Vrt
10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia
Ovaj stil vrtlarstva započeo je u Kini prije više od 2000 godina i proširio se u Japan u 12. stoljeću. Sada je cijenjen u cijelom svijetu.
Bonsai je intrigantan i kreativan hobi. Na najjednostavnijoj razini, bonsai je mala biljka koja raste u plitkom spremniku, ali za one koji stvaraju bonsai biljke, primjerci su umjetnička djela koja se često stvaraju da oblikuju tradicionalne oblike.
Ako se odlučite sami napraviti bonsai, obratite pažnju na odabir drveta. Pri odabiru drveta za bonsai prvi kriterij je veličina listova. Ako imamo manji list na svom bonsai materijalu dobit će se bolja iluzija veličine, a drugi kriterij je otpornost na rezidbu. Želimo da vrsta na kojoj radimo jako dobro reagira na rezidbu i pušta mnogo izboja što nam u biti onda omogućava i olakšava proces izgradnje tog bonsai drveta, objasnio je stručnjak za bonsai Toni Adžić.
Vrste drveća za izradu bonsaia
Gotovo svako višegodišnje drvo ili grm s drvenastim stabljikama koji daje prave grane može se uzgojiti kao bonsai drvo. Međutim, neke su vrste prikladnije za uzgoj kao bonsai od drugih. Neke su vrste bonsai drveća popularnije zbog estetskih razloga (kao što je malo lišće ili kvrgava kora), dok su druge popularne jer su poznate po tome što se ne održavaju i otporne su kada se uzgajaju kao minijature.
Ovo su uobičajene vrste bonsai drveća:
1 Bor (Pinus spp.)
Borovi su popularni kao bonsai jer su otporni i mogu se dresirati. Zapravo, borovi se mogu oblikovati u gotovo svaki poznati bonsai stil. Borove karakteriziraju iglice koje se pojavljuju u snopovima od dvije do pet i kora koja postaje ljuskava ili se ljušti kako stari. Vrste koje su osobito dobre za bonsai uključuju japanski crni bor (Pinus thunbergii), planinski bor (P. mugo), obični bor (P. sylvestris) i japanski bijeli bor (P. parviflora).
- Svjetlost: puno sunca
- Zalijevanje: zalijevajte kada tlo izgleda suho
- Varijante boja: iglice se kreću od svijetlozelene preko plavkastozelene do tamnozelene (ovisno o vrsti)
2 Japanski javor (Acer palmatum)
Japanski javori su listopadna drveća poznata po crveno-bordo ili zelenom lišću koje u jesen postaje jarko crveno, narančasto ili žuto. Kora mladih japanskih javorova obično je zelena ili crvenkasta, a starenjem postaje siva ili sivkastosmeđa.
Upozorenje za ljubitelje bonsaija koji nemaju puno vremena posvetiti se zanatu – japanski javor zahtijeva puno vode, posebno tijekom sezone rasta. Ovisno o temperaturi, može im biti potrebno svakodnevno zalijevanje, čak i nekoliko puta dnevno.
- Svjetlo: sunčano, djelomično sunčano
- Voda: zahtijeva često zalijevanje (svakodnevno ili više)
- Varijante boja: neke sorte imaju crveno ili žuto lišće od proljeća do jeseni, dok su druge crvenkaste u proljeće, postaju zelene ljeti, a zatim se transformiraju u briljantno crvene, žute ili narančaste u jesen
3 Japanska trešnja u cvatu (Prunus serrulata)
Tradicionalno se vjeruje da stabla trešnje označavaju prijateljstvo, a sorte poput japanske cvjetajuće trešnje također čine prekrasna bonsai stabla. Ova ukrasna, listopadna stabla nisu samo prekrasna, već ih je lako dresirati jer su njihove grane i debla savitljivi i lako ih je oblikovati.
Iako se bonsai trešnje mogu uzgajati u zatvorenom prostoru, mogu patiti od nedostatka svjetla i najbolje rastu kada se uzgajaju na otvorenom u ljetnim mjesecima.
