Povežimo se

Vrt

10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia

Ovaj stil vrtlarstva započeo je u Kini prije više od 2000 godina i proširio se u Japan u 12. stoljeću. Sada je cijenjen u cijelom svijetu.

Bonsai je intrigantan i kreativan hobi. Na najjednostavnijoj razini, bonsai je mala biljka koja raste u plitkom spremniku, ali za one koji stvaraju bonsai biljke, primjerci su umjetnička djela koja se često stvaraju da oblikuju tradicionalne oblike.

Ako se odlučite sami napraviti bonsai, obratite pažnju na odabir drveta. Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, objasnio je stručnjak za bonsai Toni Adžić.

Vrste drveća za izradu bonsaia

Gotovo svako višegodišnje drvo ili grm s drvenastim stabljikama koji daje prave grane može se uzgojiti kao bonsai drvo. Međutim, neke su vrste prikladnije za uzgoj kao bonsai od drugih. Neke su vrste bonsai drveća popularnije zbog estetskih razloga (kao što je malo lišće ili kvrgava kora), dok su druge popularne jer su poznate po tome što se ne održavaju i otporne su kada se uzgajaju kao minijature.

Ovo su uobičajene vrste bonsai drveća:

1 Bor (Pinus spp.)

Borovi su popularni kao bonsai jer su otporni i mogu se dresirati. Zapravo, borovi se mogu oblikovati u gotovo svaki poznati bonsai stil. Borove karakteriziraju iglice koje se pojavljuju u snopovima od dvije do pet i kora koja postaje ljuskava ili se ljušti kako stari. Vrste koje su osobito dobre za bonsai uključuju japanski crni bor (Pinus thunbergii), planinski bor (P. mugo), obični bor (P. sylvestris) i japanski bijeli bor (P. parviflora).

  • Svjetlost: puno sunca
  • Zalijevanje: zalijevajte kada tlo izgleda suho
  • Varijante boja: iglice se kreću od svijetlozelene preko plavkastozelene do tamnozelene (ovisno o vrsti)

2 Japanski javor (Acer palmatum)

Japanski javori su listopadna drveća poznata po crveno-bordo ili zelenom lišću koje u jesen postaje jarko crveno, narančasto ili žuto. Kora mladih japanskih javorova obično je zelena ili crvenkasta, a starenjem postaje siva ili sivkastosmeđa.

Upozorenje za ljubitelje bonsaija koji nemaju puno vremena posvetiti se zanatu – japanski javor zahtijeva puno vode, posebno tijekom sezone rasta. Ovisno o temperaturi, može im biti potrebno svakodnevno zalijevanje, čak i nekoliko puta dnevno.

  • Svjetlo: sunčano, djelomično sunčano
  • Voda: zahtijeva često zalijevanje (svakodnevno ili više)
  • Varijante boja: neke sorte imaju crveno ili žuto lišće od proljeća do jeseni, dok su druge crvenkaste u proljeće, postaju zelene ljeti, a zatim se transformiraju u briljantno crvene, žute ili narančaste u jesen

3 Japanska trešnja u cvatu (Prunus serrulata)

Tradicionalno se vjeruje da stabla trešnje označavaju prijateljstvo, a sorte poput japanske cvjetajuće trešnje također čine prekrasna bonsai stabla. Ova ukrasna, listopadna stabla nisu samo prekrasna, već ih je lako dresirati jer su njihove grane i debla savitljivi i lako ih je oblikovati.

Iako se bonsai trešnje mogu uzgajati u zatvorenom prostoru, mogu patiti od nedostatka svjetla i najbolje rastu kada se uzgajaju na otvorenom u ljetnim mjesecima.

  • Svjetlost: puno sunca
  • Voda: održavajte tlo stalno vlažnim
  • Varijante boja: lišće je zeleno ili brončano; cvijeće može biti različitih nijansi bijele ili ružičaste

4 Cedar (Cedrus spp.)

Hrapava kora stabala cedra učinila ih je popularnim izborom među bonsai entuzijastima. Cedrovi su zimzeleni četinjači koji rastu kratke iglice duž svojih grana, pružajući priliku za vrlo dramatične bonsai stilove. Na stranu impresivna drama, cedrovi nisu idealni za početnike. Bonsai stabla cedra zahtijevaju posebnu njegu i stručnost kako bi pravilno rasla kao bonsai i najprikladnija su za iskusne uzgajivače.

Postoje četiri vrste cedra koje se često uzgajaju kao bonsai: libanonski cedar (Cedrus libania), ciparski cedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar (Cedrus deodara) i atlaski cedar (Cedrus atlantica).

  • Svjetlost: izravno sunce
  • Voda: pustite tlo da se djelomično osuši između dva zalijevanja
  • Varijacije boja: tamno zelene iglice

5 Ginseng Fikus (Ficus microcarpa)

Ginseng ficus je tropska vrsta bonsai drveća. Međutim, smatra se izvrsnom vrstom za početnike ljubitelje bonsaija jer je vrlo izdržljivo i lako oprašta. Ova širokolisna zimzelena stabla karakteriziraju zračni korijeni jedinstvenog izgleda i tamnozeleno lišće ovalnog oblika.

Ginseng ficus čini bonsai stablo koje nije potrebno održavati i ne zahtijeva toliko svjetla kao druge popularne vrste bonsaija. Dobro raste u zatvorenom prostoru kao sobna biljka budući da uspijeva u toplim klimama i jakom, neizravnom svjetlu.

  • Svjetlo: jarko, neizravno svjetlo
  • Voda: održavajte tlo vlažnim
  • Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

6 Plačuća smokva (Ficus benjamina)

Prekrasna krošnja nalik kišobranu žalosne smokve čini je popularnim izborom za bonsai. Njegovo uvrnuto površinsko korijenje još je jedna primamljiva značajka koja dobro pristaje oblikovanju bonsaija.

Osim što izgleda, Ficus benjamina je izdržljivo i otporno drvo što ga čini savršenim za bonsai trening. Dobro se prilagođava uzgoju u zatvorenom prostoru i često se uzgaja kao sobna biljka tijekom cijele godine.

  • Svjetlo: djelomično sunce
  • Voda: zalijevajte često
  • Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora

7 Patuljasti žad (Portulacaria afra)

Patuljasti žad je polu-zimzeleni grm mekog drveta koji čini izvrsno bonsai drvo za početnike. Patuljasti žad izgleda vrlo slično uobičajenoj sorti žada (Crassula ovata), međutim, manje lišće patuljastog žada čini ga poželjnijim izborom za uzgoj bonsaija.

Patuljasto bonsai drveće od žada dobro raste u zatvorenom prostoru, ali mu je potrebna izravna sunčeva svjetlost veći dio dana. Također se mogu uspješno uzgajati vani, ali ne podnose niske temperature.

  • Svjetlo: izravno svjetlo
  • Voda: zalijevajte rijetko
  • Varijante boja: tamnozeleno sočno lišće, svijetlosmeđe grane

8 Nar (Punica granatum)

Debela, kvrgava kora i upečatljivi plodonosni cvjetovi stabla nara učinili su ga popularnom vrstom bonsai drveta. Njegov prirodno kvrgav, starinski izgled savršen je za bonsai estetiku.

Stabla bonsaija od nara mogu se uzgajati na otvorenom tijekom cijele godine u toplim klimama ili dio godine u zatvorenom prostoru. Treba ih zaštititi od niskih temperatura i mraza.

  • Svjetlo: jarko izravno svjetlo
  • Voda: zalijevajte redovito
  • Varijante boja: sjajno zeleno lišće; cvjetovi s narančasto-crvenim cvjetovima koji daju jestive plodove

9 Patuljasti šimšir (Buxus spp.)

Patuljasti šimšir je popularno grmlje, a također je dobar izbor za bonsai biljke jer dobro reagira na orezivanje.

Jedna vrsta patuljastog šimšira, malolisni šimšir (Buxus microphylla), poznat i kao ‘Kingsville Dwarf’, naraste 12 do 18 inča visoko, savršeno za bonsai i minijaturne vrtove. Harlandov šimšir (Buxus harlandii) još je jedan dobar grm za bonsai, ali može narasti malo više, na 2 do 3 stope ako se ne orezuje. Još jedna vrsta patuljastog šimšira je korejski (Buxus sinica var. insularis) s visinom od 2 stope.

  • Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene
  • Voda: donekle otporna na sušu; neka se malo osuši između dva zalijevanja
  • Varijante boja: mali, zaobljeni, sjajni ili kožasti zeleni listovi i beznačajni zeleni ili žuti cvjetovi

10 Azaleja (Rhododendron spp.)

Azaleje su cvjetni grmovi, ali neke minijaturne verzije, koje se obično nazivaju “stakleničke azaleje”, namijenjene su sobnim biljkama. Patuljaste sorte mogu narasti samo 3 stope u visinu.

Jedna posebna azaleja, Satsuki ili južnoindijska azaleja (Rhododendron indicum), idealna je za bonsai, ali se također smatra isključivo biljkom koja cvjeta na otvorenom. Bez obrezivanja može narasti nekoliko stopa u visinu, ali s obrezivanjem je lijepa stopa ili tako visoka s ružičastim proljetnim cvjetovima.

  • Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene; šarena nijansa
  • Voda: često zalijevanje
  • Varijante boja: bijeli, ružičasti, crveni, narančasti i cvjetovi breskve

Vrt

Što saditi u rujnu: Vodič kroz jesensku sadnju za ukrasni vrt i povrtnjak

Rujan je jedan od najboljih mjeseci za sadnju. Donosimo pregled biljaka za ukrasni vrt i povrtnjak koje sada vrijedi posaditi.

Jorgovan s raskošnim ljubičastim cvjetovima raste u zelenom vrtu okružen travnjakom i drvećem.

Rujan je jedan od najizdašnijih mjeseci za sadnju, iako se to na prvi pogled ne čini očitim. Tlo je još toplo od ljeta, a zrak postaje svježiji i vlažniji, što je idealna kombinacija za brzo ukorjenjivanje.

Kao što smo pisali u tekstu o poslovima koje ne treba odgađati u rujnu, ovaj mjesec podjednako je važan i za ukrasni vrt i za povrtnjak. U nastavku donosimo pregled što saditi u rujnu kako bi vrt bio spreman i za jesen i za sljedeće proljeće.

Kod proljetne sadnje biljka mora istovremeno razvijati korijen i nadzemni dio, često uz nagle skokove temperature. U rujnu je taj proces jednostavniji. Tlo je toplo, pa se korijen brzo širi, dok hladniji zrak smanjuje stres i potrebu za čestim zalijevanjem. Biljka posađena sada ima nekoliko tjedana mirnog rasta prije zime, a u proljeće kreće iz mnogo bolje pozicije nego ona posađena tek s prvim toplim danima.

Što saditi u rujnu (od povrća)

U povrtnjaku rujan otvara priliku za posljednji krug sjetve prije zime. Najbolje prolaze kulture kratke vegetacije, koje stignu do berbe prije prvih ozbiljnijih hladnoća.

1. Salata

Salata, posebno maslačaste i hrastove sorte, dobro podnosi niže temperature i može se sijati kroz cijeli rujan. Na gredicama koje su ostale prazne nakon ljetnih kultura može osigurati još jednu berbu prije zime.

2. Špinat

Špinat posijan krajem ljeta ili početkom jeseni daje prvu berbu mladih listova za otprilike šest do osam tjedana. Odgovaraju mu niže jesenske temperature pa je rujan dobro vrijeme za novu sjetvu.

3. Rotkvica

Rotkvica je među najbržim kulturama koje možete posijati u rujnu. Do uroda joj treba samo tri do četiri tjedna pa je idealna za popunjavanje gredica koje su se oslobodile nakon ljetne berbe.

Detaljne rokove sjetve i vremena do berbe za ove i druge kulture, uključujući blitvu i rukolu, pronaći ćete u vodiču o postrnoj sjetvi.

4. Matovilac

Matovilac se sije izravno u pripremljeno tlo tijekom rujna, a može se brati praktički cijele zime. Kada temperature znatnije padnu, gredicu je dobro zaštititi netkanim materijalom.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu

Što saditi u rujnu (od začinskog bilja)

Rana jesen pogodna je i za sadnju pojedinih višegodišnjih začinskih biljaka, osobito iz već razvijenih sadnica. Prednost rujanske sadnje je u tome što biljke više nisu izložene najvećim ljetnim vrućinama, a tlo je još dovoljno toplo za razvoj korijena.

1. Ružmarin

Ružmarin se početkom rujna još može saditi na sunčanom i dobro dreniranom položaju, osobito u toplijim dijelovima Hrvatske. U kontinentalnim krajevima sigurnija je sadnja u posudu koju je tijekom hladnijeg dijela godine moguće zaštititi.

2. Kadulja

Kadulji odgovaraju sunčana mjesta i propusno tlo. Sadnice posađene početkom jeseni imaju vremena razviti korijen prije zime, ali je važno izbjegavati mjesta na kojima se nakon kiše zadržava voda.

3. Vlasac

Vlasac dobro podnosi niže temperature, a rujan je pogodan za sadnju novih biljaka, kao i za dijeljenje već razvijenih busena.

Kako uzgojiti začinsko bilje kod kuće? 3 greške koje morate izbjeći!

Što saditi u rujnu (od cvijeća i ukrasnih biljaka)

Dok se povrtnjak priprema za posljednji urod, u ukrasnom vrtu rujan označava početak jedne od najvažnijih sezona sadnje.

1. Trajnice

Rujan je jedan od najboljih trenutaka za sadnju i diobu trajnica. Nova biljka stigne razviti korijen prije zime, a već sljedeće sezone može cvjetati punom snagom.

Ovo je ujedno pravo vrijeme za podjelu prenapučenih busena, čime možete dobiti dodatne primjerke biljaka bez ikakvog troška.

Trajnice kao pokrivači tla: Praktično estetsko rješenje za vaš vrt

2. Ukrasno grmlje

Rujan je vrlo pogodan za sadnju brojnih vrsta ukrasnog grmlja. Dobar primjer je jorgovan: sadnja jorgovana u rujnu daje grmu dovoljno vremena da razvije zdrav korijenski sustav prije nego što se tlo ohladi.

Isto vrijedi i za brojna druga ukrasna grmlja i stabla. Osjetljivije vrste u teglama vrijedi na vrijeme premjestiti na zaklonjeno mjesto ili ih pripremiti za unošenje u zatvoreni prostor kada temperature počnu padati.

3. Proljetne lukovice

Od rujna počinje sezona sadnje brojnih lukovica koje trebaju hladan period kako bi procvjetale u proljeće. Među njima su tulipani, zumbuli, narcisi, ukrasni luk i šafrani.

Jesenske lukovice mogu se saditi na gredicu ili u teglu, ovisno o prostoru koji imate na raspolaganju, dok sadnja tulipana posebno dobro uspijeva na plodnom, dobro dreniranom tlu i osunčanoj poziciji.

Ipak, vrijeme sadnje nije univerzalno za sve vrste lukovica. Neke se mogu saditi već tijekom rujna, dok je za druge bolje pričekati da se tlo dodatno ohladi. Zato prije sadnje vrijedi provjeriti preporuke za konkretnu vrstu.

Balkon u rujnu – što možete saditi u tegle

Rujan je zahvalniji za sadnju na balkonu od vrućih ljetnih mjeseci jer se posude više ne pregrijavaju tako brzo, a zemlja sporije gubi vlagu.

U teglama možete posijati salatu, špinat, matovilac i rotkvice, dok su veće posude pogodne i za pojedine začinske biljke. Ovo je i vrijeme kada možete početi saditi proljetne lukovice u tegle, ovisno o vrsti i temperaturama.

Pritom pripazite na odvodnju. Jesenske kiše znače da višak vode iz posude mora moći brzo otjecati kako lukovice i korijen biljaka ne bi počeli trunuti.

Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi

Savjeti za uspješno vrtlarenje u rujnu

Priprema tla: Prije nove sjetve gredicu lagano prekopajte i obogatite tankim slojem zrelog komposta. Ljetni usjevi iscrpljuju tlo pa će nova kultura imati koristi od dodatnih hranjivih tvari.

Zalijevanje: Nakon sadnje ili sjetve tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim, ali ne natopljenim. Zalijevajte prema stvarnoj vlažnosti tla, a ne prema fiksnom rasporedu.

Drenaža: Dobra drenaža posebno je važna za lukovice, začinsko bilje i ukrasno grmlje jer tijekom jeseni raste količina oborina.

Malčiranje: Sloj malča pomaže zadržati vlagu, ublažava temperaturne promjene i štiti korijen kada stignu prve hladnije noći.

Vrijeme sadnje: Nemojte čekati duboku jesen za biljke kojima treba nekoliko tjedana da razviju korijen. Što se biljka prije ukorijeni, lakše će dočekati zimu.

Rujan nije mjesec u kojem vrt usporava, nego mjesec u kojem se postavljaju temelji za sljedeću sezonu. Dok salata, špinat, matovilac i rotkvice mogu osigurati još jedan urod, trajnice, grmlje i proljetne lukovice koje posadite sada pokazat će pravi rezultat tek sljedeće godine.

Nastavite čitati

Vrt

Početak rujna je ključan za pripremu vrta za jesen – evo što sve trebate napraviti odmah

Početak rujna idealan je za oporavak nakon vrućina i pripremu biljaka za hladnije dane.

Vrtlar sa škarama za rezidbu u ruci tijekom radova u vrtu početkom jeseni

Ljeto još nije sasvim gotovo, temperature su često visoke, a vrt izgleda kao da traje puna sezona. Ipak, upravo je vrt u rujnu na prekretnici. Sada se istovremeno saniraju posljedice ljetnih vrućina, biljke se pripremaju za hladniji dio godine, počinje jesenska sadnja i stvaraju se temelji za zdrav vrt idućeg proljeća. Tko ovaj mjesec preskoči, u proljeće to osjeti kao zaostatak koji je teško nadoknaditi.

Jedna baterija za cijeli vrt? Evo zašto akumulatorski alati postaju novi standard

Zašto je početak rujna važan za vrt?

Dolaskom rujna mijenja se nekoliko stvari odjednom. Dani postaju kraći, a noći primjetno hladnije. Tlo je, s druge strane, još uvijek zagrijano od ljetnih mjeseci. Vlage u zraku i tlu polako je sve više, a biljke postupno usporavaju rast pripremajući se za mirovanje.

Ta kombinacija toplog tla i blažih temperatura zraka čini ranu jesen iznimno dobrim razdobljem za sadnju i oporavak biljaka. Korijen se u takvim uvjetima razvija brže nego u proljeće, jer biljka ne troši energiju na cvatnju ili obranu od vrućine. Upravo to rujan pretvara u jedan od najproduktivnijih mjeseci u vrtlarskom kalendaru, iako se to na prvi pogled ne čini očitim.

Vrt u rujnu: 8 poslova koje je dobro napraviti na vrijeme

1. Uklonite ocvale cvjetove i suhe dijelove biljaka

Redovito uklanjanje ocvalih cvjetova i suhih stabljika održava vrt urednim i sprječava razvoj bolesti na trulećem biljnom materijalu. Ipak, ne treba automatski rezati baš sve što je ocvalo. Neke sjemene glavice, poput onih kod ehinaceje ili suncokreta, vrijedi ostaviti. One tijekom zime služe kao hrana pticama, a istovremeno unose zanimljivu strukturu u vrt kad većina drugih biljaka miruje.

2. Vrijeme je za oporavak travnjaka nakon ljeta

Ovo je jedna od najkorisnijih tema za početak rujna, jer travnjak nakon ljetnih vrućina rijetko izgleda kako bi trebao. Prvi korak je uklanjanje nakupljene suhe trave, takozvanog filca, koji sprječava prodor zraka i vode do korijena. Nakon toga slijedi prozračivanje tla, dosijavanje ogoljenih mjesta i jesenska gnojidba prilagođena ovom dijelu godine. Nakon dosijavanja nužno je redovito, ali umjereno zalijevanje, sve dok nova trava dobro ne ojača.

Ako je travnjak tijekom ljeta požutio, nemojte ga odmah otpisati. Dio trave vjerojatno je samo u stanju mirovanja zbog suše i uz prve jesenske kiše često se sam oporavi.

Travnjak s požutjelim i suhim dijelovima nakon ljetnih vrućina, okružen zelenim biljkama i cvijećem.

3. Promijenite način zalijevanja

Nakon vrelog kolovoza lako je nastaviti zalijevati po istom, ljetnom rasporedu. To više nije potrebno. Potrebe biljaka za vodom u rujnu ovise o temperaturi, količini oborina, vrsti biljke i tipu tla, pa fiksni raspored gubi smisao. Umjesto zalijevanja prema kalendaru, provjerite vlagu zemlje prstom, nekoliko centimetara ispod površine, i zalijevajte samo kad je to stvarno potrebno.

4. Posadite biljke kojima odgovara jesenska sadnja

Rujan je jedan od najboljih mjeseci za sadnju, i u ukrasnom vrtu i u povrtnjaku.

U ukrasnom dijelu vrta dobro dolaze trajnice, ukrasno grmlje i određena stabla, koja se u ovo doba lakše ukorjenjuju zahvaljujući toplom tlu. Ovisno o vrsti i lokalnim temperaturama, može se početi i sa sadnjom proljetnih lukovica.

U povrtnjaku je red na kulturama kratke vegetacije poput salate, špinata, matovilca i rotkvica, koje stignu sazrijeti prije prvih hladnijih noći. Ako gredica ostaje prazna nakon ljetne berbe, postrna jesenska sjetva omogućuje da se isti prostor iskoristi još jednom prije zime.

5. Podijelite i presadite trajnice

Rana jesen pogodna je za diobu mnogih trajnica, jer imaju vremena ukorijeniti se prije zime, a ipak izbjegavaju stres ljetnih vrućina. Znakovi da je vrijeme za diobu uključuju slabiji rast u sredini busena, pregustu strukturu biljke, slabije cvjetanje ili širenje izvan predviđenog prostora.

Dioba je jednostavna: iskopajte cijeli busen, oštrim alatom ili rukama razdvojite ga na manje dijelove sa zdravim korijenom, te ih odmah presadite na novo mjesto uz obilno zalijevanje.

6. Nemojte više poticati nježni novi rast

Ova stavka često se zaboravlja, iako je jedna od važnijih. Krajem vegetacijske sezone cilj više nije natjerati svaku biljku na dodatni novi rast. Mladi, mekani izboji koji nastanu prekasno u sezoni osjetljiviji su na pad temperature i lako stradaju već kod prvih hladnijih noći.

To ne znači da gnojidbu treba potpuno prekinuti za sve biljke. Univerzalno pravilo poput “u rujnu prestanite gnojiti sve” ne funkcionira, jer različite biljke imaju različite potrebe. Umjesto toga, izbjegavajte gnojiva bogata dušikom koja potiču bujni list, a fokusirajte se na pripremu biljke za mirovanje.

7. Počnite skupljati zdrave biljne ostatke za kompost

Kako sezona polako završava, u vrtu nastaje sve više organskog materijala. Za kompost su prikladni zdravo lišće, pokošena trava u odgovarajućem omjeru sa suhim materijalom, usitnjene grančice i ostaci povrća bez znakova bolesti.

Izbjegavajte dodavati bolesne biljke te one sa sjemenom problematičnih korova, osobito ako vaš kompost ne postiže dovoljno visoku temperaturu da uništi klijavost sjemena. Detaljne upute za pripremu kvalitetnog supstrata pronaći ćete u vodiču za izradu vrtnog komposta, a ako se prvi put upuštate u kompostiranje, korisno je unaprijed pogledati i najčešće pogreške kod kompostiranja kako biste ih izbjegli od početka.

8. Pregledajte vrt prije jesenskih kiša i hladnijeg vremena

Za kraj, dobro je napraviti kratak obilazak cijelog vrta kao svojevrsni checklist. Provjerite ima li slomljenih ili bolesnih grana, jesu li potpore za biljke još uvijek stabilne i funkcionira li odvodnja kako treba. Pregledajte i posude te tegle, jer je njihove rupe za odvodnju važno provjeriti prije razdoblja češćih oborina, kako korijen ne bi dulje vrijeme stajao u vodi i istrulio.

Ovo je i trenutak da pregledate stanje vrtnog alata te odlučite koje biljke u posudama trebaju zaštitu ili premještanje na zaklonjenije mjesto tijekom hladnijih mjeseci.

Što u vrtu u rujnu još ne treba raditi?

Jednako je važno znati što odgoditi, koliko i znati što napraviti odmah.

Ne žurite s jakom rezidbom svega što je završilo cvatnju. Vrijeme rezidbe uvelike ovisi o biljnoj vrsti, a prerana i prejaka rezidba može potaknuti nepotreban novi rast.

Ne vadite sve jednogodišnje biljke čim dođe rujan. Mnoge će mirno cvjetati sve do prvih hladnijih dana, pa je šteta prekidati ih prerano.

Ne prestajte zalijevati samo zato što je kolovoz završio. Topli i suhi rujanski dani i dalje mogu brzo isušiti tlo, posebno u kombinaciji s vjetrom.

Ne sadite sve proljetne lukovice istog dana samo zato što je počeo rujan. Optimalno vrijeme sadnje ovisi o vrsti lukovice i lokalnoj klimi, pa je vrijedno provjeriti preporuke za svaku vrstu posebno.

Vrt u rujnu priprema se i za proljeće

Poslovi na početku rujna nisu samo pospremanje nakon ljeta. Ono što se napravi sada izravno utječe na to kako će biljke prezimiti, u kakvom će stanju biti tlo i travnjak te kako će vrt izgledati sljedeće sezone. Rujan je zato manje kraj vrtlarske sezone, a više početak pripreme vrta za sljedeću.

Autor teksta: Hana Hanak

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama