Lifestyle
Pravila za odvajanje plastike, stakla, papira i biootpada
Reciklaža nije rješenje svih problema, ali njome se ipak smanjuju deponiji
Održivi život na planeti podrazumijeva i odvajanje otpada. Iako se čini da je jednostavno odvojiti plastiku, staklo, papir ili biootpad, pravila razdvajanja još uvijek nisu posve jasna. Razjasnila nam ih je Marina Matijević.
Sada već svi znaju da je naš okoliš ugrožen. Iako reciklaža nije rješenje svih problema, njome se ipak smanjuju deponiji, štedi energija i prirodni resursi.
‘Dakle, danas jednostavno nije kako je bilo prije, da svega imamo neograničeno, svi smo do sada svjesni da je sve postalo limitirano. A kada krene reciklaža dođe do te određene uštede’, kaže Marina Matijević, pokretačica Zelene inicijative.

Komplikacije kod kombinacije materijala
Zbog kombinacije materijala u određenim pakiranjima proces reciklaže je složen pa stoga i kod odvajanja otpada postoje iznimke.
‘Ja ću startati od samog tetrapaka. Ionako od milja zovem prvakom pogreške. Ljudi, to je slojevito pakiranje. Najčešće ljudi misle da je to samo papir. No, radi se o papiru, aluminijskoj foliji i plastici. Znači, to je troslojni materijal koji je dosta zahtjevan za reciklažu i treba ga odvojiti kako grad, odnosno općina nalaže’, dodaje Marina.
Tetrapak se izdvaja od drugog otpada i prolazi poseban tip reciklaže. Sljedeći tip otpada koji može zbuniti je papir za zamatanje.

‘Imamo više vrsta papira za zamatanje. Ovdje se radi o kompletnoj plastici gdje upotrijebite test kidanja, koja se vrlo teško kida. Kod pravog papira kidanje ide vrlo lagano, dakle radi se o celulozi. Ovo je kompletno plastično i ono ide u plastiku’, pojašnjava.
Kuda s posudicama od dostavljene hrane?
Tankim slojem plastike obložene su papirnate posudice u kojoj dolazi dostavljena hrana. ‘Neki bi rekli da po toj opni ovo bi automatski trebalo ići ili u miješani komunalni otpad ili u plastiku, međutim, ovdje dominira papir, pa probajmo spasit papir. Zato ga obavezno stavite u papir, jer miješani komunalni otpad bi trebalo bit posljednje rješenje’, dodaje.
Papir se lakše reciklira od plastike, a razlog je taj što plastike ima čak sedam vrsta i svaka prolazi zaseban tip reciklaže.
‘Ovo je napravljeno od plastike broj 1, a sami čep je plastika broj 2. I ne prolaze isti tip reciklaže ove boca i ovog čep. Zato imamo udrugu za koju sakupljamo čepove, od koje oni kupuju lijekove, od novca koji dobiju od reciklaže. Stoga, čepove probajte odvojiti. Ovo je moja kolekcija gdje odvajam sa strane’, govori nam pokretačica Zelene inicijative.

Obzirom na to da Hrvatska ima vrlo dobar sustav naknade 50 lipa gdje se više od 90 posto plastike reciklira, povratne boce ne bi trebalo odvajati u plastiku.
Poštujmo sustav povratne naknade
‘Molim vas da ljudi poštuju sustav povratne naknade i znamo da neki ljudi, nažalost ,od toga i žive, pa stavite ovo za povratnu naknadu ili vi uzmite te novce ili stavite pored kante, to se za čas razgrabi’, priča.
Primarna uputa za bočice pod tlakom je direktno odlaganje u reciklažno dvorište.
‘Izdvojila bih iskorišteni ubrus ili bilo koji papir koji je dodirnuo vodu ili čak slinu i malo krvi, dakle to sve može u biootpad’, tvrdi Marina.
‘Problematične za odlaganje su i upotrebljene četkice za zube, jer su otpad koji je dodirnuo ljudsku sluz, a također sastoje se često od nekoliko vrsta plastika. Kako je dodirnula ljudsku sluz i po tome ona mora u miješani komunalni otpad, a najbolje što možete učiniti je da odvojite ovu glavu i nju u miješani komunalni otpad, a ovaj preostali dio u plastiku’, detaljno obkašnjava.
Kuda s britvicama?
Isto bi trebalo učiniti i s britvicama. Problematična su i pakiranja raznih grickalica. Međutim, preporuka je odložiti ih u plastiku. ‘U istoj kategoriji je i ovaj tip vrećice, nekakva dječja hrana, plastike i aluminijske folije, kažem, odvojite u plastiku. Ovdje imamo nešto isto zanimljivo, dakle radi se o jestivom ulju u kojem smo pohali i pržili. Najčešće ljudi samo odbace u odvod, što nikako nije dobro rješenje. Radi se o tome da jestivo ulje jest biorazgradivo, međutim, može nanijeti štetu biljnom i životinjskom svijetu, a može i začepiti vaše odvode. Tako, pravilno odlaganje korištenog ulja je reciklažno dvorište ili pojedine benzinske crpke i one će dalje oporabiti ulje’, poručuje.
Zbog zatrpanosti otpadom naša planeta plače. Međutim reciklažom, ali i smanjenjem otpada koji stvaramo, možemo joj obrisati barem dio suza.
Lifestyle
Žene koje su oblikovale svijet kakvog danas poznajemo
8 žena bez kojih svijet ne bi bio ono što je danas – otkrijte njihove nevjerojatne priče!

