Povežimo se

Vrt

10 čestih pogrešaka pri uzgoju rajčice – evo kako ih izbjeći

Osigurajte ukusan i obilan urod

Rajčice su ukusno i svestrano voće koji mogu biti odličan dodatak vašem ljetnom vrtu. Postoji li ista slađe od domaće rajčice?

No i rajčice pate od nekoliko uobičajenih problema, uključujući trulež na kraju cvijeta, pucanje plodova i opekline od sunca. Naučite izbjegavati ove pogreške kako bi mogli uživati u plodovima svakog ljeta.

Biodinamičkim vrtlarenjem do kvalitetne hrane – uzgajajte prateći mjesečeve mijene

1. Prekasna sadnja

Treba izbjegavati i sadnju rajčica prekasno u sezoni. Njima treba toplo vrijeme za rast i sazrijevanje. Ako ih posadite prekasno, možda neće imati doboljno vremena da sazriju i daju plodove prije dolaska hladnijeg vremena.

2. Prerana sadnja

Izbjegavajte sadnju rajčica prerano u sezoni. Budite sigurni da je sezona mraza iza nas, jer hladnije temperature može usporit njihov rast ili ubiti sadnice. Važno je pričekati sa sadnjom rajčica dok se tlo dovoljno ne zagrije i ne prođe opasnost od mraza.

3. Neprilagođavanje sadnica rajčice

Ako ste započeli sjemenke rajčica u zatvorenom prostoru, važno je prilagoditi ih prije sadnje na otvorenom. Biljke je potrebno polako privikavati na vanjske uvijete – na taj način dat će te im priliku da se prilagode stresu od vjetra, kiše ili promjenjivih temperatura.

Vrijeme je za preseljenje sobnih biljaka na otvoreno – postupno privikavanje je ključno

Proces prilagodbe traje jedan do dva tjedna. Započnite tako da ostavite biljku vani jedan sat prvog dana, dva sata drugog dana, i tako dalje, dok se biljka ne prilagodi bez opeklina od sunca, kaže Gardner.

4. Preplitka sadnja

Ove biljke najbolje rastu kad su posađene duboko u tlu. Plitka sadnja može biti pogreška jer rajčice trebaju imati korijenski sustav zakopan duboko u tlo radi stabilnosti i pravilnog unosa hranjivih tvari. Sadnice rajčice posadite tako da je prvi set listova tik iznad razine tla.

5. Sadnja sadnica preblizu

Izbjegavajte sadnju sadnica preblizu, što može dovesti do prenapučenosti, konkurencije za hranjive tvari i povećanog rizika od bolesti. Posadite sadnice rajčice u razmaku od 50ak cm, u redovima razmaknutim oko metar kako bi se omogućila odgovarajuća cirkulacija zraka i rast.

6. Nepridržavanje biljaka

Nepridržavanje biljaka rajčice može rezultirati širenjem rasta i povećanom osjetljivošću na bolesti. Upiknite u zemlju ravan komad drveta i gledajte kako se vaša rajčica penje. Pridržavanje osigurava potpuru biljkama, a kada su uspravne – poboljšava i cirkulaciju zraka i smanjuje rizik od gljivičnih infekcija.

7. Nepravilna berba

Nepravilno branje zrelih rajčica može dovesti do prezrelosti, pucanja i truljenja, što može privući štetočine i bolesti. Bitno je ubrati plod rajčice kad dosegne optimalnu zrelost, ne prerano niti prekasno.

8. Neuzgajanje popratnih biljka

Uzgoj popratnih biljaka potiče zdrave rajčice privlačenjem korisnih insekata, odbijanjem štetočina i poboljšanjem plodnosti tla. Ako zaboravite posaditi dodatnu biljku pored rajčice, propustit ćete prirodno poboljšati zdravlje i produktivnost rajčice. Isto tako na taj način omogućujute štetočinama neometan pristup vašem voću.

9. Odabir pogrešnih pesticida

Nisu svi organski pesticidi jednaki. Gardner preporuča korištenje organskih proizvoda koji na etiketi imaju “OMRI”—što znači Organic Materials Review Institute. Osim toga, trebali biste dodati koncentrirano, organsko neem ulje u svoju rutinu pesticida. “Rajčice su vrlo osjetljive na plamenjaču i gusjenicu rajčice,” kaže Gardner. “Ovaj organski sprej pomaže odvratiti—ali ne i ubiti—te štetočine.”

10. Zaboravljanje orezivanje biljaka

Većina neodređenih rajčica ima velike koristi od orezivanja i može čak proizvesti više i veće plodove, kaže Gardner. Kako rajčice rastu, proizvode mnogo novih izdanaka—zvanih izdanci—koji, ako se ne orezuju, mogu dovesti do nerazmjernog broja stabljika bez plodova. Obrezivanje može osigurati dobar omjer vegetativnog i reproduktivnog rasta—omjer lista i ploda—te da biljka najbolje fotosintetizira.

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

topiary park

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

topiary park u varaždinu

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

topiary park

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice