Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

Uređenje vrta i vanjskih prostora
10 invazivnih biljaka koje ne biste trebali imati u vrtu
I kako ih ukloniti!

Jesen je idealno vrijeme za uređenje vrta – biljke se povlače u mirovanje, a zemlja je dovoljno vlažna da olakša kopanje i uklanjanje korijenja. Uklanjanje invazivnih biljaka u jesen olakšava proljetnu sadnju i sprječava njihovo širenje u idućoj sezoni.
Iako mnoge od njih izgledaju privlačno i lako dostupno u vrtnim centrima, te vrste mogu u kratkom vremenu preuzeti prostor, iscrpiti tlo i uništiti ravnotežu u ekosustavu.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Neke biljke osvajaju izgledom, ali gube na karakteru – preuzimaju prostor, guše druge vrste i iscrpljuju zemlju. Otkrijte kojih se invazivnih biljaka trebate riješiti da vaš vrt ponovno prodiše.
Što su zapravo invazivne biljke?
Invazivne biljke su vrste koje se šire agresivno i stvaraju ekološku neravnotežu. U prirodi nemaju prirodne neprijatelje koji bi ih ograničili, pa se šire brže od domaćih vrsta. Osim što zauzimaju prostor i svjetlo, mnoge troše velike količine vode, smanjuju plodnost tla i onemogućuju opstanak drugih biljaka.
U vrtovima to znači neprestano rezanje, čupanje i borbu s izdancima koji niču i godinama nakon uklanjanja glavne biljke.
Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće
1. Pampas trava (Cortaderia selloana)
Prepoznatljiva po svojim velikim, paperjastim metlicama, pampas trava može proizvesti do 100.000 sjemenki godišnje. Brzo se širi i zauzima prostor koji bi inače pripao domaćem bilju.
Kako je ukloniti:
Odrežite lišće i iskopajte korijenje. Budite oprezni – listovi su oštri poput žileta. Ako ne možete odmah ukloniti cijeli busen, prekrijte ga crnom folijom nekoliko mjeseci da se uguši.

2. Bambus (Bambusa spp., Phyllostachys spp.)
Egzotičan i elegantan, bambus se često sadi radi stvaranja privatnosti u dvorištu. No, njegova brzina rasta i podzemni rizomi mogu probiti betonske ploče, ograde i čak se proširiti u susjedne vrtove. Bambus je simbol izdržljivosti, ali u vrtu može postati prava napast.
Kako ga zauvijek ukloniti:
Iskopajte korijenov sustav do dubine od najmanje 60 cm i postavite barijere od metala, betona ili plastike. Redovito odstranjujte nove izdanke čim se pojave. Ako ga ne možete u potpunosti iskopati, održavajte ga u velikoj tegli s ograničenim korijenovim prostorom.

3. Žutika (Berberis thunbergii, Berberis vulgaris)
Popularna živica s atraktivnim lišćem, ali vrlo invazivna. Ptice raznose njezine bobice, pa se lako širi po okolnim površinama. Žutika također može biti domaćin gljivi koja uzrokuje bolesti pšenice, što ju čini posebno nepoželjnom u ruralnim područjima.
Kako je ukloniti:
Nosite rukavice i uklonite cijeli grm, zajedno s korijenjem. Površinu prekrijte crnom folijom nekoliko mjeseci kako bi se onemogućilo ponovno klijanje.
4. Metla (Cytisus scoparius)
Ovaj grm sa žutim cvjetovima često se sadi zbog otpornosti, ali brzo preuzima prostor. Stvara guste nasade i povećava rizik od požara, osobito ljeti.
Kako je ukloniti:
Mlade biljke iskopajte dok su male. Starije primjerke odrežite prije cvatnje i prelijte kipućom vodom po korijenu. Ponavljajte tretman nekoliko tjedana dok se potpuno ne osuši.

5. Euonymus (Euonymus alatus, Euonymus fortunei)
Vatreni grm i zimzelena lozica vrlo su popularni zbog jesenjih boja i brzog rasta. Međutim, njihovo sjeme koje raznose ptice širi se po šumama i parkovima, gušeći autohtono bilje.
Kako ga ukloniti:
Odrežite sve izbojke do tla i premažite panj octenom otopinom ili prirodnim herbicidom. Uklonite i sve plodove jer njihovo sjeme ostaje klijavo godinama.
6. Ukrasna trava fontana (Pennisetum setaceum)
Elegantna i valovita, ova trava je često korištena u modernim vrtovima, no širi se sjemenom koje vjetar nosi kilometrima. Osim toga, izrazito je zapaljiva i opasna u suhim sezonama.
Kako je ukloniti:
Prije cvatnje odrežite busen i iskopajte cijeli korijen. Ako se pojavi ponovno, tretirajte mlade izdanke kipućom vodom ili prirodnim herbicidom.

7. Meksička pera trava (Stipa tenuissima)
Jedna od omiljenih ukrasnih trava posljednjih godina, ali izuzetno invazivna. Njezino sjeme se širi vjetrom i brzo kolonizira slobodne površine.
Kako je ukloniti:
Iskopajte cijelu biljku s korijenjem i nemojte je kompostirati. Odložite ju u biootpad ili spalite jer sjeme ostaje klijavo i nakon nekoliko sezona.
8. Kineska srebrna trava (Miscanthus sinensis)
Godinama se smatrala sigurnom, ali i njezine sorte proizvode sjeme koje vjetar širi na velike udaljenosti. U nekim područjima već preuzima rubove šuma i polja.
Kako je ukloniti:
Najbolje ju je iskopati u jesen, dok je tlo mekano. Ako ne možete ukloniti cijeli korijen, prekrijte područje debelim slojem malča kako biste spriječili ponovni rast.

9. Zimzelen (Vinca major, Vinca minor)
Omiljen pokrivač tla koji se često sadi u sjenovitim dijelovima vrta, ali njegove puzajuće stabljike lako se ukorjenjuju i stvaraju gust tepih koji guši sve oko sebe.
Kako ga ukloniti:
Ručno izvucite korijenje i površinu prekrijte kartonom ili malčem. Ponovno pratite područje svakih nekoliko tjedana jer se može vratiti.
10. Pajasen (Ailanthus altissima)
Poznat i kao “drvo neba”, pajasen je jedna od najupornijih invazivnih biljaka. Raste brzo, širi se korijenjem i sjemenom, oštećuje temelje i ispušta tvar koja sprječava rast drugih biljaka.
Kako ga zauvijek ukloniti:
Iskopajte panj i uklonite sve korijene. Ako to nije moguće, premažite panj koncentriranom otopinom octa i redovito odstranjujte nove izdanke. Uklanjanje može potrajati nekoliko sezona, ali dosljednost je ključ.

Zašto je sada idealno vrijeme za uklanjanje invazivnih biljaka
Jesenski mjeseci donose niže temperature i više vlage u tlu, što olakšava uklanjanje korijenja i sprječava širenje sjemena. Uklonite invazivne biljke sada, i vrt će vam na proljeće biti zdraviji, uravnoteženiji i lakši za održavanje.
Ove invazivne biljke možda oduzimaju dah na prvi pogled, ali njihova ljepota često skriva ozbiljnu prijetnju vašem vrtu i okolišu. Uklanjanjem tih vrsta i zamjenom autohtonim biljkama stvarate održiv vrt koji je u skladu s prirodom.
Pravi vrt ne stvara se preko noći – on se njeguje, štiti i raste zajedno s vama. A prvi korak je znati koje biljke ne pripadaju u njega.
Čišćenje i organizacija
Počela je sezona grijanja – pazite da vam ne „pukne” parket!
Donosimo stručne savjete za pravilno održavanje i pranje drvenih podova kako biste spriječili pucanje, škripanje i gubitak sjaja te očuvali prirodnu ljepotu drvenih podova

1. listopada službeno je započela sezona grijanja 2025./2026. Iako nam se čini da vani nije prava zima, grijanje u našim domovima radi punom parom. No, upravo u sezoni grijanja drveni podovi i parketi trpe najveći stres.
Niska vlažnost zraka, nagle temperaturne razlike i neodgovarajuće održavanje i pranje drvenih podova mogu uzrokovati isušivanje, podizanje dasaka, škripanje pa čak i pukotine.
Drvo je prirodan materijal koji “živi” zajedno s prostorom – diše, upija i otpušta vlagu ovisno o uvjetima. Kada zrak postane presuh, vlakna se stežu i nastaju mikropukotine. Ako se, pak, pretjera s vlagom tijekom čišćenja, drvo bubri i gubi oblik. Upravo zato zimski mjeseci traže posebnu pažnju u njezi i zaštiti parketa.
Tri prirodna pripravka koja će vratiti sjaj vašim drvenim podovima
Vlaga – skriveni neprijatelj drva
Kada uključimo grijanje, vlažnost zraka u prostorima često padne ispod 35 %, dok bi idealna trebala biti između 40 i 60 %. U takvom suhom okruženju drvo reagira – parket se skuplja, pojavljuju se spojevi i praznine između letvica.
Rješenje? Ovlaživači zraka, sobne biljke i posude s vodom na radijatorima. Time održavate mikroklimu stabilnom i sprječavate „rad“ drveta. Ako već primijetite pukotine, ne pokušavajte ih sami puniti – drvo će se s povratkom vlage ponovno proširiti, pa su trajne sanacije potrebne tek kad se situacija stabilizira.
Vrste drvenih podova i parketa – što trebate znati
Drveni podovi nisu svi isti, a razlike u njihovoj strukturi utječu na otpornost i način njege.
Masivni drveni podovi
Izrađeni od punog drveta – primjerice hrasta, jasena ili oraha – traju desetljećima i mogu se više puta obnavljati brušenjem i lakiranjem. Međutim, osjetljiviji su na promjene vlažnosti i zahtijevaju stabilne uvjete.
Višeslojni (gotovi) podovi
Kombinacija nekoliko slojeva drveta daje im veću stabilnost, što ih čini odličnim izborom za prostore s podnim grijanjem. Gornji sloj od plemenitog drveta zadržava prirodan izgled, dok donji slojevi smanjuju mogućnost savijanja.
Inženjerski podovi
Moderni, tehnološki unaprijeđeni podovi koji kombiniraju drvo i druge materijale poput MDF-a. Vrlo su otporni na vlagu i temperaturne promjene, pa su idealni za suvremene interijere s intenzivnim korištenjem.
Egzotični podovi
Tikovina, merbau, bambus i slične vrste donose luksuzan izgled i visoku otpornost na vlagu, ali zahtijevaju redovitu obnovu uljem ili voskom. Njihova boja i tekstura s vremenom poprimaju prepoznatljivu patinu, što ih čini jedinstvenima.
Kod parketa, osnovna podjela je slična: klasični masivni parket traži redovitu obnovu i pažnju, dok je gotovi višeslojni parket već tvornički lakiran ili uljen, pa je jednostavniji za održavanje i odmah spreman za korištenje.
Pravilno održavanje i pranje drvenih podova
Održavanje nije samo stvar estetike – ono izravno utječe na vijek trajanja poda.
- Usisavanje i suho čišćenje – Redovito uklanjajte prašinu i sitne čestice jer djeluju poput brusnog papira. Koristite usisavač s mekanom četkom ili antistatičku krpu od mikrofibre.
- Minimalna količina vode – Kod pranja drvenih podova zlatno je pravilo: „manje je više“. Krpa ili mop trebaju biti samo blago navlaženi. Višak vode može uzrokovati podizanje i deformaciju letvica.
- Odaberite prava sredstva – Nikada ne koristite univerzalne deterdžente, alkohol ili amonijak. Birajte specijalizirane proizvode za pranje drvenih podova koji čiste, ali i hrane površinu.
- Redovita obnova zaštitnog sloja – Vosak i ulje štite površinu od isušivanja i ogrebotina. Vosak stvara tanki film koji reflektira svjetlost i olakšava čišćenje, dok ulje prodire u pore drveta i naglašava prirodnu teksturu.
- Pazite na vlagu zraka – Ako vam parket škripi ili se letvice razmiču, to je znak da je prostor previše suh. Ovlaživač zraka postaje najbolji saveznik vašeg poda.
Profesionalna obnova – kada i zašto?
Čak i uz redovitu njegu, drveni pod s vremenom pokazuje tragove korištenja. Ovisno o vrsti završne obrade, preporučuje se brušenje i ponovno lakiranje svakih 7 do 10 godina, dok se uljeni podovi mogu osvježavati i češće – jednostavnim premazom ulja svake 2 do 3 godine.
Brušenje ne samo da uklanja ogrebotine i nepravilnosti, već i obnavlja prirodan sjaj drveta. Kod gotovih višeslojnih podova dovoljno je površinsko brušenje, dok masivni parket dopušta i nekoliko dubljih obnova tijekom svog vijeka.

Dodatni savjeti za dugovječnost drvenih podova
- Postavite filc podloške ispod namještaja i stolica.
- Izbjegavajte gumene prostirke koje zadržavaju vlagu.
- Tepisi u hodniku i dnevnoj sobi ublažit će trošenje površine.
- Ljeti, kad je vlaga viša, provjetravajte prostore kako biste spriječili bubrenje.
- Ako primijetite da je površina postala mat, koristite regeneracijska sredstva za osvježenje laka ili ulja.
Zašto je toliko važno pravilno održavanje i pranje drvenih podova
Drveni pod nije samo podloga – to je materijal koji prostor čini toplim, prirodnim i živim. On pamti svaki korak, svaku sezonu i s vremenom dobiva karakter. No, da bi zadržao tu bezvremensku ljepotu, potrebno ga je tretirati s istom pažnjom kojom brinemo o komadima namještaja ili umjetnosti.
Najčešće pogreške koje nehotice radimo, a oštećuju drvene podove
Pravilno održavanje i pranje drvenih podova produžuje njihov vijek, čuva njihovu strukturu i boju te osigurava da i nakon desetljeća korištenja vaš dom odiše istom toplinom kao prvog dana.
You must be logged in to post a comment Login