Žene koje su oblikovale svijet ostavile su neizbrisiv trag u povijesti i društvu kakvo danas poznajemo. Njihova hrabrost, upornost i vizija oblikovali su put za buduće generacije.
Od znanosti i umjetnosti do politike i ljudskih prava, ove žene su mijenjale svijet svojim postignućima. U nastavku donosimo priče o nekima od njih.
1. Marie Curie – pionirka znanosti
Marie Curie bila je prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu, i to čak dva puta – za fiziku i kemiju. Njezina otkrića u području radioaktivnosti postavila su temelje modernoj medicini i omogućila razvoj terapije zračenjem za liječenje raka. Unatoč predrasudama s kojima se suočavala kao žena u znanosti, njezin doprinos ostavio je neizbrisiv trag u povijesti.
2. Rosa Parks – hrabra borkinja za ljudska prava
Jedna od ključnih figura pokreta za građanska prava u SAD-u, Rosa Parks, promijenila je povijest kada je 1955. odbila ustupiti mjesto bijelcu u autobusu.
Ovaj čin neposluha potaknuo je val promjena koji je doveo do ukidanja rasne segregacije u javnom prijevozu. Parks je simbol borbe za jednakost i pravdu, a njezina hrabrost inspirira generacije aktivista diljem svijeta.
3. Amelia Earhart – pionirka ženskog zrakoplovstva
Amelia Earhart bila je prva žena koja je sama preletjela Atlantski ocean, rušeći predrasude o ženama u zrakoplovstvu.
Njezin avanturistički duh i hrabrost motivirali su brojne žene da se odvaže na karijere u područjima koja su se smatrala „muškima“. Iako je njezin posljednji let ostao misterij, njezina ostavština živi kroz generacije žena koje slijede svoje snove.
4. Frida Kahlo – umjetnica koja je rušila granice
Frida Kahlo, poznata meksička slikarica, nije samo ostavila neizbrisiv trag u umjetnosti, već je bila i simbol snage i borbe protiv društvenih normi.
Svojim autoportretima izražavala je bol, identitet i političke stavove, a njezina umjetnost i danas inspirira žene širom svijeta.
5. Ada Lovelace – prva programerka na svijetu
Prije nego što su računala postala dio svakodnevice, Ada Lovelace je u 19. stoljeću napisala prvi algoritam namijenjen stroju, što ju je učinilo prvom programerkom u povijesti.
Njezina vizija o tome kako strojevi mogu obrađivati podatke bila je revolucionarna i postavila je temelje modernom računalstvu.
6. Malala Yousafzai – simbol borbe za obrazovanje
Malala Yousafzai postala je globalni simbol borbe za pravo na obrazovanje kada je preživjela napad talibana zbog zagovaranja obrazovanja djevojčica u Pakistanu.
Kao najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir, Malala nastavlja svoju misiju osiguravanja obrazovanja za sve djevojčice, bez obzira na prepreke s kojima se suočavaju.
7. Jane Goodall – revolucionarka u zaštiti životinja
Jane Goodall promijenila je način na koji razumijemo divlje životinje i njihovo ponašanje. Svojim istraživanjem čimpanzi u Tanzaniji, dokazala je da su životinje sposobne za emocije, alatnu uporabu i kompleksne društvene odnose. Njezina predanost očuvanju okoliša i zaštiti životinjskih vrsta traje već desetljećima, a njezina organizacija Roots & Shoots inspirira mlade diljem svijeta da brinu o prirodi i životinjama.
8. Marija Jurić Zagorka – prva hrvatska novinarka i književnica
Marija Jurić Zagorka bila je prva profesionalna novinarka u Hrvatskoj i jedna od najčitanijih književnica. Kroz svoje novinarsko djelovanje borila se za prava žena i protiv društvenih nepravdi, a njezini romani poput “Gričke vještice” i “Kneginje iz Petrinjske ulice” i danas su omiljeni među čitateljima. Unatoč brojnim preprekama u tadašnjem društvu, Zagorka je svojim radom otvorila put ženama u novinarstvu i književnosti te ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi.
Inspiracija za buduće generacije
Žene kroz povijest nisu samo mijenjale svijet – one su ga oblikovale. Njihova postignuća dokaz su da upornost, hrabrost i vizija mogu srušiti prepreke i stvoriti bolje društvo za sve. Na ovaj Dan žena, slavimo njihovu snagu i inspirirajmo se njihovim pričama kako bismo nastavili graditi svijet jednakih mogućnosti za sve.
Naslovna fotografija: Zagorka.net
Lifestyle
Hrvatski nacionalni cvijet na predsjednikovoj inauguraciji: Cvjetne skulpture potpisuje Boška Bahtijarević
Cvijet je za inauguraciju odabrala prva dama Sanja Musić Milanović