- Svjetlost: puno sunca
- Voda: održavajte tlo stalno vlažnim
- Varijante boja: lišće je zeleno ili brončano; cvijeće može biti različitih nijansi bijele ili ružičaste
4 Cedar (Cedrus spp.)
Hrapava kora stabala cedra učinila ih je popularnim izborom među bonsai entuzijastima. Cedrovi su zimzeleni četinjači koji rastu kratke iglice duž svojih grana, pružajući priliku za vrlo dramatične bonsai stilove. Na stranu impresivna drama, cedrovi nisu idealni za početnike. Bonsai stabla cedra zahtijevaju posebnu njegu i stručnost kako bi pravilno rasla kao bonsai i najprikladnija su za iskusne uzgajivače.
Postoje četiri vrste cedra koje se često uzgajaju kao bonsai: libanonski cedar (Cedrus libania), ciparski cedar (Cedrus brevifolia), himalajski cedar (Cedrus deodara) i atlaski cedar (Cedrus atlantica).
- Svjetlost: izravno sunce
- Voda: pustite tlo da se djelomično osuši između dva zalijevanja
- Varijacije boja: tamno zelene iglice
5 Ginseng Fikus (Ficus microcarpa)
Ginseng ficus je tropska vrsta bonsai drveća. Međutim, smatra se izvrsnom vrstom za početnike ljubitelje bonsaija jer je vrlo izdržljivo i lako oprašta. Ova širokolisna zimzelena stabla karakteriziraju zračni korijeni jedinstvenog izgleda i tamnozeleno lišće ovalnog oblika.
Ginseng ficus čini bonsai stablo koje nije potrebno održavati i ne zahtijeva toliko svjetla kao druge popularne vrste bonsaija. Dobro raste u zatvorenom prostoru kao sobna biljka budući da uspijeva u toplim klimama i jakom, neizravnom svjetlu.
- Svjetlo: jarko, neizravno svjetlo
- Voda: održavajte tlo vlažnim
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora
6 Plačuća smokva (Ficus benjamina)
Prekrasna krošnja nalik kišobranu žalosne smokve čini je popularnim izborom za bonsai. Njegovo uvrnuto površinsko korijenje još je jedna primamljiva značajka koja dobro pristaje oblikovanju bonsaija.
Osim što izgleda, Ficus benjamina je izdržljivo i otporno drvo što ga čini savršenim za bonsai trening. Dobro se prilagođava uzgoju u zatvorenom prostoru i često se uzgaja kao sobna biljka tijekom cijele godine.
- Svjetlo: djelomično sunce
- Voda: zalijevajte često
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće i svijetlosmeđa kora
7 Patuljasti žad (Portulacaria afra)
Patuljasti žad je polu-zimzeleni grm mekog drveta koji čini izvrsno bonsai drvo za početnike. Patuljasti žad izgleda vrlo slično uobičajenoj sorti žada (Crassula ovata), međutim, manje lišće patuljastog žada čini ga poželjnijim izborom za uzgoj bonsaija.
Patuljasto bonsai drveće od žada dobro raste u zatvorenom prostoru, ali mu je potrebna izravna sunčeva svjetlost veći dio dana. Također se mogu uspješno uzgajati vani, ali ne podnose niske temperature.
- Svjetlo: izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte rijetko
- Varijante boja: tamnozeleno sočno lišće, svijetlosmeđe grane
8 Nar (Punica granatum)
Debela, kvrgava kora i upečatljivi plodonosni cvjetovi stabla nara učinili su ga popularnom vrstom bonsai drveta. Njegov prirodno kvrgav, starinski izgled savršen je za bonsai estetiku.
Stabla bonsaija od nara mogu se uzgajati na otvorenom tijekom cijele godine u toplim klimama ili dio godine u zatvorenom prostoru. Treba ih zaštititi od niskih temperatura i mraza.
- Svjetlo: jarko izravno svjetlo
- Voda: zalijevajte redovito
- Varijante boja: sjajno zeleno lišće; cvjetovi s narančasto-crvenim cvjetovima koji daju jestive plodove
9 Patuljasti šimšir (Buxus spp.)
Patuljasti šimšir je popularno grmlje, a također je dobar izbor za bonsai biljke jer dobro reagira na orezivanje.
Jedna vrsta patuljastog šimšira, malolisni šimšir (Buxus microphylla), poznat i kao ‘Kingsville Dwarf’, naraste 12 do 18 inča visoko, savršeno za bonsai i minijaturne vrtove. Harlandov šimšir (Buxus harlandii) još je jedan dobar grm za bonsai, ali može narasti malo više, na 2 do 3 stope ako se ne orezuje. Još jedna vrsta patuljastog šimšira je korejski (Buxus sinica var. insularis) s visinom od 2 stope.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene
- Voda: donekle otporna na sušu; neka se malo osuši između dva zalijevanja
- Varijante boja: mali, zaobljeni, sjajni ili kožasti zeleni listovi i beznačajni zeleni ili žuti cvjetovi
10 Azaleja (Rhododendron spp.)
Azaleje su cvjetni grmovi, ali neke minijaturne verzije, koje se obično nazivaju “stakleničke azaleje”, namijenjene su sobnim biljkama. Patuljaste sorte mogu narasti samo 3 stope u visinu.
Jedna posebna azaleja, Satsuki ili južnoindijska azaleja (Rhododendron indicum), idealna je za bonsai, ali se također smatra isključivo biljkom koja cvjeta na otvorenom. Bez obrezivanja može narasti nekoliko stopa u visinu, ali s obrezivanjem je lijepa stopa ili tako visoka s ružičastim proljetnim cvjetovima.
- Svjetlo: puno sunca do djelomične sjene; šarena nijansa
- Voda: često zalijevanje
- Varijante boja: bijeli, ružičasti, crveni, narančasti i cvjetovi breskve
Vrt
Zašto kupovati rajčice kada ih možete uzgojiti sami? Evo kako do bogatog uroda
Od pripreme visokih gredica i pravilne sadnje do zalijevanja, prihrane i prirodne zaštite – Plantella savjetnica Milica Sekulić otkriva kako do zdravih biljaka i bogatog uroda rajčica
Kupovne rajčice često izgledaju savršeno, ali rijetko imaju okus kakav pamtimo iz domaćih vrtova. Upravo zato sve više ljudi odlučuje se na vlastiti uzgoj – jer zašto kupovati rajčice kada ih možete uzgojiti sami, ubrati ih svježe i znati točno što jedete?
Ako ste prošle godine napravili visoke gredice i pritom poštovali plodored, sada je idealno vrijeme za novu sezonu sadnje. Nakon kultura koje su prethodno rasle u gredicama, ove godine na red dolazi jedna od najpopularnijih, ali i najzahtjevnijih vrtnih kultura – rajčica.
Iako mnogi misle da je uzgoj rajčice kompliciran, uz dobru pripremu tla, pravilnu sadnju i redovitu njegu moguće je ostvariti bogat i kvalitetan urod.
Kako vrsta tla utječe na rast biljaka: Sve što trebate znati prije sadnje
Kako pravilno pripremiti zemlju, kada prihraniti biljke i što učiniti da rajčice ostanu zdrave tijekom cijele sezone, savjetuje Plantella stručnjakinja Milica Sekulić.
Dobra zemlja pola je uspjeha
Prije nego krenete sa sadnjom rajčice, važno je pripremiti gredicu i osigurati biljkama kvalitetnu podlogu za rast.
Kod visokih gredica posebno je važno obnoviti zemlju nakon svake sezone i dodati hranjive sastojke koji će pomoći razvoju biljke.
“Bio Plantella zemlja za rajčice i plodovito povrće odlikuje se drugačijim sastavom. Sadrži bijeli i crni treset, perlit i hranjiva za početak rasta. Osim toga sadrži i glinu koja zadržava vlagu, što omogućava manje zalijevanja i bolji razvoj korijena”, objašnjava Milica Sekulić.
Kvalitetan supstrat posebno je važan kod visokih gredica jer biljke ovise o hranjivim tvarima koje im sami osiguravate.
Rajčicu sadite dublje nego što mislite
Jedna od najčešćih pogrešaka kod početnika je preplitka sadnja.
