Održivi život na planeti podrazumijeva i odvajanje otpada. Iako se čini da je jednostavno odvojiti plastiku, staklo, papir ili biootpad, pravila razdvajanja još uvijek nisu posve jasna. Razjasnila nam ih je Marina Matijević.

Sada već svi znaju da je naš okoliš ugrožen. Iako reciklaža nije rješenje svih problema, njome se ipak smanjuju deponiji, štedi energija i prirodni resursi.

‘Dakle, danas jednostavno nije kako je bilo prije, da svega imamo neograničeno, svi smo do sada svjesni da je sve postalo limitirano. A kada krene reciklaža dođe do te određene uštede’, kaže Marina Matijević, pokretačica Zelene inicijative.

Komplikacije kod kombinacije materijala

Zbog kombinacije materijala u određenim pakiranjima proces reciklaže je složen pa stoga i kod odvajanja otpada postoje iznimke.

‘Ja ću startati od samog tetrapaka. Ionako od milja zovem prvakom pogreške. Ljudi, to je slojevito pakiranje. Najčešće ljudi misle da je to samo papir. No, radi se o papiru, aluminijskoj foliji i plastici. Znači, to je troslojni materijal koji je dosta zahtjevan za reciklažu i treba ga odvojiti kako grad, odnosno općina nalaže’, dodaje Marina.

Tetrapak se izdvaja od drugog otpada i prolazi poseban tip reciklaže. Sljedeći tip otpada koji može zbuniti je papir za zamatanje.

‘Imamo više vrsta papira za zamatanje. Ovdje se radi o kompletnoj plastici gdje upotrijebite test kidanja, koja se vrlo teško kida. Kod pravog papira kidanje ide vrlo lagano, dakle radi se o celulozi. Ovo je kompletno plastično i ono ide u plastiku’, pojašnjava.

Kuda s posudicama od dostavljene hrane?

Tankim slojem plastike obložene su papirnate posudice u kojoj dolazi dostavljena hrana. ‘Neki bi rekli da po toj opni ovo bi automatski trebalo ići ili u miješani komunalni otpad ili u plastiku, međutim, ovdje dominira papir, pa probajmo spasit papir. Zato ga obavezno stavite u papir, jer miješani komunalni otpad bi trebalo bit posljednje rješenje’, dodaje.

Papir se lakše reciklira od plastike, a razlog je taj što plastike ima čak sedam vrsta i svaka prolazi zaseban tip reciklaže.

‘Ovo je napravljeno od plastike broj 1, a sami čep je plastika broj 2. I ne prolaze isti tip reciklaže ove boca i ovog čep. Zato imamo udrugu za koju sakupljamo čepove, od koje oni kupuju lijekove, od novca koji dobiju od reciklaže. Stoga, čepove probajte odvojiti. Ovo je moja kolekcija gdje odvajam sa strane’, govori nam pokretačica Zelene inicijative.

Obzirom na to da Hrvatska ima vrlo dobar sustav naknade 50 lipa gdje se više od 90 posto plastike reciklira, povratne boce ne bi trebalo odvajati u plastiku. 

Poštujmo sustav povratne naknade

‘Molim vas da ljudi poštuju sustav povratne naknade i znamo da neki ljudi, nažalost ,od toga i žive, pa stavite ovo za povratnu naknadu ili vi uzmite te novce ili stavite pored kante, to se za čas razgrabi’, priča.

Primarna uputa za bočice pod tlakom je direktno odlaganje u reciklažno dvorište.

‘Izdvojila bih iskorišteni ubrus ili bilo koji papir koji je dodirnuo vodu ili čak slinu i malo krvi, dakle to sve može u biootpad’, tvrdi Marina.

‘Problematične za odlaganje su i upotrebljene četkice za zube, jer su otpad koji je dodirnuo ljudsku sluz, a također sastoje se često od nekoliko vrsta plastika. Kako je dodirnula ljudsku sluz i po tome ona mora u miješani komunalni otpad, a najbolje što možete učiniti je da odvojite ovu glavu i nju u miješani komunalni otpad, a ovaj preostali dio u plastiku’, detaljno obkašnjava.

Kuda s britvicama?

Isto bi trebalo učiniti i s britvicama. Problematična su i pakiranja raznih grickalica. Međutim, preporuka je odložiti ih u plastiku. ‘U istoj kategoriji je i ovaj tip vrećice, nekakva dječja hrana, plastike i aluminijske folije, kažem, odvojite u plastiku. Ovdje imamo nešto isto zanimljivo, dakle radi se o jestivom ulju u kojem smo pohali i pržili. Najčešće ljudi samo odbace u odvod, što nikako nije dobro rješenje. Radi se o tome da jestivo ulje jest biorazgradivo, međutim, može nanijeti štetu biljnom i životinjskom svijetu, a može i začepiti vaše odvode. Tako, pravilno odlaganje korištenog ulja je reciklažno dvorište ili pojedine benzinske crpke i one će dalje oporabiti ulje’, poručuje.

Zbog zatrpanosti otpadom naša planeta plače. Međutim reciklažom, ali i smanjenjem otpada koji stvaramo, možemo joj obrisati barem dio suza.

Tvrdi šamponi umjesto onih u bočicama

Svud gdje god se okrenemo u kupaonici načelno imamo plastiku što je pomalo i zastrašujuće. Vrlo važno je stoga napomenuti da u tu promjenu krenemo postepeno.

„Jedan od prvih koraka koji bi ja savjetovala je prelazak na tvrdi sapun. Dakle, ja stvarno više ne koristim bočice već tvrdi šampon i regenerator za kosu, tvrdi sapun za tuširanje, tvrdi sapun za ruke. Dakle, kompletno sam to zamijenila“, svjedoči nam pokretačica zelene inicijative Marina Matijević.

Istče i kako je dezodorans u spreju problematična ambalaža. Ona koristi deo stick u papirnatoj ambalaži koji je povoljniji za okoliš, a obzirom da je bez aluminija, i za njezino zdravlje.

Umjesto losiona za tijelo, također koristi tvrdu pločicu koja se maže po tijelu i vrlo efikasno vlaži kožu te tako zamjenjuje čitav losion za tijelo.

Višekratne blazinice

Sugerira i upotrebu drvene četkice za zube te višekratne blazinice. „One su kompletno pamučne, operete ih lako i koristite iznova. Tako možemo sačuvati brojna stabla“, naglašava Marina.

Tekući deteržent i omekšivač za rublje iz rinfuze

Pronašla je i trgovine u kojima se može nabaviti tekući deterdžent i omekšivač za rublje u rinfuzi. „Tako jednu bocu od omekšivača možete iznova i iznova koristiti.  Novi omekšivač nisam si kupila par godina otkad su se pojavili ti rinfuzo proizvodi“, objašnjava ova iznimno ekološki osvještena mlada žena.

Malim koracima do velikog uspjeha

Kupaonicu bez plastike na koncu i nije tako teško ostvariti, samo treba želje, volje i malo truda.

Sve su to male promjene kaže nam Marina. Uz njih je odlučila i kupovati lokalne proizvode kako bi se smanjio transport i posljedično zagađenje zraka. Savjetuje i kupovinu ostalih namjernica sa što manje plastike.