Povežimo se

Vrt

10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka

Dobre prakse zalijevanja rezultirat će zdravim biljkama, bilo u zatvorenom ili na otvorenom

Bez obzira na vaše vrtlarsko iskustvo, vjerojatno već znate da svim biljkama treba voda kako bi dosegle svoj puni potencijal—uostalom, to osnovno znanje potječe iz uvodnih satova prirode u osnovnoj školi. No, ono što možda ne znate jest da pogrešne tehnike zalijevanja biljaka mogu dovesti biljke u opasnost od bolesti, pa čak ih i ubiti.

Bilo da želite uzgajati lijepe vanjske trajnice ili ste upravo kupili novu sobnu biljku, pridržavajte se ovih savjeta za zalijevanje biljaka unutra i vani i uživat ćete u zdravim, sretnim primjercima.

Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

Biljke u vrtu

1. Zalijevajte biljke ujutro

Najbolje doba dana za zalijevanje biljaka je ujutro.

Hladna tla omogućuju vodi najbolju šansu da dopre do korijena biljaka prije nego što ispari. Zalijevanje biljaka rano osigurat će im dovoljne zalihe vlage ispod tla kako bi izdržale vrućinu vrućeg ljetnog dana.

Najgore vrijeme za zalijevanje vrtnih biljaka? Noću. Ako zalijevate cvijeće i povrće nakon što sunce zađe, gljivice mogu preuzeti kontrolu.

2. Nemojte zalijevati prečesto ni premalo

Prije zalijevanja provjerite je li tlo vlažno, ali ne previše mokro. Osobito tijekom vrućeg vremena može biti primamljivo zalijevati tek toliko – i dovoljno često – da tlo ostane vlažno. Međutim, plitko površinsko zalijevanje vrta obeshrabruje razvoj dubokog korijenja. Umjesto toga, odaberite rjeđi raspored zalijevanja koji temeljito zasićuje tlo.

Većina biljaka preferira ravnomjerno vlažno tlo, ali idealna razina vlage ovisi o vrsti biljke i fazi rasta. Standardno pravilo je da cvijeću i povrću osigurate ekvivalent od 2.5 cm vode tjedno (i do dvostruko više tijekom vrhunca ljeta).

3. Zalijevajte biljke u razini tla

Usmjeravanje vode na bazu vaših biljaka omogućuje hidrataciju točno tamo gdje je potrebna: korijenima.

Razmislite o postavljanju cijevi za natapanje između biljaka u cvjetnom ili povrtnom vrtu kako biste polako i duboko natopili tlo i osigurali zdrav rast. Zalijevajte polako kako bi voda mogla prodrijeti u tlo oko biljaka i biti dostupna korijenima, umjesto da samo otječe.

4. Nemojte zaboraviti i na drveće

Novo zasađeno drveće i grmlje treba temeljito natapati vodom 2 ili 3 puta tjedno tijekom prvog mjeseca.

Nakon tog razdoblja, zalijevajte ih tjedno tijekom prve vegetacijske sezone. Ustaljeno drveće i grmlje (koje je staro najmanje 2 godine) treba zalijevati samo jednom svaka 2 tjedna tijekom vegetacijske sezone kada je kiša rijetka.

Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima

5. Kontrolirajte razinu vlage

Vrtne biljke mogu patiti kada se tlo osuši. Biljke ne vole “mokre noge”, što znači da također trpe ako im korijeni sjede u vodi i ne dobivaju dovoljno kisika.

Na vruć dan s vjetrom, površina tla može izgledati suha, dok je tlo ispod možda još uvijek vlažno, stoga je bitno provesti brzi pregled kako biste osigurali da ne zalijevate previše. Držite pri ruci drveni štap i umetnite ga nekoliko centimetara u tlo vrta, zatim ga izvucite i provjerite. Vlažno tlo će se zalijepiti za štap, ali ako izađe čist, tlo je suho i vrijeme je za zalijevanje.

zalijevanje biljaka

Zalijevanje sobnih biljaka

6. Koristite kanticu za zalijevanje sobnih biljaka

Pokušavati zalijevati listnatu sobnu biljku iz čaše ili vrča za piće često rezultira proljevanjem vode preko ruba i po stolu ili prozorskoj dasci. Za zalijevanje koristite kanticu s uskim izlivom koji može direktno zaliti biljku u razini tla, a da ne navlaži lišće. Dugačak izliv iz kante također sprječava proljevanje vode.

7. Nemojte stavljati sobne biljke u posude bez drenažnih rupa

Većina sobnih biljaka treba dobro drenirano tlo kako bi rasle i napredovale. Ako voda ne može otjecati kroz dno posude, korijeni mogu ostati u vodi i potencijalno trunuti. Provjerite dno svake posađene sobne biljke i presadite one u posude bez drenažnih rupa u odgovarajuće posude koje imaju rupe za drenažu.

8. Manje zalijevajte zimi, a više ljeti

Zimi su dani kraći, a sobne biljke manje dobivaju svjetlost kroz prozore. Kao rezultat toga, fotosinteza (proces u kojem biljka pretvara svjetlost u hranu) usporava, a biljka ulazi u fazu mirovanja tijekom koje joj je potrebno manje vode. Dolaskom proljeća, duži dani signaliziraju biljci da počne rasti, a u tom trenutku njezine potrebe za vodom rastu.

Prilagodite svoje navike zalijevanja biljaka sukladno tome kako ne biste uzrokovali stres ili žeđ.

9. Nemojte prekomjerno zalijevati biljke

Prekomjerno zalijevanje jedan je od glavnih uzroka neuspjeha sobnih biljaka. Početnici u uzgoju sobnih biljaka često imaju tendenciju prečesto zalijevati svoje biljke, misleći da je to upravo ono što im treba.

Prekomjerno zalijevanje povećava rizik od truljenja korijena i gljivičnih oboljenja. Ako primijetite povijene stabljike, uvenule listove, bijeli premaz (gljivice) ili mušice iz porodice Diptera ( kukac koji dobro uspijeva u stalno vlažnom tlu) u kući, velika je vjerojatnost da previše zalijevate biljke.

S druge strane, ako donji listovi na vašoj sobnoj biljci osuše i otpadnu, a rubovi listova na drugim dijelovima biljke postanu hrskavi i smeđi, vjerojatno joj nedostaje vode.

10. Koristite kapilarno zalijevanje dok ste na putu

Čak i najzdravije sobne biljke će patiti ako ih ne zalijevate tjedan ili dva dok obitelj ide na odmor. Izbjegavajte stavljanje biljaka u kadu ili sudoper napunjen s par centimetara vode jer bi mogli stradati od “mokrih nogu”.

Kapilarno zalijevanje je jednostavan način osiguravanja dovoljne količine vode biljci bez poplave:

  • Stavite veliku staklenu posudu s vodom pored biljke.
  • Izrežite komad pamučne vrpce ili traku apsorbirajuće tkanine dovoljno dugu da doseže od biljke do dna posude s vodom.
  • Jedan kraj umetnite u vrh tla, a drugi u vodu u posudi. Vrpca djeluje kao kapilarna fitilj, polako prenoseći vodu biljci dok ste vi odsutni.

Moglo bi vas zanimati i : Kada je idealno vrijeme za zalijevanje cvijeća i koliko mu vode treba?

Uređenje vrta i vanjskih prostora

10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu

I kako ih ukloniti!

invazivne biljke

Jesen je idealno vrijeme za uređenje vrta – biljke se povlače u mirovanje, a zemlja je dovoljno vlažna da olakša kopanje i uklanjanje korijenja. Uklanjanje invazivnih biljaka u jesen olakšava proljetnu sadnju i sprječava njihovo širenje u idućoj sezoni.
Iako mnoge od njih izgledaju privlačno i lako dostupno u vrtnim centrima, te vrste mogu u kratkom vremenu preuzeti prostor, iscrpiti tlo i uništiti ravnotežu u ekosustavu.

Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt

Neke biljke osvajaju izgledom, ali gube na karakteru – preuzimaju prostor, guše druge vrste i iscrpljuju zemlju. Otkrijte kojih se invazivnih biljaka trebate riješiti da vaš vrt ponovno prodiše.

Što su zapravo invazivne biljke?

Invazivne biljke su vrste koje se šire agresivno i stvaraju ekološku neravnotežu. U prirodi nemaju prirodne neprijatelje koji bi ih ograničili, pa se šire brže od domaćih vrsta. Osim što zauzimaju prostor i svjetlo, mnoge troše velike količine vode, smanjuju plodnost tla i onemogućuju opstanak drugih biljaka.
U vrtovima to znači neprestano rezanje, čupanje i borbu s izdancima koji niču i godinama nakon uklanjanja glavne biljke.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

1. Pampas trava (Cortaderia selloana)

Prepoznatljiva po svojim velikim, paperjastim metlicama, pampas trava može proizvesti do 100.000 sjemenki godišnje. Brzo se širi i zauzima prostor koji bi inače pripao domaćem bilju.

