Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?
Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!
Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.
Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.
Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.
Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Događanja
nZEB 2026: Energetska učinkovitost i održivost u zgradarstvu
Stručni skup nZEB 2026 okuplja vodeće stručnjake u Zagrebu kako bi predstavili nova rješenja, propise i primjere održive i energetski učinkovite gradnje.
Energetska učinkovitost i održivost u zgradarstvu danas više nisu samo poželjni standardi, nego temelj suvremenog projektiranja, gradnje i obnove. Klimatske promjene, rast cijena energije, sve stroži europski ciljevi i nova nacionalna regulativa snažno mijenjaju način na koji promišljamo prostor u kojem živimo i radimo. Upravo zato 19. veljače 2026. u Zagrebu će se održati cjelodnevni stručni skup nZEB 2026 – Energetska učinkovitost i održivost / jučer–danas–sutra, koji donosi presjek proteklog desetljeća, ali i smjernice za budućnost održivog zgradarstva.
Skup zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr. Održat će se uživo u velikoj dvorani 81 na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Kačićeva 26, uz mogućnost praćenja putem online prijenosa.
Projektiranje zgrada prema nZEB standardima
Deset godina razvoja i suradnje
Ovo je deseti stručni skup s temom energetske učinkovitosti i održivosti koji organizira Arhitektonski fakultet te osmi koji se održava u suradnji s Klasterom nZEB.hr. Upravo kroz prva izdanja ovih skupova nastala je inicijativa za osnivanje Klastera, koji je službeno osnovan 2018. godine.
Klaster nZEB.hr okuplja partnere iz akademskog i gospodarskog sektora s ciljem promicanja znanja, inovacija i primjene najviših standarda u gradnji i obnovi zgrada. Među osnivačima Klastera nalaze se AGC, Bosch, Knauf Insulation, Profine Croatia i Wienerberger, dok su mu se kasnije pridružili Velux Hrvatska, Nosivi građevinski elementi, Baldinistudio, Ytong porobeton i Baumit, a počasni član je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske.
Tijekom godina skupovi su obrađivali aktualne teme iz područja energetske učinkovitosti i održivosti, od projektiranja i izvedbe novih zgrada, preko cjelovite sanacije postojećih objekata, do koncepta zgrada gotovo nulte energije (nZEB) i najnovijeg smjera – ZEB, odnosno zgrada s nultim emisijama.
Što se promijenilo u proteklih 10 godina?
U samo jednom desetljeću došlo je do snažnih promjena u tehničkim zahtjevima, tehnologijama i pristupu projektiranju. Nekadašnji fokus na smanjenje potrošnje energije proširen je na širi koncept održivosti koji obuhvaća dekarbonizaciju, zdravlje korisnika, sigurnost, akustičku ugodnost i klimatsku otpornost zgrada.
Danas se od zgrada očekuje da budu:
- energetski učinkovite,
- ekološki prihvatljive,
- ugodne i zdrave za boravak,
- dugoročno održive i otporne na klimatske promjene.
Stručni skup nZEB 2026 zato nosi podnaslov jučer–danas–sutra – jer povezuje iskustva proteklih godina s izazovima koji nas tek očekuju.
Što su to zgrade gotovo nulte energije – nZeb
Novi zakonski okvir koji mijenja praksu
Početkom 2026. godine u Hrvatskoj su stupili na snagu novi Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu (NN 155/2025). Ovim zakonima uređuje se područje energetske obnove, dekarbonizacije zgrada, smanjenja emisija i povećanja klimatske otpornosti, kao i sustav energetskog certificiranja.
Uskoro se očekuje i donošenje novog Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Od početka 2026. obavezna je primjena Tehničkog propisa o akustici u zgradarstvu, koji definira tehničke zahtjeve za zvučnu izolaciju, prostornu akustiku i zaštitu od buke.
Sva ova regulativa snažno utječe na način projektiranja i gradnje te zahtijeva nova znanja i interdisciplinarni pristup, što ovaj skup čini iznimno važnim za stručnu javnost.
Teme koje oblikuju budućnost
Stručni skup će obuhvatiti:
- razvoj tehničkih zahtjeva i rješenja u proteklih 10 godina,
- nove propise i smjernice iz područja energetske učinkovitosti i održive gradnje,
- suvremena tehnička rješenja,
- materijale, proizvode i sustave,
- primjere uspješno izvedenih novih i obnovljenih zgrada.
