Najveća prednost pametnog doma nije u broju uređaja kojima možemo upravljati putem mobitela, nego u povezivanju različitih funkcija i njihovoj prilagodbi navikama ukućana. Rasvjeta, rolete, grijanje, hlađenje i videoparlafon mogu biti dio povezanog sustava, a korisnik odabire koje će mogućnosti koristiti.

„Automatizacija doma zapravo bi bila pojednostavljenje življenja u tom domu. Da u svakom trenutku, svakodnevno preko vašeg mobitela imate bitne stvari koje možete automatizirati, kojima možete upravljati otkud god želite, kad god želite“, objašnjava Filip Pejnović, voditelj marketinga tvrtke Rasvjeta Ribarić.

U stanu koji smo posjetili ugrađen je sustav BTicino MyHOME, temeljen na SCS sabirnici, odnosno žičanoj komunikacijskoj vezi između uređaja. Sustav omogućuje upravljanje povezanim funkcijama doma, uz integraciju videoparlafona. Njegove mogućnosti ovise o ugrađenoj opremi i načinu na koji je konfiguriran.

Rasvjeta koja prati aktivnosti i raspoloženje

Rasvjeta snažno utječe na atmosferu i funkcionalnost interijera, a automatizacija omogućuje više od uključivanja i isključivanja svjetla. Intenzitet osvjetljenja može se prilagođavati različitim aktivnostima, dok se više rasvjetnih tijela može povezati u unaprijed definirane scenarije. Kuhinja tako tijekom pripreme hrane može biti snažnije osvijetljena, a za večeru se svjetlo može prigušiti. U dnevnom boravku moguće je pripremiti različite postavke za čitanje, druženje ili gledanje televizije.

„Kada imate mogućnost automatizacije doma i odgovarajuću rasvjetu spojite na taj sustav, onda možete stvarati sami svoje ambijente. Možete smanjivati svjetlo kako želite, određivati koja će rasvjetna tijela biti uključena i kolika će biti njihova jačina“, objašnjava Pejnović.

Personalizirani scenariji omogućuju aktiviranje odabrane kombinacije rasvjete jednim dodirom. Pritom je važno uskladiti rasvjetna tijela i opremu za regulaciju intenziteta: nije svaka LED svjetiljka predviđena za prigušivanje niti je svaki izvor svjetla kompatibilan sa svakim regulatorom.

Tko je pred vratima možete provjeriti i kada niste kod kuće

Jedna od praktičnih mogućnosti povezanog doma jest upravljanje videoparlafonom putem pametnog telefona. Uz odgovarajuću opremu, konfiguraciju i internetsku vezu korisnik može primiti poziv, vidjeti posjetitelja i otključati povezana ulazna vrata čak i kada nije u stanu.

„Ako niste doma, na primjer, dolazi vam gost, možete preko mobitela otvoriti vrata tomu gostu. Ako vam dostavljač nosi paket, možete mu otvoriti ulazna vrata da ostavi paket ispred vašeg stana“, ističe.

U prikazanom stanu videoparlafonski sustav može zabilježiti i fotografiju posjetitelja koji je pozvonio. Za kompatibilne modele BTicino nudi aplikaciju Home + Security, koja omogućuje primanje poziva, prikaz slike s kamere i daljinsko otključavanje povezanih električnih brava. Dostupnost pojedinih funkcija i aplikacija ovisi o modelu videoparlafona i ugrađenom sustavu.

Svaka prostorija može imati vlastite postavke

U obiteljskom domu rijetko svi imaju iste navike. Netko voli snažnije osvjetljenje, netko prigušenu atmosferu, a razlikuju se i potrebe za temperaturom u pojedinim prostorijama. Automatizacija omogućuje da se povezanim funkcijama upravlja zasebno, pa promjena postavki u jednoj sobi ne mora utjecati na ostatak stana.

„Možete jednu sobu imati totalno ugašenu, a da sve ostalo funkcionira u stanu. Ne trebate imati sve upaljeno u svakoj sobi da bi Smart Home sustav funkcionirao. Zapravo je svaka soba pojedinačna u Smart Home sustavu“, objašnjava.

Putem aplikacije Home + Control korisnici mogu upravljati kompatibilnom rasvjetom, roletama, temperaturom i drugim povezanim uređajima. Ovisno o opremi, moguće je stvarati scenarije i rasporede, primjerice podizanje roleta ujutro ili gašenje odabranih svjetala pri izlasku iz doma. Tako se smanjuje potreba za ponavljanjem istih radnji tijekom dana.

U posjećenom stanu upravljanje temperaturom povezano je s dizalicom topline.

„U svakoj sobi nalazi se termostat koji kontrolira temperaturu za tu sobu. Pomoću tih termostata upravljate temperaturom po sobama, povećavate je ili smanjujete kako želite. To je sve integrirano s dizalicom topline“, objašnjava.

Pravilno projektirano zonsko upravljanje omogućuje prilagodbu temperature namjeni i korištenju prostorija. Povezane rolete mogu dodatno pomoći u ograničavanju zagrijavanja od sunca, dok odgovarajući mjerni i upravljački moduli omogućuju praćenje potrošnje električne energije i određivanje prioriteta rada trošila. Ipak, stvarne uštede ovise o zgradi, navikama ukućana i postavkama sustava; sama ugradnja pametne tehnologije ne jamči manju potrošnju.

Može li se pametni sustav ugraditi u postojeći stan?

Automatizaciju je najjednostavnije planirati tijekom projektiranja ili temeljite adaptacije, kada se mogu predvidjeti potrebni kabeli, instalacijske cijevi, razvodni ormari i upravljačka oprema. No određene pametne funkcije mogu se dodati i u postojeći stan.

„Moguće je i u starogradnji, naravno, samo je bitan sustav elektroinstalacija“, ističe Pejnović.

Opseg zahvata ovisi o stanju instalacija i odabranom rješenju. Žičani sustav poput MyHOME zahtijeva odgovarajuću sabirničku instalaciju, dok druga povezana rješenja mogu omogućiti dodavanje pojedinih funkcija zamjenom prekidača, ugradnjom modula i korištenjem bežičnih upravljača. Zato prije odabira opreme treba definirati što se želi automatizirati i provjeriti što postojeće instalacije omogućuju.

U novogradnji se dio pripreme može napraviti i prije nego što je poznat budući vlasnik stana.

„Investitori mogu napraviti taj sustav bez da znaju tko će kupiti taj stan. Naprave cijelu pripremu, postave sustav i kutije, a netko tko kupi taj stan može kasnije odabrati odgovarajuću rasvjetu i imati sve automatizirano“, objašnjava Pejnović.

Naknadni odabir rasvjete pritom treba uskladiti s mogućnostima već ugrađene opreme.

Za svakodnevno korištenje nije nužan mobitel

Dobro osmišljen pametni dom treba biti jednostavan za korištenje svim ukućanima, uključujući i one koji ne žele svakodnevno otvarati aplikaciju. Zidna tipkala i upravljači zato ostaju važan dio sustava, dok mobitel pruža dodatne mogućnosti podešavanja i daljinskog upravljanja.

„Ukoliko kupac ne želi koristiti Smart Home sustav, može koristiti, naravno, tradicionalna tipkala na zidu. Smart Home sustav tu je zapravo samo dodatna opcija za nekoga tko kupuje stan“, objašnjava Pejnović.

Svjetlima i drugim povezanim funkcijama tako se može upravljati zidnim komandama, dok se unaprijed podešene radnje mogu odvijati automatski. Vrijednost takvog doma dolazi do izražaja kada rasvjeta, temperatura i rolete prate potrebe ukućana, a svakodnevno upravljanje ostaje jednostavno.

Kad kupujemo rasvjetu za dnevni boravak, često prvo gledamo oblik svjetiljke, njezin odnos prema ostatku prostora i dojam koji stvara. U kuhinji vrijedi drukčija logika. To je radni prostor, pa svako svjetlo koje u njega dolazi treba imati jasnu funkciju.

Dizajner svjetla Ranko Skansi zato rasvjetu kuhinje ne promatra kao dekoraciju koja se dodaje na kraju, nego kao dio projekta koji treba planirati zajedno s instalacijama, elementima i radnim zonama. Ako o njoj razmišljamo tek kada je kuhinja gotova, lako završimo s lijepom svjetiljkom i loše osvijetljenom radnom plohom.

Dobro svjetlo gradi se u slojevima

Skansi rasvjetu opisuje kao sustav koji se slaže u slojevima, a ne rješava jednom svjetiljkom na sredini stropa. Prvi sloj je opće svjetlo koje daje osnovnu razinu osvijetljenosti prostora. No ono samo po sebi često nije dovoljno za precizan rad – kuhanje, rezanje, pripremu namirnica i čišćenje.

Zato radne zone trebaju vlastitu rasvjetu. Ključna je radna ploha, za koju se kao koristan orijentir često navodi oko 500 luksa, ali sama brojka nije dovoljna. Jednako je važno odakle svjetlo dolazi.

Ako se oslonimo samo na izvor iza ili iznad sebe, tijelom možemo bacati sjenu upravo na ono što radimo. Zato se radno svjetlo postavlja tako da osvjetljava plohu iz smjera u kojem ga korisnik ne zaklanja. Svjetlo ispod gornjih elemenata tu je posebno učinkovito jer dolazi neposredno na radnu površinu.

Otok: svjetlo mora osvijetliti plohu, ali ne i zakloniti prostor

Kuhinjski otok često ima nekoliko uloga istodobno: na njemu pripremamo hranu, jedemo, razgovaramo i povezujemo kuhinju s dnevnim boravkom. Zato rasvjeta iznad njega mora biti dovoljno dobra za rad, ali istodobno ne bi trebala postati vizualna prepreka.

Ako otok dijeli kuhinju od dnevnog boravka i želimo zadržati otvorenu liniju pogleda, Skansi u prikazanom projektu preferira uske visilice koje osvjetljavaju plohu, ali ne zauzimaju velik volumen ispred očiju.

Kod takvih visilica on ih u konkretnom prostoru spušta relativno nisko, oko 60 do 70 centimetara iznad plohe. Tu brojku ne treba čitati kao univerzalno pravilo: visina ovisi o dimenziji svjetiljke, visini stropa, korisnicima, namjeni otoka i tome prolazi li kroz prostor važna linija pogleda.

Toplo ili hladnije svjetlo: kelvini opisuju dojam, ne „starost“ tehnologije

Jedna od čestih zabluda jest da je hladnije bijelo svjetlo na neki način novije ili tehnološki naprednije od toplijeg. Nije. Temperatura boje opisuje vizualni dojam svjetla, a ne generaciju proizvoda.

Temperatura boje izražava se u kelvinima. Niže vrijednosti daju topliji, žućkastiji dojam, dok više vrijednosti djeluju neutralnije i hladnije. Oko 3000 K u interijerima doživljavamo kao toplo bijelo, a oko 4000 K kao neutralnije bijelo.

Skansi za radne zadatke u kuhinji preferira neutralnije svjetlo oko 4000 K, dok toplijih 3000 K koristi za ugodniju atmosferu. Ideja nije izabrati jednu temperaturu za cijelu kuhinju, nego složiti sustav koji može pratiti različite aktivnosti.

Sama činjenica da je LED izvor topliji ili hladniji pritom ne govori koliko će dugo trajati. Na životni vijek utječu kvaliteta izvora, elektronike, hlađenja i cijelog proizvoda, pa temperaturu boje treba birati prema funkciji i željenom ugođaju, a ne prema mitu o trajnosti.

Lumeni ne govore cijelu priču

Dok kelvini opisuju boju svjetla, lumeni govore koliko ukupnog svjetlosnog toka izvor daje. Kod LED traka taj se podatak često navodi po dužnom metru. To je koristan podatak, ali nije dovoljan da bismo unaprijed znali kako će radna ploha izgledati.

Primjerice, traka deklarirana na 1000 lumena po metru na tri metra duljine nominalno daje oko 3000 lumena svjetlosnog toka. No to ne znači da će se prostor ponašati kao da smo u njega postavili tri određene klasične žarulje. Na stvarnu osvijetljenost radne plohe utječu položaj trake, profil i difuzor, udaljenost od plohe, smjer svjetla te boja i refleksija materijala.

Zato više lumena nije automatski bolje svjetlo. Ako se jaka traka postavi na pogrešno mjesto, može stvarati odsjaj i neugodan kontrast, dok slabiji, dobro usmjeren sustav može radnu plohu osvijetliti ugodnije i funkcionalnije.

Kelvini nisu jedina stvar koja odlučuje kako izgledaju hrana i materijali

Boja svjetla utječe na dojam prostora, materijala i hrane. Toplije svjetlo naglašava drukčiji ugođaj od neutralnijeg, a sjajne i svijetle površine mogu snažno reflektirati izvor postavljen ispod ormarića.

No kelvini ne govore cijelu priču o tome koliko će boje pod svjetlom izgledati prirodno. Na to utječe i kvaliteta reprodukcije boja samog izvora. Zato pri izboru rasvjete za kuhinju nije loše gledati ne samo temperaturu boje i lumene, nego i koliko kvalitetno izvor prikazuje boje namirnica, drveta, keramike i drugih materijala.

U praktičnom projektu to znači da dobar rezultat nastaje kombinacijom nekoliko odluka: odgovarajuće temperature boje, dobre reprodukcije boja, pravilnog smjera i dovoljno – ali ne pretjerano – svjetla.

Kako to izgleda kad se sve posloži

Univerzalnog rješenja nema. Veličina kuhinje, boje i materijali, količina dnevnog svjetla, visina stropa i navike korisnika mijenjaju način na koji će se rasvjeta projektirati. Skansijeva vlastita kuhinja zato je zanimljiva kao studija slučaja, a ne kao formula koju treba preslikati.

U sredini su tri uske visilice nanizane na jedan nosač, s toplijim i blagim svjetlom za trenutke kada kuhinja nije radna zona nego dio atmosfere doma. U stropu su ugrađeni spotovi kod kojih se ne vidi sam izvor nego njegov efekt na plohi. Njihov razmak i udaljenost od elemenata prilagođeni su upravo tom prostoru.

Treći sloj čini LED traka ispod gornjih ormarića, postavljena u aluminijski profil i usmjerena prema radnoj plohi. Tako se slojevi nadopunjuju: jedan daje opće svjetlo, drugi osvjetljava rad, a treći mijenja atmosferu prostora.

Rezultat nije kuhinja koja je stalno maksimalno osvijetljena, nego kuhinja koja može mijenjati karakter. Kad se kuha i radi, uključuje se funkcionalnije svjetlo. Kad se prostor koristi za druženje ili noćni prolazak, dovoljan je topliji i blaži sloj.

Što provjeriti prije nego odaberete kuhinjsku rasvjetu

• Radna ploha treba vlastitu rasvjetu; oko 500 lx može biti koristan orijentir, ali važan je i smjer svjetla.
• Kombinirajte opću, radnu i ambijentalnu rasvjetu umjesto da cijelu kuhinju rješavate jednim izvorom.
• Oko 3000 K daje topliji, a oko 4000 K neutralniji dojam; izbor prilagodite funkciji i atmosferi.
• Ne gledajte samo lumene – položaj i distribucija svjetla određuju koliko će radna ploha stvarno biti osvijetljena.
• Provjerite i kvalitetu reprodukcije boja, osobito tamo gdje pripremate i servirate hranu.
• Visinu visilica prilagodite svjetiljci, otoku, visini stropa i linijama pogleda; jedna brojka ne odgovara svakom prostoru.