Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka. Oni za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa su povremeno nametnici na životinjama (pticama i sisavcima), kojima sišu krv, a iznimno i na čovjeku te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti.

Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto. Može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu). U hrvatskom je priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.

Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka.

Osobe koje često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, planinari, lovci, izletnici i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Praktični savjeti za dom bez nametnika

Rizik izloženosti zaraznim bolestima koje prenose krpelji može se umanjiti mjerama koje donosimo u nastavku.

Zaštitite se od krpelja

Preporučene osobne mjere zaštite su:

• Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
• Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
• Hodajte obilježenim stazama.
• Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
• Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača!).
• Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo. To možete učiniti i uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
• Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
• Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
• Otuširajte se po povratku iz prirode.

Postupanje kod uboda krpelja

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije. Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen.

Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom zahvaćajući ga što bliže glavici, a na kožu primijenite antiseptik.

5 načina kako se sigurno riješiti puževa u vrtu

Krpelja nemojte ničim premazivati niti “paliti” plamenom.

Ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Izvor: HZJZ

Ako ste ikada nosili rublje na pranje u samoposlužne praonice, sigurno ste primijetili koliko brže peru i suše odjeću u usporedbi s kućanskim perilicama. No koja je tajna iza njihovih procesa i zašto sve više ljudi bira upravo ovu opciju?

Koliko često trebate prati posteljinu? Odgovor će vas iznenaditi

Praktičnost i brzina u svakodnevnom životu

U današnjem ubrzanom ritmu života, održavanje čistoće rublja postalo je više od kućanske obveze – ono je pitanje praktičnosti, uštede vremena i novca. Upravo zato samoposlužne praonice bilježe sve veći broj korisnika.
Njihove prednosti leže u velikim kapacitetima perilica, kraćim procesima pranja i sušenja te visokoj učinkovitosti.

“Osim vremena, na proces pranja utječu i kemija, temperatura i mehanika, a svi su ti parametri bolje optimizirani u profesionalnim perilicama nego u kućanskim,” pojašnjava dr. sc. Katia Grgić, inženjerka tekstilne kemije.

Učinkovitost i dezinfekcija

Za razliku od kućanskih perilica koje često koriste više vode i deterdženta, industrijske perilice u samoposlužnim praonicama optimizirane su za manju potrošnju, a istovremeno postižu vrhunsku čistoću i dezinfekciju rublja.
Ovo ih čini posebno korisnima za iznajmljivače apartmana, kojima ušteda vremena i energije igra veliku ulogu.

Zašto perilica ne povlači vodu? 6 najčešćih uzroka i rješenja

Profesionalne perilice omogućuju pranje pod višim temperaturama te korištenje učinkovitih deterdženata za termičku, kemijsku ili kemotermičku dezinfekciju. Uz to, u profesionalnim praonicama sve je češća primjena ozona – snažnog oksidacijskog sredstva koje uništava bakterije, viruse i gljivice, a pritom ostavlja rublje svježeg mirisa sličnog proljetnom zraku.

Razlike u deterdžentima i pravilnoj njezi

Prilikom odabira deterdženta, važno je pratiti preporuke proizvođača. Na tržištu su dostupni i praškasti i tekući deterdženti, a svaki je prilagođen određenim vrstama vlakana i temperaturama pranja.
Za pravilno održavanje rublja preporučuje se čitati deklaracije na odjeći i pažljivo dozirati deterdžent, čime se čuva trajnost tkanine i održava kvaliteta odjevnih predmeta.

Dodatno, omekšivači – često pogrešno optuženi da štete odjeći – zapravo služe za smanjenje statičkog elektriciteta i omekšavanje tkanina, ostavljajući odjeću mekšom i ugodno mirisnom.

Higijena perilice – ključ za dugotrajnu svježinu

Redovito čišćenje perilice ključno je kako bi se spriječilo nakupljanje plijesni i bakterija na ostacima deterdženta i vlage. Bez obzira perete li rublje kod kuće ili koristite samoposlužne praonice, održavanje higijene uređaja osigurava dugotrajnu svježinu, čistoću i zdravlje cijelog kućanstva.

Znate li koja su najprljavija mjesta u vašem kućanstvu? Ovaj će vas popis iznenaditi

Samoposlužne praonice nude niz prednosti – od uštede vremena i energije, bolje dezinfekcije rublja do očuvanja kvalitete odjeće. U svijetu gdje svaka minuta vrijedi, ovaj praktičan način održavanja rublja postaje sve važniji saveznik u svakodnevnom životu.