Ovaj jedinstveni projekt spaja suvremeni dizajn i duboku simboliku, postavljajući peruniku – hrvatski nacionalni cvijet – u središte vizualne priče koja slavi novi početak.
Boška Bahtijarević, autorica ovih cvjetnih skulptura, za Dom na kvadrat ispričala je odakle joj inspiracija za projekt.
Ideja prve dame
Ideja je krenula od prvotne ideje Sanje Musić Milanović da cvijet bude Perunika/Iris.
Boška je, inspirirana prirodnim staništima perunike, osmislila skulpture koje topografski imitiraju njezina prirodna staništa širom Hrvatske.
Ja sam na to pristala te sam onda naišla na par slika perunike u svom prirodnom okolišu. Došla sam na ideju da napravimo skulpture koje će topografski imitirati njena prirodna staništa koja su zapravo rasprostranjena duž cijele Hrvatske., rekla je Boška Bahtijarević.

Perunika – hrvatski nacionalni cvijet
Perunika je 2000. godine proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom.
Odabrala ga je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakon što je u tijeku priprema za sudjelovanje na izložbi cvijeća u Japanu primijećeno da Hrvatska nema nacionalni cvijet. Nakon što je odabrana baš perunika, reklamirana je sloganom:
“Cvijet u svakom kutku svijeta, cvijet shvaćen kao simbol mira među narodima“.
Ovim riječima, perunika postaje simbol mira, snage i novog početka – poruka koja se savršeno uklapa u svečanu inauguraciju predsjednika.
Boška dodatno ističe svoju duboku emocionalnu vezu s perunikom i njezinu ulogu u ovom projektu.
Inače ih volim kao cvijet i često su sastavni dio mojih aranžmana jer su nekako lepršave i leptiraste, samozatajne i naoko krhke, a zapravo jako izdržljive i snažne, što sve nekako ide u kontekst Hrvatske i kako ja na nju gledam te mi je to bila savršena ideja za samu inauguraciju.
Inovativna izrada bez tradicionalnih posuda
Jedan od najupečatljivijih aspekata projekta je način na koji je cvjetni aranžman izveden, bez korištenja klasičnih vaza.
Htjela sam postići da to ne budu klasični cvjetni aranžmani u vazama. Oblikovani su na metalnim potkonstrukcijama na koje smo vezali mrežu od koje smo gradili brdašca i na nju aplicirali mahovinu kako bi naglasili formu i strukturu, pri čemu kontrast i tekstura stvaraju snažan vizualni dojam i ujedno idealnu podlogu na kojoj izrastaju kao u prirodi same perunike.
Cijeli projekt je od upita do same inauguracije trajao mjesec dana.

Pogled u budućnost
Gledajući unaprijed, floristica dijeli svoje nade i planove za nove projekte.
Svakako bi me veselilo da imam priliku ponoviti taj skulpturalni suvremeni izričaj uz korištenje drugog cvijeća i drugih materijala. Imam hrpu ideja!
Moram naglasiti da smo imali potpuno otvorene ruke i povjerenje od strane “investitora” i savršeni interijer kao podlogu te je tako svaki posao olakšan.
Fun fact by Boška Bahtijarević
Znalci će reći da perunika i iris u hrvatskom jeziku nisu sinonimi.
Prema podjeli, razlikujemo “bradate” perunike (Pogon iris) i one “bez brade” (Apogon iris). U narodu ustalilo da se bradati irisi nazivaju perunikama, dok su irisi bez brade poznati jednostavno kao irisi.
Al znalci kao znalci, sve je to iris latinski/ perunika hrvatski. Mi smo koristili iris bez brade jer tzv.bradate perunike ili samonikle hrvatske perunike su u većini endemske vrste koje cvatu u svibnju.
Naslovna fotografija: Instagram tvoje.hr