Vrt
Ako su sadnice iz kvalitetnog sjemena, biljke će sigurno brže rasti
Bez kvalitetnog sjemena nema ni organskog vrta u kojem rastu zdrave biljke, čega je svjestan svaki vrtlar koji u vrtu skuplja vlastito sjeme povrća i drugih biljaka koje uzgaja.
Bez kvalitetnog sjemena nema ni organskog vrta u kojem rastu zdrave biljke, čega je svjestan
Organsko-biološki uzgoj povrća temelji se na tri osnovna načela: zdravo tlo, netretirano sjeme za sadnice i prirodan rast. Sjeme je nosilac života. Predstavlja mladu biljku u latentnom stanju, a obavijeno je sjemenom ljuskom i opskrbljeno rezervnim tvarima. Sjemenom nazivamo sve ono što se sjetvom povjerava tlu ili se u tu svrhu stavlja u promet, stoji na stranicama plantella.hr
Sjeme za sjetvu mora biti kvalitetno, odnosno visoke klijavosti, čisto i ne smije biti zaraženo bolestima. To je preduvjet za dobar rast i razvoj usjeva uz pridržavanja mjera tehnologije, za ostvarenje visokog prinosa.

Dobro je znati
Prilikom kupovine sjemena vaši su interesi zaštićeni zakonom koji propisuje standarde za čistoću i klijavost sjemena, no unatoč tome posavjetujte se s trgovcem i kupujte provjerenu kvalitetu i prekontrolirajte na ambalaži rok trajanja. U današnje vrijeme u ponudi imamo organsko i eko sjeme pa je najbolje nabaviti takvo označeno u original ambalaži.
Čuvanje sjemena
Sjeme biljaka se najčešće skladišti u staklenke ili papirnate vrećice, ambalažu u kojoj će ponajprije biti zaštićeno od vlage koja može pospješiti njegovo propadanje.
Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom
Naime, ako se predugo čuva u lošim uvjetima, klijavost sjemena znatno će oslabjeti. Čim se navlaži, mirovanje se prekida i počnu se trošiti rezervne tvari koje su u njemu pohranjene pa ne klija poslije kad se posije.
Pri skladištenju se poželjno pridržavati nekoliko pravila:
- Samo potpuno suho sjeme spremamo u papirnate vrećice, limene kutije i staklenke.
- Sjeme se mora čuvati na niskim temperaturama i u suhoj i mračnoj atmosferi.
- Klijavost sjemena ne traje vječno zbog čega kolekciju treba često obnavljati (klijavost ne prestaje odmah nego pomalo opada iz godine u godinu).
- Zima je idealno doba za provjeru zaliha i kvalitete sjemena.
- Vlažni zrak i visoka temperatura dva su najveća neprijatelja uskladištena sjemena.
Sjeme povrća
Kod povrća morate imati na umu da se sjeme uzima samo iz “original” biljaka, jer sjeme hibrida (ako ste kupili sjeme s oznakom F-1) neće imati iste osobine kao biljka s koje ste uzeli sjeme.

Kod korjenastog povrća koje uzgajamo radi zadebljanog korijena (mrkva, peršin, celer, cikla) taj korijen nije plod. Te biljke idu u sjeme ako ih uzgajate kao dvogodišnje biljke. Iduće godine one cvatu i tad stvaraju puno sjemenki. Isto tako sjeme stvaraju druge godine kupusnjače i blitva. Sjeme mahunarki su zapravo zrna koje koristimo za prehranu. Stoga jedan dio ostavite da dozori i osuši na biljci, pa uberite i još osušite za sjeme.
Sadnice – sjetva ili presadnja
Sjetva se obavlja od siječnja do travnja u zaštićenom prostoru ili direktno na otvorenom, ovisno o kulturi i roku uzgoja. Ako sijete sjeme u visoko kvalitetni supstrat Bio Plantella Start dobit ćete kvalitetne presadnice, a već dva do tri tjedna stara presadnica s prvim listom je spremna za presađivanje.
U posude, lončiće ili na otvoreno sijemo začinske biljke koje će nam najviše trebati. Već kroz nekoliko tjedana imat ćemo vlastite zalihe peršina, vlasca, bosiljka…

Direktnu sjetvu na pripremljenu gredicu obavljamo kada se temperature pozitivne jer sijanje u zemlju kada su temperature tla niske (oko 0 ᵒC) ometa klijanje sjemenja i proces traje duže. Tako može doći i do propadanja sjemena.
Kako mlade biljke ne bi stradale od jutarnjeg mraza, zasijanu površinu možete prekriti agrotekstilom. Tako se sjetva može obaviti za oko 15 dana ranije nego pri klasičnom uzgoju. Agrotekstil se ne zateže da bi se biljke nesmetano razvijale, a bočne strane se ukopavaju kako vjetar ne bi zadigao agrotekstil.
Bilje
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.
Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.
U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.
9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci
Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.
Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.

Botanički opis i porijeklo
Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.
Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.

Kako uzgajati i njegovati ružmarin
Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.
Savjeti za njegu:
- Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
- Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
- Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
- Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.
Razmnožavanje ružmarina
Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.
Ljekovita svojstva
Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:
- poboljšava cirkulaciju,
- potiče pamćenje i koncentraciju,
- djeluje protuupalno i antimikrobno,
- snižava kolesterol,
- štiti zdravlje srca i jetre.
Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.
Ružmarin u kulinarstvu
Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.

Dekorativna i funkcionalna biljka
Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.
Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.
Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.
Vrt
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje
Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.
Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.

Ružmarin
Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.
Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara
No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.

Bosiljak
Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.
Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.

Lavanda
Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.

Neven
Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.
Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.

Menta
Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.