Kako je ukloniti:
Odrežite lišće i iskopajte korijenje. Budite oprezni – listovi su oštri poput žileta. Ako ne možete odmah ukloniti cijeli busen, prekrijte ga crnom folijom nekoliko mjeseci da se uguši.

2. Bambus (Bambusa spp., Phyllostachys spp.)

Egzotičan i elegantan, bambus se često sadi radi stvaranja privatnosti u dvorištu. No, njegova brzina rasta i podzemni rizomi mogu probiti betonske ploče, ograde i čak se proširiti u susjedne vrtove. Bambus je simbol izdržljivosti, ali u vrtu može postati prava napast.

Kako ga zauvijek ukloniti:
Iskopajte korijenov sustav do dubine od najmanje 60 cm i postavite barijere od metala, betona ili plastike. Redovito odstranjujte nove izdanke čim se pojave. Ako ga ne možete u potpunosti iskopati, održavajte ga u velikoj tegli s ograničenim korijenovim prostorom.

3. Žutika (Berberis thunbergii, Berberis vulgaris)

Popularna živica s atraktivnim lišćem, ali vrlo invazivna. Ptice raznose njezine bobice, pa se lako širi po okolnim površinama. Žutika također može biti domaćin gljivi koja uzrokuje bolesti pšenice, što ju čini posebno nepoželjnom u ruralnim područjima.

Kako je ukloniti:
Nosite rukavice i uklonite cijeli grm, zajedno s korijenjem. Površinu prekrijte crnom folijom nekoliko mjeseci kako bi se onemogućilo ponovno klijanje.

4. Metla (Cytisus scoparius)

Ovaj grm sa žutim cvjetovima često se sadi zbog otpornosti, ali brzo preuzima prostor. Stvara guste nasade i povećava rizik od požara, osobito ljeti.

Kako je ukloniti:
Mlade biljke iskopajte dok su male. Starije primjerke odrežite prije cvatnje i prelijte kipućom vodom po korijenu. Ponavljajte tretman nekoliko tjedana dok se potpuno ne osuši.

5. Euonymus (Euonymus alatus, Euonymus fortunei)

Vatreni grm i zimzelena lozica vrlo su popularni zbog jesenjih boja i brzog rasta. Međutim, njihovo sjeme koje raznose ptice širi se po šumama i parkovima, gušeći autohtono bilje.

Kako ga ukloniti:
Odrežite sve izbojke do tla i premažite panj octenom otopinom ili prirodnim herbicidom. Uklonite i sve plodove jer njihovo sjeme ostaje klijavo godinama.

6. Ukrasna trava fontana (Pennisetum setaceum)

Elegantna i valovita, ova trava je često korištena u modernim vrtovima, no širi se sjemenom koje vjetar nosi kilometrima. Osim toga, izrazito je zapaljiva i opasna u suhim sezonama.

Kako je ukloniti:
Prije cvatnje odrežite busen i iskopajte cijeli korijen. Ako se pojavi ponovno, tretirajte mlade izdanke kipućom vodom ili prirodnim herbicidom.

7. Meksička pera trava (Stipa tenuissima)

Jedna od omiljenih ukrasnih trava posljednjih godina, ali izuzetno invazivna. Njezino sjeme se širi vjetrom i brzo kolonizira slobodne površine.

Kako je ukloniti:
Iskopajte cijelu biljku s korijenjem i nemojte je kompostirati. Odložite ju u biootpad ili spalite jer sjeme ostaje klijavo i nakon nekoliko sezona.

8. Kineska srebrna trava (Miscanthus sinensis)

Godinama se smatrala sigurnom, ali i njezine sorte proizvode sjeme koje vjetar širi na velike udaljenosti. U nekim područjima već preuzima rubove šuma i polja.

Kako je ukloniti:
Najbolje ju je iskopati u jesen, dok je tlo mekano. Ako ne možete ukloniti cijeli korijen, prekrijte područje debelim slojem malča kako biste spriječili ponovni rast.

9. Zimzelen (Vinca major, Vinca minor)

Omiljen pokrivač tla koji se često sadi u sjenovitim dijelovima vrta, ali njegove puzajuće stabljike lako se ukorjenjuju i stvaraju gust tepih koji guši sve oko sebe.

Kako ga ukloniti:
Ručno izvucite korijenje i površinu prekrijte kartonom ili malčem. Ponovno pratite područje svakih nekoliko tjedana jer se može vratiti.

