Povežimo se

Bilje

10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia

Ovaj stil vrtlarstva započeo je u Kini prije više od 2000 godina i proširio se u Japan u 12. stoljeću. Sada je cijenjen u cijelom svijetu.

Bonsai je intrigantan i kreativan hobi. Na najjednostavnijoj razini, bonsai je mala biljka koja raste u plitkom spremniku, ali za one koji stvaraju bonsai biljke, primjerci su umjetnička djela koja se često stvaraju da oblikuju tradicionalne oblike.

Ako se odlučite sami napraviti bonsai, obratite pažnju na odabir drveta. Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, objasnio je stručnjak za bonsai Toni Adžić.

Vrste drveća za izradu bonsaia

Gotovo svako višegodišnje drvo ili grm s drvenastim stabljikama koji daje prave grane može se uzgojiti kao bonsai drvo. Međutim, neke su vrste prikladnije za uzgoj kao bonsai od drugih. Neke su vrste bonsai drveća popularnije zbog estetskih razloga (kao što je malo lišće ili kvrgava kora), dok su druge popularne jer su poznate po tome što se ne održavaju i otporne su kada se uzgajaju kao minijature.

Ovo su uobičajene vrste bonsai drveća:

1 Bor (Pinus spp.)

Borovi su popularni kao bonsai jer su otporni i mogu se dresirati. Zapravo, borovi se mogu oblikovati u gotovo svaki poznati bonsai stil. Borove karakteriziraju iglice koje se pojavljuju u snopovima od dvije do pet i kora koja postaje ljuskava ili se ljušti kako stari. Vrste koje su osobito dobre za bonsai uključuju japanski crni bor (Pinus thunbergii), planinski bor (P. mugo), obični bor (P. sylvestris) i japanski bijeli bor (P. parviflora).

  • Svjetlost: puno sunca
  • Zalijevanje: zalijevajte kada tlo izgleda suho
  • Varijante boja: iglice se kreću od svijetlozelene preko plavkastozelene do tamnozelene (ovisno o vrsti)

2 Japanski javor (Acer palmatum)

Japanski javori su listopadna drveća poznata po crveno-bordo ili zelenom lišću koje u jesen postaje jarko crveno, narančasto ili žuto. Kora mladih japanskih javorova obično je zelena ili crvenkasta, a starenjem postaje siva ili sivkastosmeđa.

Upozorenje za ljubitelje bonsaija koji nemaju puno vremena posvetiti se zanatu – japanski javor zahtijeva puno vode, posebno tijekom sezone rasta. Ovisno o temperaturi, može im biti potrebno svakodnevno zalijevanje, čak i nekoliko puta dnevno.

  • Svjetlo: sunčano, djelomično sunčano
  • Voda: zahtijeva često zalijevanje (svakodnevno ili više)
  • Varijante boja: neke sorte imaju crveno ili žuto lišće od proljeća do jeseni, dok su druge crvenkaste u proljeće, postaju zelene ljeti, a zatim se transformiraju u briljantno crvene, žute ili narančaste u jesen

3 Japanska trešnja u cvatu (Prunus serrulata)

Tradicionalno se vjeruje da stabla trešnje označavaju prijateljstvo, a sorte poput japanske cvjetajuće trešnje također čine prekrasna bonsai stabla. Ova ukrasna, listopadna stabla nisu samo prekrasna, već ih je lako dresirati jer su njihove grane i debla savitljivi i lako ih je oblikovati.

Iako se bonsai trešnje mogu uzgajati u zatvorenom prostoru, mogu patiti od nedostatka svjetla i najbolje rastu kada se uzgajaju na otvorenom u ljetnim mjesecima.

  • Svjetlost: puno sunca
  • Voda: održavajte tlo stalno vlažnim
  • Varijante boja: lišće je zeleno ili brončano; cvijeće može biti različitih nijansi bijele ili ružičaste

4 Cedar (Cedrus spp.)

Hrapava kora stabala cedra učinila ih je popularnim izborom među bonsai entuzijastima. Cedrovi su zimzeleni četinjači koji rastu kratke iglice duž svojih grana, pružajući priliku za vrlo dramatične bonsai stilove. Na stranu impresivna drama, cedrovi nisu idealni za početnike. Bonsai stabla cedra zahtijevaju posebnu njegu i stručnost kako bi pravilno rasla kao bonsai i najprikladnija su za iskusne uzgajivače.

Postoje četiri vrste cedra koje se često uzgajaju kao bonsai: libanonski cedar (Cedrus libania), ciparski cedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar (Cedrus deodara) i atlaski cedar (Cedrus atlantica).

  • Svjetlost: izravno sunce
  • Voda: pustite tlo da se djelomično osuši između dva zalijevanja
  • Varijacije boja: tamno zelene iglice

5 Ginseng Fikus (Ficus microcarpa)

Ginseng ficus je tropska vrsta bonsai drveća. Međutim, smatra se izvrsnom vrstom za početnike ljubitelje bonsaija jer je vrlo izdržljivo i lako oprašta. Ova širokolisna zimzelena stabla karakteriziraju zračni korijeni jedinstvenog izgleda i tamnozeleno lišće ovalnog oblika.

Ginseng ficus čini bonsai stablo koje nije potrebno održavati i ne zahtijeva toliko svjetla kao druge popularne vrste bonsaija. Dobro raste u zatvorenom prostoru kao sobna biljka budući da uspijeva u toplim klimama i jakom, neizravnom svjetlu.

  • Svjetlo: jarko, neizravno svjetlo
  • Voda: održavajte tlo vlažnim
  • Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

6 Plačuća smokva (Ficus benjamina)

Prekrasna krošnja nalik kišobranu žalosne smokve čini je popularnim izborom za bonsai. Njegovo uvrnuto površinsko korijenje još je jedna primamljiva značajka koja dobro pristaje oblikovanju bonsaija.

Osim što izgleda, Ficus benjamina je izdržljivo i otporno drvo što ga čini savršenim za bonsai trening. Dobro se prilagođava uzgoju u zatvorenom prostoru i često se uzgaja kao sobna biljka tijekom cijele godine.

  • Svjetlo: djelomično sunce
  • Voda: zalijevajte često
  • Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

7 Patuljasti žad (Portulacaria afra)

Patuljasti žad je polu-zimzeleni grm mekog drveta koji čini izvrsno bonsai drvo za početnike. Patuljasti žad izgleda vrlo slično uobičajenoj sorti žada (Crassula ovata), međutim, manje lišće patuljastog žada čini ga poželjnijim izborom za uzgoj bonsaija.

Patuljasto bonsai drveće od žada dobro raste u zatvorenom prostoru, ali mu je potrebna izravna sunčeva svjetlost veći dio dana. Također se mogu uspješno uzgajati vani, ali ne podnose niske temperature.

  • Svjetlo: izravno svjetlo
  • Voda: zalijevajte rijetko
  • Varijante boja: tamnozeleno sočno lišće, svijetlosmeđe grane

8 Nar (Punica granatum)

Debela, kvrgava kora i upečatljivi plodonosni cvjetovi stabla nara učinili su ga popularnom vrstom bonsai drveta. Njegov prirodno kvrgav, starinski izgled savršen je za bonsai estetiku.

Stabla bonsaija od nara mogu se uzgajati na otvorenom tijekom cijele godine u toplim klimama ili dio godine u zatvorenom prostoru. Treba ih zaštititi od niskih temperatura i mraza.

  • Svjetlo: jarko izravno svjetlo
  • Voda: zalijevajte redovito
  • Varijante boja: sjajno zeleno lišće; cvjetovi s narančasto-crvenim cvjetovima koji daju jestive plodove

9 Patuljasti šimšir (Buxus spp.)

Patuljasti šimšir je popularno grmlje, a također je dobar izbor za bonsai biljke jer dobro reagira na orezivanje.

Jedna vrsta patuljastog šimšira, malolisni šimšir (Buxus microphylla), poznat i kao ‘Kingsville Dwarf’, naraste 12 do 18 inča visoko, savršeno za bonsai i minijaturne vrtove. Harlandov šimšir (Buxus harlandii) još je jedan dobar grm za bonsai, ali može narasti malo više, na 2 do 3 stope ako se ne orezuje. Još jedna vrsta patuljastog šimšira je korejski (Buxus sinica var. insularis) s visinom od 2 stope.

  • Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene
  • Voda: donekle otporna na sušu; neka se malo osuši između dva zalijevanja
  • Varijante boja: mali, zaobljeni, sjajni ili kožasti zeleni listovi i beznačajni zeleni ili žuti cvjetovi

10 Azaleja (Rhododendron spp.)

Azaleje su cvjetni grmovi, ali neke minijaturne verzije, koje se obično nazivaju “stakleničke azaleje”, namijenjene su sobnim biljkama. Patuljaste sorte mogu narasti samo 3 stope u visinu.

Jedna posebna azaleja, Satsuki ili južnoindijska azaleja (Rhododendron indicum), idealna je za bonsai, ali se također smatra isključivo biljkom koja cvjeta na otvorenom. Bez obrezivanja može narasti nekoliko stopa u visinu, ali s obrezivanjem je lijepa stopa ili tako visoka s ružičastim proljetnim cvjetovima.

  • Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene; šarena nijansa
  • Voda: često zalijevanje
  • Varijante boja: bijeli, ružičasti, crveni, narančasti i cvjetovi breskve
Oglas

Bilje

Ove je trave lako uzgajati i održavati – odabrate najbolju za vašu okućnicu

Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi

Trave pripadaju jednoj od najvećih biljnih porodica, u koju su uključene i biljke za hranu poput kukuruza, pšenice, raži zobi i ječma. Vrsta ima bezbroj i dok su neke samo dekorativne, odnosno ukrasne druge nam mogu koristiti za travnjake.

Ukrasne trave

Ukrasne trave je lako uzgajati, bile one jednogodišnje, travne ili dugotrajne, one nisu invazivne a mogu pomoći pri kreiranju vizualno atraktivnog vrta. Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi a ne traže puno pažnje.

Kako napraviti prirodno gnojivo – kvalitetan vrtni kompost najbolja je hrana za biljke

Gredice ukrasnih trava su jako popularne, lijepe su za oko, a najblaži povjetarac potiče igru travki i stvari poseban ugođaj. Neke otporne jednogodišnje trave su Agrostis nebulosa, Avena sterilis, Briza maxima, Carex oshimensis Evergold, Carex testacea, Festuca glauca. Tu je i festuca glauca – predivna sivoplava vlasulja koja će stvoriti guste busenove tankih listova, a isto tako kombinacijom samo par vrsta trava mogu se dobiti različiti nivoi što može izgledati bolje nego neko ukrasno grmlje ili cvijeće…

Trave prizivaju i ptice u vrt, treba imati na umu da vrtne ptice neće ući u gustu i visoku travu, te uglavnom jedu sjeme koje padne na tlo, zato obratite pažnju na njih kada sijete ili dosijavate travu.

Kako odabrati travu za vašu okućnicu

Pri sadnji novog travnjaka moramo voditi računa o tim kriterijima kako bi bili zadovoljni rezultatom.

Trave za travnjake

Jedna od najvažnijih i najčešćih vrsta trava za travnjake je ljulj, kod nas su najzastupljenije dvije vrste ljulja i to engleski i talijanski. Engleski ljulj je niska trajna trava koja ako nije u dobrim uvjetima nestaje s travnjaka. Jako dobro podnosi nisku košnju i intenzivno gaženje te je zato u velikoj mjeri zastupljena.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Inaće traži vlažno i glinovito područje no nalazimo je i na suhim i pjeskovitim područjima. Voli zemlju bogatu dušikom i vodom, te se brzo razvija i tjera mladice. Ako su uvjeti povoljni tjera cijelu godinu. Uglavnom u svim pakiranjima travnih smjesa se nalazi engleski ljulj u kombinaciji ili samostalno. Često je nalazimo u kombinaciji s Vlasuljom nacrvenom Maxmima i Vlasnjača livadna Balin.

Sijanje trave

Prilikom sijanja trave treba uzeti u obzir u koju svrhu sijemo i kakav teren imamo. Kod sijanja treba uzeti u obzir otpornost na gaženje, sušu, bolesti, brzinu rasta trava odnosno podnošenje košnje, konkurentnost prema drugim travama, sama finoća travke, podnošenje sunca ili sjene. Važna je i sposobnost samoobnavljanja i ujednačen izgled i ljeti i zimi.

Najbolje je sijati pri temp. min 10 stupnjeva. paziti da je sijanje ravnomjerno te da se u tankom sloju prekrije s slojem zemlje i pijeska, obratite pažnju da taj sloj zemlje ne bude veći od 5mm. Da bi se dobio izuzetno čvrst i otporan travnjak savjetuje se sjetva od 3-4kg na 100m kvadratnih. važno je prvih 3-4 tjedana redovno zalijevati, odnosno svaki dan ukoliko su više temperature i dani bez padalina. Prihranu travnjaka poželjno je obaviti u rano proljeće, sredinom ljeta i tijekom jeseni. gnoji se s dušikom kako bi se pospješila rast i dobila lijepa zelena boja.

Autor: Terezija Radoš, ing. vinarstva, vrtni centar Šestine

Nastavite čitati

Bilje

5 navika koje negativno utječu na zdravlje i izgled vaših biljaka

Njih je potrebno izbjegavati

Uzgoj biljaka može biti izuzetno zadovoljavajući hobi, ali kako biste postigli uspjeh, važno je voditi računa o zdravlju biljaka. Nažalost, postoje neke loše navike koje mnogi vlasnici biljaka imaju, a koje mogu negativno utjecati na rast i razvoj biljaka.

U ovom ćemo članku istaknuti pet takvih navika koje bi trebalo izbjegavati kako biste održali zdravlje svojih biljaka.

1. Nedostatak ili pretjerano zalijevanje

Pravilno zalijevanje ključno je za zdravlje biljaka. Nedostatak vode može dovesti do dehidracije, dok pretjerano zalijevanje može izazvati truljenje korijena. Važno je prilagoditi zalijevanje potrebama svake biljke i pažljivo pratiti vlažnost tla.

2. Nedovoljna ili prevelika količina svjetlosti

Svjetlost je bitna za fotosintezu biljaka. Nedovoljno osvjetljenje može dovesti do izduživanja stabljike i gubitka boje lišća, dok prejaka svjetlost može izazvati opekline na lišću.

10 biljaka koje će otjerati komarce – još nije kasno da ih zasadite

Informirajte se o optimalnoj količini svjetlosti potrebnoj za svaku vrstu biljke koju uzgajate i pružite joj odgovarajući stupanj osvjetljenja.

3. Nepravilno gnojenje

Biljkama su potrebne hranjive tvari kako bi se pravilno rasle i razvijale. Ignoriranje pravilnog gnojenja može dovesti do nedostatka hranjivih tvari ili njihovog pretjeranog unosa, što može imati štetne posljedice po biljke.

4. Nedovoljno ili nepravilno rezidba

Pravilna rezidba biljaka može imati pozitivan utjecaj na njihov rast i oblik. Nedovoljna rezidba može dovesti do zagušenja biljke, dok nepravilna rezidba može narušiti njen prirodni oblik.

Redovita rezidba biljaka pomaže poticanju zdravog rasta, poboljšanju cirkulacije zraka i uklanjanju oštećenih ili bolesnih dijelova biljke.

Kako izgraditi povišenu vrtnu gredicu i koje su njene prednosti?

5. Zanemarivanje adekvatne drenaže

Dobro drenirano tlo omogućuje biljkama pravilno upijanje vode i zadržavanje viška vode koje može dovesti do truljenja korijena. Zanemarivanje adekvatne drenaže može dovesti do gušenja biljaka i smanjenja njihove sposobnosti apsorpcije hranjivih tvari.

Provjerite jesu li posude za biljke opremljene rupama za odvod vode i koristite li dobro drenirajući supstrat..

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice