Uradi sam projekti
Zanimljiv hobi poznate novinarke Mirne Dvorščak!
Novinarku Mirnu Dvorščak gledatelji HRT-a znaju po sjajnim reportažama a sad ćemo je upoznati i u drugoj ulozi. Mirna ima zanimljiv hobi, pa za sebe kaže da je Krama Queen.
U svoj novi stan Mirna je najprije dogurala svoju najdražu kramu. Poznata televizijska novinarka ne boji se izazova na ekranu, baš kao ni borbe sa starim komadima namještaja.
“Ne budite drama queen, budite krama queen”, kaže nam Mirna.

Mirna Dvorščak, aliasa Krama Queen nemirnog je duha i njezina potraga za najboljim komadima namještaja ne prestaje.
Nepokolebljiva kutija
“Ova kutija je to prvi komadić krame koji sam ikad našla. Više nemam pojma ni gdje, jer posvuda po svijetu nalazim kramu”, objašnjava i dodaje:

“Gdje god krenem krama me prati. Kutiju sam poželjela obnoviti. Sad je ove boje, ali neće još dugo biti. Kad sam ju pronašla, bila je bijela. A kakva je originalno bila nemam pojma.”
Kolekcija obnovljenog namještaja s Mirninim potpisom neprestano raste. Većina stvari završi kod prijatelja ili poznanika, ukrašavajući njihove domove.


“Stare stvari su mi lijepe, prvenstveno ta stara estetika. Ljepše su i kvalitetnije od ovih modernih. Goni me neka sila, moram ih uzeti i dovući doma. Stanove, hodnike, dvorišta, kuće od staraca – sve moram zakrčiti sa svojom kramom”, kaže Mirna.

“Fokusiraš se na to i šmirglaš, ja bih to prepisivala kao terapiju. Proces me veseli i opušta, a obožavam rezultat.”
Samouka majstorica na ovom je noćnom ormariću usavršila tehnike brušenja, šmirglanja i bojanja, a uz to i testirala vlastito strpljenje.

Sirovina za hobi Mirne Dvorščak
“Ladičar sam našla dok sam parkirala auto u pokrajnjoj ulici. Drago mi je da sam ga donijela doma jer mi je ispao divan. A za drugi su mi se sviđale oznake u garažama pa sam to odlučila aplicirati na noćni ormarić”, objašnjava nam Mirna kako nabavlja sirovine za svoj hobi.

U potrazi za kramom dogodovštinama nema kraja.
“Frendica me zvala da ima dva stolca, ja sam rekla može, dok sam ja došla po njih netko ih je maznuo. Za par dana su ih vratili, ali zeznuli su se jer su ovo dizajnerski stolci”, kaže.

“Najbitnije je dobro ošmirglat. To je alfa i omega preuređenja namještaja. Šmirglanje koje traje i traje.
Ne mogu dočekat da namještaj prelakiram, ali i tu zna biti prepreka. Znalo se dogoditi da pofarbani komad ostavim preko noći, i tek ujutro shvatim da se bijela pomješala sa smeđom, što znači da trebam sve raditi ispočetka.”
Kreativnost na kvadrat – recikliranje starog namještaja

Iako se tako na prvi pogled ne čini, kreativni proces stvaranja rukama i Mirnino zanimanje imaju sličnosti.
Posao je sličan televizijskom novinarstvu jer je dugotrajan, spor i daje genijalne rezultate, baš kao televizijsko novinarstvo.
Izrada, popravak i obnova namještaja
Kako obnoviti stari namještaj? Bili smo na radionici poznatog britanskog umjetnika
Zaboravite kupnju novog! Obnova starog namještaja novi je viralni trend i svi ga rade

U svijetu u kojem se često okrećemo brzoj kupnji i zamjeni, sve je veća potreba za vraćanjem vrijednosti starim predmetima.
Upravo tu potrebu adresirala je trodnevna radionica preuređenja i obnove starog namještaja, na kojoj su sudionici naučili kako jednostavne, ali moćne tehnike mogu udahnuti novi život starim komadima – i to na održiv i estetski dojmljiv način.
Namještaj kao slikarsko platno! Kako restauracijom do statement piece komada

Kreativnost, znanje i obnova starog namještaja
Radionicu je organizirala Nikolina Krstanac, a otvorila ju je suradnjom s poznatim britanskim umjetnikom i majstorom dekorativnih tehnika – Jonathanom Marcom Mendesom. Njegova filozofija temelji se na održivosti, pripovijedanju kroz dizajn i stvaranju tekstura koje odišu poviješću.
„Krenuli smo s tehnikom verdigrisa i korozije metala, a nastavili s paint inlayima, dekupaž papirima velikih formata i slojevitim otkrivanjem boja ispod površine. Sve to kako bi komad dobio priču – izgledao staro, ali postojano, s karakterom i emocijom“, ističe Nikolina.
Polaznici su naučili ne samo osnove bojanja krednim bojama, već i napredne tehnike poput efekta mramora, poznate i kao adenski plaster. Ova tehnika omogućuje stvaranje različitih vrsta kamena prelijevanjem boja na staklu, drvu ili tkanini – površinama koje su donedavno bile nezamislive za takvu vrstu obrade.

Tehnike s potpisom – Fade Faded Grandeur
Mendes je predstavio i svoju autorsku tehniku Fade Faded Grandeur. Njom stvara efekt izblijedjele ljepote, kao da je vrijeme ostavilo trag na površini namještaja.
„Volim stvarati komade koji izgledaju kao da su oslikani prije stotinu, dvjesto godina. Ponekad ni ne čistim površinu – doslovno bojim preko paučine i samo krenem, jer stvaram teksturu i priču“, priznaje kroz osmijeh.
Njegov pristup je neposredan, eksperimentalan i potiče slobodu. Sve što vam treba za početak je osnovno čišćenje, kredna boja i malo mašte.


Više od estetike – čuvanje uspomena kroz obnovu
Osim tehničkih vještina, radionica je nosila i snažnu poruku: vrijednost održivosti, recikliranja i emotivne povezanosti s predmetima iz prošlosti. Obnova starog namještaja tako postaje čin očuvanja uspomena i identiteta.

„Ne moramo bacati komade iz 60-ih, 70-ih ili 80-ih. Uz malo boje i kreativnosti, mogu postati funkcionalni i vizualno dojmljivi elementi našeg doma – bolji i osobniji od novih“, zaključuje Nikolina.
Sudionici su uz znanja ponijeli i inspiraciju. Kako kombinirati obnovljene komade s modernim interijerima, uskladiti ih s bojama zidova ili pak stvoriti unikatne točke fokusa u prostoru.
Makeover namještaja – starom namještaju udahnite novi život
Radionica je još jednom pokazala da dom ne čine samo novi predmeti, već i priče koje odlučimo sačuvati – bojom, teksturom i ljubavlju prema stvarima s karakterom. A obnova starog namještaja pritom postaje više od hobija – postaje način izražavanja, očuvanja i stvaranja buduće baštine.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

You must be logged in to post a comment Login