francuski balkon je ograda postavljena ispred prozora ili vrata koja sežu do poda. Iza nje nema podne površine na koju biste mogli stati. Proizvođači ograda ga zbog toga ponekad zovu i „lažnim balkonom“, jer, kako navodi jedan od njih, „praktički nema balkonsku površinu“.
Izlazi li iz gabarita? Ne, ili tek koliko je debela ograda. Može li se izaći? Ne. Ograda je tu upravo zato da se ne bi moglo ispasti. Štiti li ga strop ili zidovi? Nema što štititi, jer nema prostora. Što se na njemu može? Širom otvoriti krila i pustiti u sobu svjetlo i zrak, uz osjećaj otvorenosti kakav daje balkon.
Ključna razlika u odnosu na pravi balkon je u ogradi. Kod balkona ona okružuje površinu po kojoj hodate. Kod francuskog balkona ograda stoji neposredno ispred otvora i služi samo kao zaštita da se vrata ili prozor do poda mogu sigurno otvoriti. Prostorija tako dobiva više svjetla i zraka, ali stolicu ispred ne možete staviti.
Kako čitati tlocrt i oglas za stan
Na tlocrtu najprije pronađite liniju pročelja, odnosno debeli vanjski zid. Ako vanjski prostor strši izvan te linije, riječ je o balkonu. Ako je uvučen i s obje strane ga zatvaraju zidovi, to je lođa. Ako ispred prozora ili vrata vidite samo tanku crtu ograde, bez upisane površine u kvadratnim metrima, najvjerojatnije je riječ o francuskom balkonu.
Nazivu u oglasu nemojte vjerovati na riječ. „Balkon“ je često zapravo lođa, a ponekad i francuski balkon. Balkon ili lođa u oglasu znače izlaz van samo ako je uz njih navedena površina. Pitajte može li se izaći, koliko je prostor dubok i je li natkriven. Najbolje je zatražiti tlocrt s kotama i fotografiju iz stana prema van.
Provjerite i kako je obračunata kvadratura. Spomenuti pravilnik za projekte zgrada balkon računa s koeficijentom 0,25, a lođu s 0,75. To znači da balkon od četiri kvadrata u obračunskoj površini vrijedi jedan kvadrat, a lođa iste veličine tri. Oglasi ne moraju koristiti isti način obračuna, zato pitajte koliko iznosi unutarnja površina stana, a koliko vanjski prostori. Francuski balkon kvadraturu ne povećava, jer površine nema. Više savjeta o tome što provjeriti prije najma potražite u tekstu Tražite stan za studij? 10 stvari koje morate provjeriti.
Na kraju, ni jedno rješenje nije bolje samo po sebi. Balkon donosi sunce i pogled, lođa zaštitu i dulju sezonu, a francuski balkon svjetlo u sobi kojoj bi inače nedostajalo. Važno je znati koje od toga zaista dobivate, i hoće li se u njega stati vaš stol ili tek otvoreno krilo prozora. Ako već imate vanjski prostor i želite ga bolje iskoristiti, pogledajte i naše savjete za uređenje terase ili balkona za druženja.
Bilje
Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti
Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje
Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.
Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.
Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.
Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.
Što provjeriti pri kupnji krizantema?
Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.
Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.
Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.
Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.
Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.
Lončana ili vrtna: zašto je to važno?
Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.
Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.
Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.
Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.
Gdje je držati da dulje cvate?
Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.
U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.
Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.
Zalijevanje i njega dok cvate
Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.
Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.
Što s krizantemom nakon cvatnje?
Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.
Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.
Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.
Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko
Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.