Program će se odvijati kroz predavanja i panel rasprave uz aktivno sudjelovanje publike. U ulaznom prostoru fakulteta bit će postavljeni izložbeni prostori izlagača i sponzora.
Svi zainteresirani koji neće biti u mogućnosti sudjelovati uživo moći će pratiti prijenos uživo putem našeg YouTube kanala. Pozivamo sve koji se bave energetskom učinkovitošću, održivom gradnjom i obnovom zgrada da se uključe i prate skup online u realnom vremenu, bez obzira na lokaciju.
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
nZEB 2026 predstavlja važnu platformu za razmjenu znanja, iskustava i ideja. On ne nudi samo pregled onoga što je postignuto, već otvara prostor za raspravu o tome kako zajedno oblikovati održivu, sigurnu i kvalitetnu izgrađenu okolinu.
Za sve koji se bave projektiranjem, gradnjom, obnovom ili upravljanjem zgradama, ovaj skup je prilika da budu dio promjene koja već traje.
Gradnja doma
Pametan raspored utičnica (koji će vam kasnije spasiti živce)
Planiranje utičnica danas je kompleksnije nego ikad. Dobro planiranje utičnica omogućuje sigurnije, urednije i dugoročno praktičnije stanovanje…
Raspored utičnica jedan je od najvažnijih, ali i najčešće podcijenjenih koraka pri gradnji ili renovaciji doma. Dok su zidovi još otvoreni, čini se da je riječ o tehničkoj sitnici. No kada se uselite, upravo nedostatak dobro planiranih utičnica postaje jedan od najvećih izvora svakodnevne frustracije.
Planiranje utičnica danas je kompleksnije nego ikad. Suvremeni obiteljski dom koristi znatno više električnih uređaja nego prije desetak godina – od punjača i kućanskih aparata do pametnih sustava i dodatne rasvjete. Zato raspored utičnica ne bi smio biti improvizacija, već dio promišljenog projekta električnih instalacija u stanu ili kući.
Na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a na čemu nikako ne?
U nastavku donosimo koliko utičnica treba u kući, kako ih pravilno rasporediti te koje su pozicije utičnica koje se najčešće zaborave.
Koliko utičnica treba u domu?
Točan broj ovisi o veličini doma i životnim navikama stanara, no suvremeni standardi pokazuju da je uvijek bolje predvidjeti više priključaka nego kasnije koristiti produžne kablove.
U dnevnom boravku, koji je središnje mjesto obiteljskog života, često je potrebno između šest i deset utičnica. Televizor, prijemnik, zvučnici, podne lampe, punjači za mobitele i laptopi brzo ispune dostupne priključke. Ako je raspored utičnica dobro planiran, svi uređaji mogu biti diskretno spojeni bez vidljivih kablova.
Kuhinja je prostorija s najvećim brojem električnih uređaja i ondje je raspored utičnica posebno važan. Osim hladnjaka, pećnice i perilice posuđa, svakodnevno koristimo male kućanske aparate poput aparata za kavu, tostera, blendera ili kuhala za vodu. U praksi to znači da kuhinja često zahtijeva više od deset utičnica, osobito ako se planira suvremeni, funkcionalan radni prostor.
Spavaća soba zahtijeva minimalno četiri do šest utičnica. Uz krevet su potrebne barem dvije – za noćnu lampu i punjenje mobitela – a dodatne utičnice koriste se za televizor, ovlaživač zraka ili radni kutak.
Noćni ormarići: Kako ih pravilno postaviti i odabrati za funkcionalnu spavaću sobu
Dječje sobe zahtijevaju dodatne priključke za računala, stolne lampe, punjače i eventualne igraće konzole. U ovom slučaju planiranje utičnica mora uzeti u obzir buduće potrebe, jer se način korištenja prostora mijenja s godinama.
Kupaonica bi trebala imati najmanje dvije do tri utičnice, uz obavezno poštivanje sigurnosnih zona. Utičnice u kupaonici najčešće služe za fen, peglo za kosu, električnu četkicu ili brijač, a njihova pozicija mora biti sigurna i udaljena od izvora vode.
Pozicije utičnica koje se najčešće zaboravljaju
1. Utičnice u kupaonici – za fen i svakodnevnu rutinu
Jedna utičnica iznad umivaonika često nije dovoljna. U obiteljskom domu više članova koristi kupaonicu istovremeno, a bez dodatnih priključaka dolazi do improvizacija s produžnim kablovima. Raspored utičnica u kupaonici treba planirati tako da omogući sigurno i praktično korištenje svih uređaja.
2. Pored sofe ili fotelje
U modernim interijerima sofa više ne stoji uvijek uz zid. Ako raspored utičnica to ne prati, punjenje mobitela ili rad na laptopu postaje nepraktično. Idealno rješenje je zidna utičnica uz bočnu stranu sofe ili čak podna utičnica u sredini prostora.
3. Mjesto za božićnu jelku i sezonsku rasvjetu
Jedna od najčešće zaboravljenih pozicija utičnica jest kut u kojem tradicionalno stoji božićna jelka. Bez planiranog priključka, produžni kabel prelazi preko cijelog dnevnog boravka. Ista situacija događa se na balkonima i terasama kada se postavlja sezonska rasvjeta.
4. Utičnice u kuhinji – više nego što mislite
Utičnice u kuhinji moraju biti raspoređene ravnomjerno duž radne ploče. Često se podcijeni broj malih kućanskih aparata koji se koriste svakodnevno. Dobar raspored utičnica omogućuje istovremeno korištenje više uređaja bez prenatrpane površine i vidljivih kablova.
5. U ostavi ili garderobi
Ostava i garderoba često ostanu bez ijedne utičnice, a kasnije se pokaže da su potrebne. Punjenje usisavača, korištenje glačala, dodatna rasvjeta ili odvlaživač zraka zahtijevaju električni priključak. Planiranje utičnica u ovim prostorijama znači veću dugoročnu funkcionalnost doma.
Uređenje predsoblja – Funkcionalan i organiziran mud-room čak i u zimskim mjesecima
Kako pravilno planirati raspored utičnica?
Prije nego što započne izvedba električnih instalacija u stanu, potrebno je napraviti okvirni raspored namještaja. Raspored utičnica treba pratiti stvarne navike stanara.
Razmislite gdje najčešće punite mobitel, planirate li radni kutak, koristite li pametne uređaje ili dekorativnu rasvjetu. Dobro planirane pozicije utičnica smanjuju potrebu za produžnim kablovima i povećavaju sigurnost.
Također je preporučljivo kombinirati klasične i USB utičnice, osobito u spavaćim sobama i dnevnom boravku.
Raspored utičnica kao dio dizajna interijera
Danas utičnice više nisu samo funkcionalni element. Dostupne su u različitim bojama i završnim obradama – od minimalističkih bijelih do mat crnih ili metalnih modela koji se uklapaju u suvremeni dizajn.
Pravilno planiran raspored utičnica znači uredniji prostor, manje vidljivih kablova i veću udobnost korištenja doma.
Provjera prije zatvaranja zidova: Je li raspored utičnica dobro isplaniran?
Prije nego što zatvorite zidove, provjerite sljedeće:
- Imate li dovoljan broj utičnica u dnevnom boravku (6–10)?
- Jesu li utičnice u kuhinji ravnomjerno raspoređene duž radne ploče?
- Postoje li dodatne utičnice u kupaonici (izvan sigurnosnih zona)?
- Imate li utičnicu pored sofe ili fotelje?
- Jeste li predvidjeli priključak za božićnu jelku ili sezonsku rasvjetu?
- Postoji li utičnica u ostavi ili garderobi?
- Imate li barem dvije utičnice uz krevet u svakoj spavaćoj sobi?
- Jesu li planirane USB utičnice na ključnim mjestima?
- Može li se raspored utičnica prilagoditi budućim promjenama namještaja?
Ako ste na sva pitanja odgovorili potvrdno, vaš raspored utičnica vjerojatno je dobro promišljen i spreman za dugoročno korištenje.
Raspored utičnica jedan je od ključnih elemenata funkcionalnog doma. Dobro planiranje utičnica omogućuje sigurnije, urednije i dugoročno praktičnije stanovanje.
Ako planirate gradnju ili renovaciju, razmislite unaprijed o svim uređajima koje koristite. Bolje je predvidjeti jednu utičnicu više nego kasnije improvizirati rješenja.
Pametno planiranje električnih instalacija u stanu ili kući temelj je modernog i funkcionalnog doma.
You must be logged in to post a comment Login