Vrt
10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia
Ovaj stil vrtlarstva započeo je u Kini prije više od 2000 godina i proširio se u Japan u 12. stoljeću. Sada je cijenjen u cijelom svijetu.

Bonsai je intrigantan i kreativan hobi. Na najjednostavnijoj razini, bonsai je mala biljka koja raste u plitkom spremniku, ali za one koji stvaraju bonsai biljke, primjerci su umjetnička djela koja se često stvaraju da oblikuju tradicionalne oblike.
Ako se odlučite sami napraviti bonsai, obratite pažnju na odabir drveta. Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, objasnio je stručnjak za bonsai Toni Adžić.
Vrste drveća za izradu bonsaia
Gotovo svako višegodišnje drvo ili grm s drvenastim stabljikama koji daje prave grane može se uzgojiti kao bonsai drvo. Međutim, neke su vrste prikladnije za uzgoj kao bonsai od drugih. Neke su vrste bonsai drveća popularnije zbog estetskih razloga (kao što je malo lišće ili kvrgava kora), dok su druge popularne jer su poznate po tome što se ne održavaju i otporne su kada se uzgajaju kao minijature.
Ovo su uobičajene vrste bonsai drveća:
1 Bor (Pinus spp.)
Borovi su popularni kao bonsai jer su otporni i mogu se dresirati. Zapravo, borovi se mogu oblikovati u gotovo svaki poznati bonsai stil. Borove karakteriziraju iglice koje se pojavljuju u snopovima od dvije do pet i kora koja postaje ljuskava ili se ljušti kako stari. Vrste koje su osobito dobre za bonsai uključuju japanski crni bor (Pinus thunbergii), planinski bor (P. mugo), obični bor (P. sylvestris) i japanski bijeli bor (P. parviflora).
- Svjetlost: puno sunca
- Zalijevanje: zalijevajte kada tlo izgleda suho
- Varijante boja: iglice se kreću od svijetlozelene preko plavkastozelene do tamnozelene (ovisno o vrsti)

2 Japanski javor (Acer palmatum)
Japanski javori su listopadna drveća poznata po crveno-bordo ili zelenom lišću koje u jesen postaje jarko crveno, narančasto ili žuto. Kora mladih japanskih javorova obično je zelena ili crvenkasta, a starenjem postaje siva ili sivkastosmeđa.
Upozorenje za ljubitelje bonsaija koji nemaju puno vremena posvetiti se zanatu – japanski javor zahtijeva puno vode, posebno tijekom sezone rasta. Ovisno o temperaturi, može im biti potrebno svakodnevno zalijevanje, čak i nekoliko puta dnevno.
- Svjetlo: sunčano, djelomično sunčano
- Voda: zahtijeva često zalijevanje (svakodnevno ili više)
- Varijante boja: neke sorte imaju crveno ili žuto lišće od proljeća do jeseni, dok su druge crvenkaste u proljeće, postaju zelene ljeti, a zatim se transformiraju u briljantno crvene, žute ili narančaste u jesen

3 Japanska trešnja u cvatu (Prunus serrulata)
Tradicionalno se vjeruje da stabla trešnje označavaju prijateljstvo, a sorte poput japanske cvjetajuće trešnje također čine prekrasna bonsai stabla. Ova ukrasna, listopadna stabla nisu samo prekrasna, već ih je lako dresirati jer su njihove grane i debla savitljivi i lako ih je oblikovati.
Iako se bonsai trešnje mogu uzgajati u zatvorenom prostoru, mogu patiti od nedostatka svjetla i najbolje rastu kada se uzgajaju na otvorenom u ljetnim mjesecima.
- Svjetlost: puno sunca
- Voda: održavajte tlo stalno vlažnim
- Varijante boja: lišće je zeleno ili brončano; cvijeće može biti različitih nijansi bijele ili ružičaste

4 Cedar (Cedrus spp.)
Hrapava kora stabala cedra učinila ih je popularnim izborom među bonsai entuzijastima. Cedrovi su zimzeleni četinjači koji rastu kratke iglice duž svojih grana, pružajući priliku za vrlo dramatične bonsai stilove. Na stranu impresivna drama, cedrovi nisu idealni za početnike. Bonsai stabla cedra zahtijevaju posebnu njegu i stručnost kako bi pravilno rasla kao bonsai i najprikladnija su za iskusne uzgajivače.
Postoje četiri vrste cedra koje se često uzgajaju kao bonsai: libanonski cedar (Cedrus libania), ciparski cedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar (Cedrus deodara) i atlaski cedar (Cedrus atlantica).
- Svjetlost: izravno sunce
- Voda: pustite tlo da se djelomično osuši između dva zalijevanja
- Varijacije boja: tamno zelene iglice