10. Pajasen (Ailanthus altissima)

Poznat i kao “drvo neba”, pajasen je jedna od najupornijih invazivnih biljaka. Raste brzo, širi se korijenjem i sjemenom, oštećuje temelje i ispušta tvar koja sprječava rast drugih biljaka.

Kako ga zauvijek ukloniti:
Iskopajte panj i uklonite sve korijene. Ako to nije moguće, premažite panj koncentriranom otopinom octa i redovito odstranjujte nove izdanke. Uklanjanje može potrajati nekoliko sezona, ali dosljednost je ključ.

Zašto je sada idealno vrijeme za uklanjanje invazivnih biljaka

Jesenski mjeseci donose niže temperature i više vlage u tlu, što olakšava uklanjanje korijenja i sprječava širenje sjemena. Uklonite invazivne biljke sada, i vrt će vam na proljeće biti zdraviji, uravnoteženiji i lakši za održavanje.

Ove invazivne biljke možda oduzimaju dah na prvi pogled, ali njihova ljepota često skriva ozbiljnu prijetnju vašem vrtu i okolišu. Uklanjanjem tih vrsta i zamjenom autohtonim biljkama stvarate održiv vrt koji je u skladu s prirodom.
Pravi vrt ne stvara se preko noći – on se njeguje, štiti i raste zajedno s vama. A prvi korak je znati koje biljke ne pripadaju u njega.

Nastavite čitati

Opločnici i ograde

Opločnici velikih formata novi su trend u uređenju eksterijera

Opločnici velikog formata donose luksuz eksterijerima. Otporni su na vremenske uvjete, ali zahtijevaju stručnu izvedbu i posebnu tehniku…

opločnici velikih formata

U uređenju prostora svaki detalj ima važnost, no kada se radi o opločnicima velikog formata, riječ je o trendu koji mijenja izgled cijelog eksterijera. Ovi elementi nisu samo estetski atraktivni, već traže naprednu tehnologiju proizvodnje i stručnu izvedbu kako bi zadovoljili visoke standarde moderne arhitekture.

Betonske ploče velikog formata za velike vanjske površine

Opločnici velikog formata u Hrvatskoj su prisutni već skoro 20 godina

Beton Lučko među prvima je u Hrvatskoj počela s proizvodnjom opločnika velikog formata, i to još prije 17 godina. „Veliki dio našeg asortimana, pa tako i XXL ploče, nastao je na zahtjev arhitekata i projektanata. Oni su tražili da se takav proizvod uvrsti u naš proizvodni program. Danas su opločnici velikog formata modni trend i našli su svoju primjenu u brojnim projektima, u Hrvatskoj i inozemstvu“, pojasnio je Vladimir Tonaj, savjetnik uprave Betona Lučko.

Za razliku od armiranih betonskih konstrukcija, opločnici velikog formata nemaju armaturu, što njihovu proizvodnju čini posebno zahtjevnom. „Riječ je o vrlo delikatnom procesu. Takav opločnik mora zadovoljiti ne samo estetske kriterije, već i čvrstoću potrebnu za javne, privatne i turističke prostore“, naglasio je Tonaj.

opločnici velikog formata

Estetika i primjena

U modernoj arhitekturi, posebno kod luksuznih vila i objekata jednostavnih formi, veliki formati ploča idealno se uklapaju u suvremeni dizajn. Oni prostoru daju dozu luksuza, a istovremeno stvaraju vizualnu harmoniju s arhitekturom.

Iako opločnici velikog formata donose atraktivan izgled, njihova pravilna ugradnja zahtijeva specijaliziranu tehniku. „Podloga mora biti savršeno sabijena i izravnata kako ne bi došlo do oštećenja proizvoda. Težina ploča zahtijeva upotrebu vakuum aparata za postavljanje, jer fizička snaga više nije dovoljna“, objašnjava Tonaj.

opločnici velikog formata

Kvaliteta i trajnost

Opločnici Betona Lučko izrađuju se u tri različite završne obrade – glatkoj, pranom i pjeskarenoj – što dodatno povećava njihovu estetsku vrijednost. „Naši proizvodi otporni su na led, proklizavanje i teške vremenske uvjete. Gornji sloj izrađen je tako da jamči dugotrajnost i postojanost u svim uvjetima“, dodaje Tonaj.

opločnici velikih formata

Opločnici velikog formata sve više postaju standard u uređenju vanjskih prostora

Opločnici velikog formata nisu prolazan trend, već sve više postaju standard u uređenju vanjskih prostora. Spoj estetike, otpornosti i napredne tehnologije proizvodnje čini ih jednim od ključnih elemenata suvremenog graditeljstva.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice