Uradi sam
Divlji zec – recept za pripremu
Zec je jedna od divljih životinja koja se veoma često i puno koristi u našoj kuhinji, a smijem reći da se još više koristio ranije nego danas.
Logično jer ga je više bilo po našim brdima i šumama. On je vrlo ukusan i od sve divljači može se spremati na mnogo načina. Ovo jednako važi za mladoga kao i za staroga zeca. Mladoga zeca poznajemo po ušima koja se veoma lako gule i paraju, dok srednje staroga zeca poznajemo po veoma složenoj i masnoj dlaki – točno onako kako to zeca volimo vidjeti i naslikati. Stariji se poznaju po ogrebotinama i mjestimično sjajnoj ali i derutnoj dlaki.
Mnoga jela se prave od zečevine. Možda jedino krumpir i teletina su jači po broju recepta. Stari župnici su se natjecali nedjeljom popodne tko će ga bolje i ukusnije spremiti. Nešto su lovili sami, a veći dio su dobivali od lovaca koji nikada od dobra lova ne preskaču svoga fratra-ujaka.
Najčešće se sprema na divljač, ali i pogledajmo ostale mogućnosti: može se spremiti i na običnu juhu, na rižot kao pile, pohati kao pile i teletina, pripremiti sa gljivama, u vrhnju ili u foliji kao pile, osobito ako je mlađi, na roštilju, na odreske i na mljevene odreske, u vinu, pečenje kao i druga pečenja, kao kunić, pa na marinadu ili čak hladetinu….
Svi veliki kuhari ili kuharski priručnici će vam i danas uz obilate začine koje imamo u vrtovima ili trgovinama reći da se i domaći, pitomi zec, kunić treba prije nego se počne obrađivati, staviti u tekuću vodu sat-dva, pa onda pristupiti obradi. Razlog je da izađe iz mesa silina, ili divljina iz divljega. Dakle, eto razloga za početak.
Poslije toga se zec isiječe na pristojne komade kao da ćemo ga peći u pećnici. Ne smiju biti preveliki komadi, ali ne i presitni. Neka stoje u vodi dok dođe vrijeme na njih.Ne može vam biti puno povrća u loncu za ovu prigodu. Naime, na vrelo ulje stavljajte mnogo kapule i mrke i neka se dugo pirja, potom dodajte začinsko bilje gdje će biti vriska i kadulje, a na koncu i bijeloga vina. Imajte pri ruci uvijek jedan ili dva kisela vrhnja jer nikada nisu od viška. Zeca stavljajte kada se sve lijepo ujedinilo i neka se kuha naredni sat vremena. Tada možete nadodati krumpir rezan na ploške kao za gulaš.
Ako se odlučite za to, onda vam kasnije neće trebati prilog osim kruha.
No, ako ne želite tako krumpir unutra, možete ga kuhana pripremiti posebno, kao i rižu ili koju od tjestenina, ali je ničim ne začinjati osim malo ulja ili margarina i ubaciti kao dekoraciju zeleni svježi celer i peršin.
Uz divljač svake vrste ide dobro piće. Žilavka i Blatina Zadro dobro prate ovaj recept. Tanka i kiselkasta vina udaljite jer ćete pokvariti kuharov trud. Slično je i s pivom.
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić
Uradi sam
Efektni uskršnji aranžmani nikad nisu bili jednostavniji!
Najveći kršćanski blagdan godinama je u smislu dekoracija zaostajao za Božićem. No, razvojem florističke industrije uskršnji zec staje uz bok sobovima Djeda Božićnjaka, a blagdanske trpeze pune su aranžmana od kojih zastaje dah. Saznajte kako ih možete izraditi kod kuće.
Izradite sami svoje dekoracije i uštedite
Premda se zbog divljanja cijena najavljuje najskuplji Uskrs do sada, to ne znači da bi vaša blagdanska trpeza trebala oskudijevati dekoracijama, već da biste mogli izbjeći njihovu kupovinu u trgovini i potruditi se izraditi ih sami.
Kako bismo vam u tome pomogli, pozvali smo u pomoć zagrebačku cvjetnu dizajnericu Željku Dušak koja nam je otkrila kako izraditi efektni aranžman za stol od balona i gipsa.
“Kako dobijemo gips? Tako da imamo balon koji napušemo, obučemo ga sa mokrim gipsom sa mrežicama, a kad se balon, odnosno gips osuši, dobijemo ovakvu jednu zdjelu odnosno jaje”, objašnjava Željka.
Donja ljuska jajeta poslužit će vam kao baza na kojoj ćete izgraditi svoj uskršnji aranžman. U nju dodate zemlju, lukovicu, sijeno, grančice masline, nekoliko praznih prepeličjih jaja i vaš aranžman je spreman za stol.
Zašto su toliko popularni?
Unatrag nekoliko godina aranžmani poput ovog apsolutni su hit u dekoriranju blagdanskih stolova. Doznali smo i odakle dolazi tolika popularnost.
“Ovakvi aranžmani su postali popularni zbog toga što se dizajn interijera zapravo usmjerio na nekakvom stavljanje cvijeća u prostorije i ja dosta pratim taj dizajn i došla sam na ideju da bih mogla ovako nešto iskoristiti u cvjetnom dizajnu, odnosno ukrasima za Uskrs”, govori Željka.
Brojne ideje i načini
Osim aranžmana u ljusci jajeta, dobili smo još neke naputke o tome čime bismo mogli ukrasiti svoju blagdanski stol.
Blagdanski stol možete oplemeniti s jednom jednostavnom pričom, sa starinskom zdjelicom od naših baka, staviti malo sijena, ukrasite jajčeka i dobit ćete još jednu jako lijepu dekoraciju za stol.
Budu li vam zdjelice potrebne za nešto drugo, aranžman uz malo mašte i nekoliko grančica možete složiti i na običnom tanjuru.
“Svatko doma ima tanjur koji može po mašti ukrasiti, ja sam stavila ovdje sijeno, masline, a možemo staviti i recimo jednog malog zeku”, objašnjava.
Pustite mašti na volju i ne komplicirajte
Za kraj smo ostavili bogati buket koji u blagdansku trpezu unosi i dašak romantike. Sve što vam je potrebno za izradu jest malo kreativnosti.
Što se tiče grešaka pri dekoraciji, njima se ne biste trebali opterećivati, kaže Željka. Bitno je samo da osluškujete svoj unutarnji glas, pustite mašti na volju i ne komplicirate.
“Moj savjet ove godine za uskršnje dekoracije je da budete svoji, da koristite minimalne ukrase, ne morate previše ukrašavati i pretjerivati, budite jednostavni, uzmite sve iz prirode, možda jedan cvijet i to je sasvim dovoljno”, zaključuje Željka.
Inače, paleta boja kojoj je poželjno pribjegavati ovog Uskrsa su one pastelnog spektra, ponajviše nijanse ružičaste, ljubičaste, zelene i žute. Što se kombinacija tiče, slijedite Željkin savjet i budite – svoji.
Uradi sam
Isplati li se restauracija antiknog namještaja?
Restauracija namještaja možda nije uvijek isplativa, ali sentimentalne vrijednosti ipak nemaju cijenu. Restauracija antiknog namještaja posebna je vještina koja zahtjeva puno strpljenja i znanja iz različitih područja, od poznavanja materijala do stila u kojem je namještaj izrađen. Samo rijetki se danas bave ovim hvalevrijednim zanatom.
Restaurator posjeduje brojne vještine
Poznavanje starih tehnika izrade namještaja, prepoznavanje različitih stilova i njihovih karakterističnosti, samo su neke od vještina koje posjeduje dobar restaurator antiknog namještaja.
Dominik Šoštarić bavi se restauracijom namještaja. S obzirom na njegovo veliko iskustvo, već na prvi pogled može zaključiti je li riječ o novijem komadu ili replici. Antikni namještaj od replike se razlikuje u nekoliko detalja, koje stručno oko može lako prepoznati.
Namještaj u prošlosti bio je kvalitetniji
U vrijeme kada nije bila razvijena industrija kao danas, stolari su radili ručno, od kvalitetnijeg drveta, okovi su bili od mesinga i te komade namještaja smatramo majstorskim.
Dominik kaže kako se danas sve radi sa strojevima koji olakšavaju i ubrzavaju posao. Ipak, ističe da osobno smatra da je namještaj koji je pravljen u prošlosti bio puno kvalitetniji od ovog današnjeg.
Ljepota je u oku promatrača i o tome se ne raspravlja, kao niti oko vrijednosti namještaja koji ima sentimentalnu vrijednost.
Sentimentalna vrijednost
Namještaj koji Dominik dobije od klijenata ne mora nužno imati neku vrijednost, barem ne onu materijalnu. Ljudi se za restauraciju odlučuju dobrim dijelom iz sentimentalnih razloga jer ih podsjeća na nekog voljenog.
Restaurirati se može sve, a Dominik osobno preferira starije komade jer su mu zanimljiviji budući da su rađeni rukom. Obično za restauraciju uzima komade namještaja koji su napravljeni do Drugog svjetskog rata.
Taj stari namještaj najčešće je bio napravljen sa shelakom, odnosno politiran s njim. Shelak je prirodna smola koja se dobiva uz pomoć kukaca, zatim se to prerađuje i dobivamo listiće koji se tope u špiritu, te se s time polira, a premazuje se i unutrašnjost ladica, ormara. Sve je dezinficirano te se unutra može stavljati i donje rublje, roba, majice, apsolutno sve.
Vijek trajanja teško je odrediti
U pravilu, svaki drveni namještaj moguće je restaurirati, ali trajanje je teško odrediti. Količina posla ovisi o stanju drvenine. Što je komad stariji, više pažnje zahtjeva. Dobra restauracija traži korištenje starih tehnika, ali i starih materijala. Ako na originalnom komadu nije bilo vijaka, tijekom obnove se također ne smiju koristiti.
Dominik u svom radu uglavnom koristi stare materijale, primjerice stari ormar koji je u lošem stanju te ga se ne isplati restaurirati. Koristi masivna drva, a komad od orahovine uvijek je dobrodošao.
Dok se jednostavnije politiranje može koristiti za obnovu drva koje je ogrebano te mu tako vratiti stari sjaj, kod antiknog namještaja politiranje zahtjeva proces koji traje nekoliko tjedana.
Posao u kojem uživa
Dominik se u svojoj radionici Restauracija Šoštarić s ljubavlju posvećuje svakom komadu antiknog namještaja, a veliki izazovi ne predstavljaju mu nikakav problem.
Restauraciju uvijek prepustite stručnjaku, jer on će vašem starom namještaju udahnuti novi život.
You must be logged in to post a comment Login