5 Ginseng Fikus (Ficus microcarpa)
Ginseng ficus je tropska vrsta bonsai drveća. Međutim, smatra se izvrsnom vrstom za početnike ljubitelje bonsaija jer je vrlo izdržljivo i lako oprašta. Ova širokolisna zimzelena stabla karakteriziraju zračni korijeni jedinstvenog izgleda i tamnozeleno lišće ovalnog oblika.
Ginseng ficus čini bonsai stablo koje nije potrebno održavati i ne zahtijeva toliko svjetla kao druge popularne vrste bonsaija. Dobro raste u zatvorenom prostoru kao sobna biljka budući da uspijeva u toplim klimama i jakom, neizravnom svjetlu.
- Svjetlo: jarko, neizravno svjetlo
- Voda: održavajte tlo vlažnim
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

6 Plačuća smokva (Ficus benjamina)
Prekrasna krošnja nalik kišobranu žalosne smokve čini je popularnim izborom za bonsai. Njegovo uvrnuto površinsko korijenje još je jedna primamljiva značajka koja dobro pristaje oblikovanju bonsaija.
Osim što izgleda, Ficus benjamina je izdržljivo i otporno drvo što ga čini savršenim za bonsai trening. Dobro se prilagođava uzgoju u zatvorenom prostoru i često se uzgaja kao sobna biljka tijekom cijele godine.
- Svjetlo: djelomično sunce
- Voda: zalijevajte često
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

7 Patuljasti žad (Portulacaria afra)
Patuljasti žad je polu-zimzeleni grm mekog drveta koji čini izvrsno bonsai drvo za početnike. Patuljasti žad izgleda vrlo slično uobičajenoj sorti žada (Crassula ovata), međutim, manje lišće patuljastog žada čini ga poželjnijim izborom za uzgoj bonsaija.
Patuljasto bonsai drveće od žada dobro raste u zatvorenom prostoru, ali mu je potrebna izravna sunčeva svjetlost veći dio dana. Također se mogu uspješno uzgajati vani, ali ne podnose niske temperature.
- Svjetlo: izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte rijetko
- Varijante boja: tamnozeleno sočno lišće, svijetlosmeđe grane

8 Nar (Punica granatum)
Debela, kvrgava kora i upečatljivi plodonosni cvjetovi stabla nara učinili su ga popularnom vrstom bonsai drveta. Njegov prirodno kvrgav, starinski izgled savršen je za bonsai estetiku.
Stabla bonsaija od nara mogu se uzgajati na otvorenom tijekom cijele godine u toplim klimama ili dio godine u zatvorenom prostoru. Treba ih zaštititi od niskih temperatura i mraza.
- Svjetlo: jarko izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte redovito
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće; cvjetovi s narančasto-crvenim cvjetovima koji daju jestive plodove

9 Patuljasti šimšir (Buxus spp.)
Patuljasti šimšir je popularno grmlje, a također je dobar izbor za bonsai biljke jer dobro reagira na orezivanje.
Jedna vrsta patuljastog šimšira, malolisni šimšir (Buxus microphylla), poznat i kao ‘Kingsville Dwarf’, naraste 12 do 18 inča visoko, savršeno za bonsai i minijaturne vrtove. Harlandov šimšir (Buxus harlandii) još je jedan dobar grm za bonsai, ali može narasti malo više, na 2 do 3 stope ako se ne orezuje. Još jedna vrsta patuljastog šimšira je korejski (Buxus sinica var. insularis) s visinom od 2 stope.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene
- Voda: donekle otporna na sušu; neka se malo osuši između dva zalijevanja
- Varijante boja: mali, zaobljeni, sjajni ili kožasti zeleni listovi i beznačajni zeleni ili žuti cvjetovi

10 Azaleja (Rhododendron spp.)
Azaleje su cvjetni grmovi, ali neke minijaturne verzije, koje se obično nazivaju “stakleničke azaleje”, namijenjene su sobnim biljkama. Patuljaste sorte mogu narasti samo 3 stope u visinu.
Jedna posebna azaleja, Satsuki ili južnoindijska azaleja (Rhododendron indicum), idealna je za bonsai, ali se također smatra isključivo biljkom koja cvjeta na otvorenom. Bez obrezivanja može narasti nekoliko stopa u visinu, ali s obrezivanjem je lijepa stopa ili tako visoka s ružičastim proljetnim cvjetovima.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene; šarena nijansa
- Voda: često zalijevanje
- Varijante boja: bijeli, ružičasti, crveni, narančasti i cvjetovi breskve

Balkoni i terase
Kako urediti terasu ili balkon? 10 praktičnih ideja za uređenje
Ove ideje su brze, praktične i pristupačne!

Terasa je produžetak našeg doma, mjesto gdje započinjemo dan uz kavu, uživamo u sunčanim popodnevima ili se opuštamo s prijateljima uz večernje lampice. No, čak i najljepše terase ponekad zatrebaju malu promjenu kako bi ponovno zablistale i bile ugodne za boravak. Bilo da imate malu gradsku terasu ili prostrani balkon s pogledom, uvijek postoje jednostavni načini da joj udahnete novi život.
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi
Uređenje terase ne mora biti skupo niti zahtjevno. Uz nekoliko praktičnih ideja i kreativnih detalja, svoju terasu možete pretvoriti u pravi ljetni raj za odmor, rad ili druženje. Donosimo vam 10 brzih, lakih i pristupačnih ideja za uređenje terase, koje možete ostvariti već ovog vikenda.
1. Dodajte dekorativne detalje
Fenjeri, vaze, zidne dekoracije i male skulpture personaliziraju prostor i čine ga jedinstvenim. Detalji su važan dio svakog uređenja terase.
Zašto ne biste svoju terasu ili balkon pretvorili u mini ljetnu knjižnicu? Dovoljno je udobno sjedište, lagani stolić i nekoliko omiljenih knjiga kako biste stvorili kutak za bijeg od svakodnevice.
Takav prostor postaje savršeno mjesto za jutarnju kavu, popodnevno opuštanje ili večernje čitanje pod lampicama. Idealno za sve koji žele spojiti vanjski boravak s vremenom za sebe.
2. Dodajte lampice, lampione ili fenjere
Rasvjeta čini veliku razliku u svakom uređenju terase. Solarne lampice, lampioni ili LED rasvjeta stvorit će ugodnu atmosferu za večernja druženja.
Rasvjeta je alat u dizajnu prostora, evo kako ga koristiti

3. Unesite više biljaka i zelenila
Biljke su neizostavan dio svakog uređenja terase. Kombinirajte tegle različitih visina s ukrasnim travama, maslinama i začinskim biljem poput mente i ružmarina za mirisni doživljaj.

4. Postavite vanjski tepih
Vanjski tepisi, otporni na vlagu i sunce, unose toplinu i stil u uređenje terase. Osim dekorativne funkcije, učinit će boravak ugodnijim, posebno ako volite hodati bosi.
Kod izbora obratite pažnju na protukliznu podlogu, osobito ako je terasa obložena glatkim pločicama. Manji tepisi mogu se kombinirati slojevito, dok se veći modeli preporučuju za otvorene prostore s natkrivenim dijelovima.
Kako odabrati idealan tepih? Dizajneri interijera otkrivaju svoje favorite
Kad sezona završi, tepih je najbolje posušiti na zraku, očistiti od prašine i smotati s gornjom stranom prema unutra. Preporučuje se pohrana na suhom i prozračnom mjestu, primjerice u podrumu, spremištu ili pod krevetom, kako bi iduće sezone bio spreman za nove tople dane na otvorenom.

5. Promijenite raspored namještaja
Ponekad je za uređenje terase dovoljno premjestiti namještaj. Stvorite kutak za kavu, pomaknite klupu bliže ogradi ili grupirajte sjedeća mjesta za ugodniji boravak.
6. Obojite ogradu, zidove ili tegle
Svježa boja u trenu osvježava uređenje terase. Birajte neutralne nijanse za prozračnost ili tamnije tonove za sofisticirani izgled.

7. Ugradite pergolu ili sjenicu
Pergola ili sjenica ne samo da štite od sunca, već i vizualno zaokružuju uređenje terase, dajući joj ugodan i zaštićen osjećaj.
8. Stvorite kutak za opuštanje
Ljuljačka, ležaljka ili udobna fotelja s malim stolićem stvorit će kutak za odmor, čitanje ili uživanje u jutarnjoj kavi – neizostavan dio uređenja terase.

9. Osvježite terasu novim jastucima i dekama
Tekstil je najlakši način za uređenje terase. Dodajte jastuke s uzorcima ili jarke jednobojne varijante koje će unijeti energiju. Lagane deke bit će idealne za prohladne ljetne večeri.
10. Dodajte vodeni element
Mala fontana ili posuda s vodenim biljkama unijet će smirujući zvuk vode u uređenje terase, stvarajući osjećaj mira i povezanosti s prirodom.
Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!
Uređenje terase ne mora biti komplicirano niti skupo. S ovih deset jednostavnih ideja, brzo ćete pretvoriti svoju terasu u funkcionalan i estetski privlačan prostor za uživanje tijekom cijelog ljeta.
Bilje
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Menta nije rezervirana samo za mojito – otkrijte sve njezine blagodati i načine kako je koristiti svaki dan