Rajčica se sadi dublje kako bi razvila snažniji korijenov sustav. Dio stabljike koji se nalazi ispod zemlje s vremenom razvija dodatno korijenje, što biljku čini otpornijom na sušu i visoke temperature tijekom ljeta.
Važno je ostaviti i dovoljno razmaka između biljaka kako bi zrak mogao cirkulirati i smanjio rizik od razvoja bolesti.
Bez prihrane nema ozbiljnog uroda
Nakon sadnje rajčice trebaju dodatnu prehranu kako bi razvile snažne stabljike i kvalitetne plodove.
“Kada posadimo rajčice u dovoljno duboke jame, dodajemo organsko gnojivo u površinski sloj zemlje. Važno je da ne bude preblizu stabljici, nego udaljeno pet do šest centimetara od biljke”, savjetuje Sekulić.
Za prihranu se koristi Bio Plantella Nutrivit za rajčice koje sadrži optimalan omjer kalija važnog za razvoj čvrstih i ukusnijih plodova.
Više vode ne znači i bolje rajčice
Kod uzgoja rajčice mnogi griješe upravo sa zalijevanjem. Rajčice ne vole svakodnevno natapanje tla.
Prekomjerno zalijevanje može povećati rizik od bolesti, pucanja plodova i slabijeg razvoja korijena.
Umjerena vlaga daje puno bolje rezultate, a tijekom razdoblja povećane vlage biljci može pomoći Bio Plantella Vital koji jača otpornost biljaka.
Rajčice vole dobro društvo
Osim što se rajčica i bosiljak odlično slažu na tanjuru, dobro funkcioniraju i u vrtu. Bosiljak se često sadi uz rajčice jer može pomoći u odbijanju određenih štetnika, a mnogi vrtlari vjeruju i da pozitivno utječe na aromu plodova.
Uz rajčice se često sade i kadifice koje pomažu očuvanju tla te neven koji svojim mirisom odbija dio neželjenih nametnika. Riječ je o jednostavnom principu sadnje biljaka koje se međusobno podržavaju i stvaraju prirodniju ravnotežu u vrtu.
Osim što su korisne, ove biljke unose dodatnu boju u visoke gredice pa povrtnjak može izgledati jednako lijepo koliko je i funkcionalan.
Zaštita tijekom cijele sezone
Kako bi biljke ostale zdrave tijekom cijelog ljeta, važno je redovito pratiti pojavu štetnika.
Ljepljive ploče mogu pomoći u ranom otkrivanju moljaca, a pravovremena reakcija često sprječava veće probleme kasnije u sezoni.
Za dodatnu prihranu tijekom razvoja plodova preporučuje se i Bio Plantella Kalcij koji pomaže razvoju čvrstih plodova i smanjuje mogućnost truleži.
Trud koji se na kraju stvarno isplati
Uz pravilnu pripremu tla, redovitu njegu i malo pažnje, uzgoj rajčice može biti iznimno zahvalan.
10 čestih pogrešaka pri uzgoju rajčice – evo kako ih izbjeći
Na kraju se sav trud vraća kroz pune košare domaćih rajčica – zrelih, mirisnih i punih okusa kakav je teško pronaći na policama trgovina.
Vrt
Svake godine sadite isto povrće na isto mjesto? Evo zašto je to velika greška
Donosimo jednostavan vodič kako funkcionira plodored u vrtu i zašto je posebno važan u visokim gredicama
Posadili ste rajčice, paprike ili salatu i prve godine imali odličan urod, a već sljedeće sezone biljke su bile slabije, češće obolijevale i davale manje plodova? Vrlo je moguće da problem nije bio u sadnicama, zalijevanju ili gnojivu, nego u tome što ste preskočili jednu od najvažnijih vrtnih navika — plodored.
Iako mnogima zvuči kao komplicirana vrtlarska strategija, plodored je zapravo vrlo jednostavan princip koji dugoročno čuva zdravlje tla i osigurava bolji urod.
Plodored znači da iz godine u godinu ne sadite istu vrstu povrća na isto mjesto. Razlog je jednostavan. Različite biljke troše različite hranjive tvari iz tla, a neke su podložne istim bolestima i štetnicima.
Primjerice, ako ste ove godine na jednoj gredici uzgajali rajčice, sljedeće godine na tom istom mjestu nije dobra ideja ponovno saditi rajčice, ali ni paprike, patlidžane ili krumpir jer pripadaju istoj biljnoj skupini i iscrpljuju tlo na sličan način.
Zašto je plodored važan?
Mnogi vrtlari fokusiraju se na kvalitetne sadnice i prihranu, ali zaboravljaju da zdrav vrt zapravo počinje dobrim rasporedom sadnje.
Kada svake godine sadite iste kulture na isto mjesto, tlo postupno gubi hranjive tvari koje su tim biljkama najpotrebnije. Istovremeno se povećava mogućnost razvoja bolesti, gljivica i štetnika koji ostaju u zemlji.
Kod rajčica se, primjerice, češće mogu pojaviti plamenjača, trulež i problemi s korijenom ako se stalno sade na isto mjesto.
Pravilan plodored pomaže tlu da se prirodno oporavi, smanjuje potrebu za dodatnim tretmanima i dugoročno daje stabilniji urod.
Kako podijeliti povrće za plodored?
Najlakši način za planiranje plodoreda je podjela povrća u nekoliko osnovnih skupina.
Jednu skupinu čini plodovito povrće poput rajčica, paprika, tikvica, krastavaca i patlidžana. Drugu skupinu čini korjenasto povrće poput mrkve, cikle, luka i češnjaka. Treću skupinu čini lisnato povrće poput salate, blitve, špinata i kupusnjača.
Posebno su korisne mahunarke poput graška i graha jer obogaćuju tlo dušikom i često dolaze kao odličan izbor nakon zahtjevnijih kultura.
Kada te skupine svake godine rotirate po vrtu ili visokim gredicama, stvarate zdraviji sustav uzgoja.
Što saditi nakon rajčice?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja među vrtlarima i vrlo je važno kod planiranja sezone.
Nakon rajčica dobro je saditi kulture koje manje iscrpljuju tlo ili ga obogaćuju. Grašak i grah odličan su izbor jer vraćaju dušik u zemlju, a dobro funkcioniraju i salata, blitva, luk, češnjak i mrkva.
Ono što treba izbjegavati jest ponovno saditi rajčice ili druge biljke iz iste porodice odmah sljedeće godine.
Plodored u visokim gredicama posebno je važan
Kod visokih gredica prostor je često ograničen pa mnogi svake godine nesvjesno sade iste kulture na ista mjesta.
Upravo zato plodored u visokim gredicama postaje još važniji.
Ako imate, npr, četiri visoke gredice, dovoljno je svake godine rotirati skupine biljaka i tlo će puno dulje ostati zdravo i produktivno.
To je posebno korisno kod urbanih vrtova gdje nema puno prostora za pogreške.
Dovoljne su vam samo četiri visoke gredice za povrće tijekom cijele godine
Ako vam plodored zvuči kao nešto što zahtijeva veliki vrt i komplicirano planiranje, dobra vijest je da za osnovni sustav zapravo trebate vrlo malo prostora. Četiri visoke gredice dovoljne su da kroz četverogodišnji ciklus rotirate glavne skupine povrća i pritom održite tlo zdravim.
Jedna gredica može biti rezervirana za plodovito povrće poput rajčica i paprika, druga za korjenasto povrće, treća za lisnate kulture, a četvrta za mahunarke koje obogaćuju tlo dušikom. Svake godine kulture samo rotirate na sljedeću gredicu i tako dugoročno osiguravate stabilan urod bez iscrpljivanja zemlje.
Dobar vrt počinje planom
Plodored ne traži velika ulaganja niti dodatnu opremu — samo malo planiranja prije početka sezone.
A upravo ta mala promjena često čini veliku razliku između vrta koji iz godine u godinu napreduje i onoga koji daje sve slabije rezultate.
Ako želite zdravije biljke, manje bolesti i bogatiji urod, plodored je jedna od najjednostavnijih navika koju možete uvesti već ove sezone.