Menta (Mentha piperita), metvica ili nana jedna je od najpoznatijih i najkorištenijih biljaka na svijetu. Njezin prepoznatljiv, osvježavajući miris budi osjetila, dok blagotvorna svojstva djeluju na tijelo i um. Bilo da je koristite u čaju, jelima, desertima ili kao ukras u vrtu, menta je biljka koja pruža mnogo više od okusa.
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Botanički opis i porijeklo
Menta pripada porodici usnača (Lamiaceae) i poznata je po svojim karakterističnim tamnozelenim, nazubljenim listovima i uspravnim stabljikama koje mogu narasti do 60 centimetara visine.
Cvjetovi su sitni, ljubičaste do ružičaste boje, skupljeni u klasaste cvatove na vrhu stabljike. Porijeklom je iz Europe i Azije, a danas se uzgaja gotovo u cijelom svijetu zbog svojih ljekovitih i kulinarskih svojstava.
U prirodi raste na vlažnim livadama, uz potoke i rubove šuma, ali se vrlo lako prilagodila uzgoju u vrtovima i teglama.
Gdje se i kako može uzgajati menta?
Menta je iznimno jednostavna za uzgoj, zbog čega je omiljena među vrtlarima početnicima. Može se uzgajati na otvorenom u vrtu, gdje se vrlo brzo širi, pa je preporučljivo posaditi je u kontroliranom prostoru, primjerice u saksiji ukopanoj u zemlju, kako ne bi preuzela cijelu gredicu.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
Uspijeva i u teglama na balkonu ili prozoru, gdje joj je potrebno mnogo svjetla, ali treba biti zaštićena od izravnog podnevnog sunca. Idealna je i za kuhinjski prozor jer je uvijek pri ruci za čaj ili jela. Voli vlažno, ali dobro drenirano tlo i redovito zalijevanje, a povremeno ju je dobro prihraniti organskim gnojivom. Kako bi se potaknuo gušći rast, potrebno je redovito obrezivati vrhove.

Razmnožavanje
Menta se najlakše razmnožava vegetativnim putem, odnosno dijeljenjem korijena ili reznicama. U proljeće ili jesen, dio korijena s izdancima jednostavno se presadi na novo mjesto. Također, reznice mente mogu se odrezati i staviti u čašu vode, a nakon što razviju korijenčiće, posaditi u teglu ili vrt. Ova metoda osigurava brzi rast i zdravu novu biljku.
Gdje se sve koristi menta?
Menta ima široku primjenu, kako u kulinarstvu, tako i u medicini i domu.
1. U kulinarstvu
Najčešće se koristi svježa ili sušena za pripremu čajeva koji smiruju želudac i olakšavaju probavu. Dodaje se u salate, umake i preljeve, kojima daje posebnu svježinu i aromu. Neizostavan je sastojak mnogih deserata poput sladoleda, čokolada i kolača, a koristi se i u pripremi koktela, poput popularnog mojita. U mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji rado se dodaje jelima s mesom i povrćem, posebice s janjetinom.
2. U medicini i aromaterapiji
Poznata je po svojim ljekovitim svojstvima. Čaj od mente smiruje probavne smetnje, grčeve i nadutost te ublažava mučninu, uključujući i onu kod putovanja. Menta osvježava dah i sastojak je mnogih prirodnih pasti za zube. Eterično ulje mente koristi se za ublažavanje glavobolje tako da se nekoliko kapi nanese na sljepoočnice i lagano umasira. Njezin miris bistri um i poboljšava koncentraciju, pa se često koristi u aromaterapiji za osvježenje prostora i jačanje fokusa.
3. U vrtu i domu
Osim kulinarske i ljekovite primjene, menta je idealna i za vrt ili dom. Svojim svježim zelenim listovima uljepšava svaki prostor, a snažan miris odbija mnoge insekte, poput komaraca i muha, pa se koristi kao prirodni repelent. Može se koristiti i za pripremu mirisnih vodica i sprejeva za osvježavanje prostorija, dok sušeni listići mente služe kao odličan dodatak mirisnim vrećicama za ormare i ladice, ostavljajući odjeću mirisnom i svježom.

Zašto je menta dobra za vas?
Menta nije samo aromatičan dodatak jelima i pićima, već i prava mala kućna ljekarna. Potiče probavu, smiruje želudac, osvježava dah i bistri um. Redovito uživanje u čaju od mente može smanjiti osjećaj napetosti i umora, dok eterično ulje mente pruža trenutnu svježinu i energiju, osobito tijekom napornih radnih dana.
Ako tražite biljku koja je korisna, ljekovita, dekorativna i jednostavna za uzgoj, menta je pravi izbor. Posadite je u vrtu, tegli na balkonu ili kuhinjskom prozoru i uživajte u svim blagodatima koje pruža – od okusa i mirisa do zdravlja i ljepšeg, svježeg doma.