Gradnja doma
Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?
Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE) utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G.
Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike.
Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!
Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka
U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu.
Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.
Utjecaj na naše zdravlje
Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena.
No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom.
Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.
Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi
U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku.
Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika.
Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati.
Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru.
Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.
Gradnja doma
Radovi zimi: Što možete nastaviti, a kada je bolje pričekati?
Radovi zimi ovise o temperaturi, vlazi i podlozi. Provjerite uvjete za bojanje, žbukanje, fasadu, betoniranje i obradu spojeva.
Majstor je napokon slobodan, ali vani je dva stupnja i pada kiša. Može li se nastaviti s bojanjem, žbukanjem ili fasadom, ili se sve odgađa za proljeće?
Bojanje u zatvorenom prostoru s kontroliranom temperaturom često se može nastaviti i zimi. Vanjsko žbukanje, fasaderski radovi i betoniranje traže provjeru vremenskih uvjeta i zaštitu materijala nakon ugradnje. Pritom nije dovoljno pogledati dnevnu temperaturu na mobitelu. Važni su i temperatura podloge, vlaga te uvjeti tijekom vezanja i sušenja.
Radovi zimi zato se ne planiraju po jednom pravilu. Svaki materijal ima svoje granice, a one su upisane u njegov tehnički list. Ista vrsta posla s jednim proizvodom može biti moguća, a s drugim ne.
Unutarnje bojanje
Unutarnje je uvjete obično lakše kontrolirati, ali i ovdje treba razlikovati dvije stvari: uvjete za samu boju i stanje podloge. Za unutarnju boju Jupol Classic JUB traži temperaturu zraka i zida od +5 do +35 °C i vlažnost zraka do 80 %.
Podloga mora biti suha prije prvog premaza. Za nove žbuke i mase za izravnavanje isti tehnički list navodi da prije bojanja trebaju sušiti najmanje jedan dan po milimetru debljine, pri +20 °C i 65 % vlažnosti zraka. To je vrijeme sušenja podloge, a ne vrijeme sušenja boje između premaza. Na hladnijem i vlažnijem zraku podloga se suši sporije.
Topao zrak u sobi ne znači da je i hladan vanjski zid spreman za bojanje. Izvođač treba provjeriti stanje podloge i uvjete koje propisuje proizvođač. Ako se prostor grije, treba ga i provjetravati, kako je objašnjeno u tekstu o provjetravanju doma zimi.
Žbukanje i zidanje
Kod cementnih i vapneno-cementnih proizvoda hladnoća usporava razvoj svojstava, a smrzavanje može oštetiti svježe ugrađen materijal. Zato uvjete treba održavati i nakon završetka nanošenja, a ne samo dok majstor radi. Površina koja je suha na dodir nije nužno spremna za sljedeću fazu rada.
Uvjeti se razlikuju od proizvoda do proizvoda, pa ih treba provjeriti u tehničkom listu konkretne žbuke ili morta. U zatvorenom i grijanom prostoru lakše ih je osigurati. Na vanjskom zidu ili na gradilištu na kojem noću pada mraz to je mnogo teže, a podloga ne smije biti smrznuta.
Izvedba fasadnog sustava
Fasada nije jedan posao, nego niz slojeva: lijepljenje izolacije, armirni sloj, predpremaz i završna žbuka. Svaki od njih ima svoje uvjete.
Postoje proizvodi namijenjeni nižim temperaturama. JUB za zimsku završnu žbuku JUBIZOL Unixil finish winter, koja se priprema uz poseban dodatak, navodi primjenu pri temperaturi zraka i zida od +1 do +15 °C i vlažnosti zraka do 95 %. Navedeni temperaturni raspon odnosi se na taj konkretan završni proizvod i njegov propisani način pripreme. Ne prenosi se automatski na ostale slojeve fasadnog sustava.
I takva žbuka ima uvjete: fasadu treba zaštititi zavjesama na skeli od sunca, vjetra i oborina, a ne radi se za vrijeme kiše, magle ili jakog vjetra. Što sve uključuje izvedba fasade, pisali smo u tekstu Završni sloj fasade nije samo boja.
Betoniranje
Betoniranje pri niskim temperaturama zahtijeva unaprijed dogovorenu mješavinu, pripremljenu podlogu i zaštitu nakon ugradnje. Cemex objašnjava da se voda u svježem betonu koji se ohladi ispod 0 °C smrzava i širi, pa beton mora biti zaštićen dok ne postigne dovoljnu čvrstoću. Podloga, oplata i armatura moraju biti očišćene od leda i snijega.
Mjere poput grijane vode u betonari, dodataka za zimsko betoniranje, zaštitnih prekrivača i izolirane oplate planiraju betonara i izvođač. Potrebno trajanje zaštite i trenutak uklanjanja oplate određuju se prema konkretnim uvjetima i razvoju čvrstoće, a ne samo prema broju proteklih dana. Ako niske temperature dugo traju, a potrebne mjere nije moguće osigurati, Cemex savjetuje da se betoniranje odgodi.
Montaža ploča i obrada spojeva
Montaža gipsanih ploča i obrada spojeva nisu ista faza i nemaju iste uvjete. Za obradu spojeva masom Knauf Uniflott proizvođač navodi da temperatura prostora i podloge ne smije biti niža od približno +10 °C. Spojevi se obrađuju tek kad se ploče više ne mogu mijenjati zbog promjena temperature i vlage, i tek nakon što su izvedeni mokri estrisi. Ako se u istom prostoru još suši žbuka ili estrih, obrada spojeva čeka.
Gdje se materijal čuva prije radova
Provjerite i gdje se materijal čuva prije radova. Uvjeti skladištenja mogu se razlikovati od uvjeta primjene. Jupol Classic, primjerice, mora biti zaštićen od smrzavanja, pa nije dovoljno da ga unesete u toplu prostoriju neposredno prije bojanja. Isto vrijedi za ljepila, žbuke u kantama i mase za spojeve koje su noć provele u negrijanoj garaži ili na kamionu.
Prije nego dogovorite radove zimi
Prije početka dogovorite koje se faze izvode, kojim proizvodima i kako će se održavati potrebni uvjeti. Zatražite tehničke listove proizvoda koje izvođač planira koristiti. U ponudi razjasnite trošak grijanja i zaštite te što se događa u slučaju zahlađenja. Ako se uvjeti iz tehničkih uputa ne mogu osigurati, odgodite tu fazu radova.
Gradnja doma
Baterije za solarne elektrane: kako koristiti vlastitu energiju i nakon zalaska sunca?
Solarne elektrane omogućuju kućanstvima proizvodnju vlastite električne energije, ali vrijeme proizvodnje ne podudara se uvijek s najvećom potrošnjom. Baterije za solarne elektrane omogućuju pohranu viška energije za kasniju upotrebu. Kako funkcioniraju, mogu li se dodati postojećoj elektrani i kako odabrati odgovarajući kapacitet, objašnjava Mario Volarić, voditelj inženjeringa tvrtke Zonne.
Solarne elektrane sve su prisutnije na krovovima obiteljskih kuća. Proizvodnja vlastite električne energije pruža mogućnost smanjenja računa, no ima važno ograničenje: energija se proizvodi kada ima dovoljno sunčeve svjetlosti, a ne nužno kada je kućanstvu najpotrebnija.
Tijekom sunčanog dana elektrana može proizvesti više energije nego što kućanstvo u tom trenutku troši. U večernjim satima, kada se ukućani vrate s posla i uključe kućanske uređaje, solarna proizvodnja smanjuje se ili potpuno prestaje. Baterijski sustavi omogućuju da se dio dnevnog viška sačuva upravo za takva razdoblja.
Kako rade baterije za solarne elektrane?
Princip rada relativno je jednostavan. Kada solarna elektrana proizvodi više električne energije nego što je kućanstvu potrebno, višak se usmjerava u bateriju. Pohranjena energija zatim se koristi kada proizvodnja više nije dovoljna za trenutačnu potrošnju.
„Kada postoji višak energije, spremamo ga u bateriju, a nakon što sunce zađe i dođe mrak, ta se energija iz baterije postupno koristi za potrebe kućanstva i njegovih trošila”, objašnjava Mario Volarić, voditelj inženjeringa tvrtke Zonne.
Time kućanstvo može povećati udio vlastite proizvedene energije koju koristi i smanjiti potrebu za preuzimanjem električne energije iz mreže.
Kada se baterija napuni, dodatni višak proizvedene energije može se predavati u elektroenergetsku mrežu, ovisno o načinu priključenja i postavkama sustava. Takvo je rješenje osobito korisno kućanstvima u kojima je najveća potrošnja u večernjim satima.
Može li se baterija puniti iz mreže po nižoj tarifi?
Baterijski sustavi mogu se koristiti i izvan razdoblja intenzivne solarne proizvodnje. Tijekom zime, kada su dani kraći i elektrana proizvodi manje energije, baterija se u odgovarajuće konfiguriranom sustavu može puniti električnom energijom iz mreže.
„Ima smisla, primjerice, za kućanstvo puniti bateriju preko noći kada je niža tarifa, a zatim tu energiju trošiti tijekom dana. Tako ponovno radimo balansiranje sustava – energiju koristimo za punjenje kada je dostupnija, a iz baterije je trošimo kada nam je potrebna”, pojašnjava Volarić.
Takav način rada može biti zanimljiv korisnicima dvotarifnog obračuna električne energije. Ipak, stvarna financijska korist ovisi o razlici između više i niže tarife, gubicima pri punjenju i pražnjenju te trošku i trošenju baterije.
Pametno upravljanje usklađuje proizvodnju i potrošnju
Baterijski sustavi nisu samo spremnici električne energije. U kombinaciji s odgovarajućom upravljačkom opremom mogu automatski određivati kada energiju pohraniti, a kada je koristiti.
„Mi imamo kontrolu nad tim, ali algoritmi su vrlo jednostavni. Svode se na to da upravljamo sustavom tako da svu energiju koja je višak pohranimo za kasnije, kada energije ima manje”, objašnjava Volarić.
Pohrana je pritom ograničena raspoloživim kapacitetom baterije i tehničkim mogućnostima sustava. Pravilno podešeno upravljanje pomaže uskladiti proizvodnju solarne elektrane s potrebama kućanstva.
To postaje osobito važno u domovima s većom potrošnjom električne energije, primjerice zbog punjenja električnih vozila i korištenja većeg broja uređaja.
Može li se postojeća solarna elektrana nadograditi baterijom?
Vlasnici solarnih elektrana ne moraju nužno graditi potpuno novi sustav kako bi dobili mogućnost pohrane energije. U mnogim slučajevima postojeću elektranu moguće je nadograditi baterijom, uz prethodnu provjeru kompatibilnosti invertera, električnih instalacija i ostale opreme.
„Kako se promijenilo stanje tržišta i kako je energija postala sve skuplja, ima smisla nadograditi sustav baterijom i iskoristiti prednosti koje ona pruža”, ističe Volarić.
Prije ulaganja potrebno je analizirati postojeću elektranu, način potrošnje i očekivane koristi. Tako se može utvrditi koja je oprema potrebna i je li nadogradnja tehnički i financijski opravdana.
Koliki je kapacitet baterije potreban kućanstvu?
Ne postoji univerzalan kapacitet baterije koji odgovara svakoj kući. Odabir ovisi o ukupnoj potrošnji električne energije, dnevnom rasporedu korištenja uređaja, veličini solarne elektrane i navikama ukućana.
„Svako kućanstvo ima drukčiji profil potrošnje. Tijekom dana potrošnja može biti relativno stabilna, a kada se ljudi vrate s posla, počnu kuhati i koristiti ostale uređaje, potrošnja energije raste”, objašnjava Volarić.
Zato bateriju nije dovoljno odabrati samo prema površini kuće ili broju članova obitelji. Potrebno je analizirati koliko kućanstvo troši tijekom dana, koliko tijekom večeri i noći te koliko energije elektrana može proizvesti i ostaviti na raspolaganju za pohranu.
„Na temelju dnevnog profila i ukupne potrošnje energije možemo izračunati odgovarajući kapacitet solarne elektrane i baterije kako bi sustav maksimalno koristio vlastitu energiju i imao minimalnu potrebu za energijom iz mreže”, ističe Volarić.
Kao primjer navodi baterijski sustav kapaciteta 16 kWh, koji može zadovoljiti potrebe mnogih kućanstava. Međutim, taj kapacitet nije univerzalna preporuka: odgovarajuću veličinu baterije treba odrediti individualnim proračunom.
Gdje postaviti baterijski sustav?
Za ugradnju baterijskog sustava važan je i odabir odgovarajućeg mjesta. Prostor mora zadovoljavati uvjete koje propisuje proizvođač, uključujući dopuštene temperature i zaštitu od vanjskih utjecaja.
„Preporuka je bateriju postaviti u prostoriju koja nije pretopla. Treba izbjegavati tavane koji tijekom ljeta mogu biti prilično vrući, ali i mjesta izložena smrzavanju, kiši i drugim vremenskim utjecajima”, savjetuje Volarić.
Pojedini sustavi imaju dodatnu zaštitu od niskih temperatura. Prema informacijama iz razgovora, predstavljeni baterijski sustav proizvođača Dyness ima ugrađeno grijanje baterije, koje olakšava rad u hladnijim uvjetima.
Bez obzira na dodatnu opremu, mjesto ugradnje mora odgovarati deklariranim uvjetima rada, sigurnosnim zahtjevima i uputama proizvođača.
O čemu ovisi isplativost baterije?
Glavna prednost baterijskog sustava jest mogućnost da se veći dio vlastite proizvedene energije iskoristi unutar kućanstva. Umjesto da se sav višak odmah preda mreži, dio se pohranjuje za razdoblja u kojima bi inače bilo potrebno preuzimati električnu energiju iz mreže.
Takav način korištenja može povećati energetsku samostalnost doma, ali ne znači da je baterija jednako isplativa svakom korisniku. Na isplativost utječu cijena baterije i ugradnje, njezin vijek trajanja, iskoristivi kapacitet, profil potrošnje te uvjeti obračuna preuzete i predane električne energije.
Volarić primjećuje da interes za pohranu energije raste, osobito zbog veće pozornosti koju kućanstva posvećuju troškovima električne energije.
Prije ulaganja zato treba usporediti stvarne viškove solarne proizvodnje s potrošnjom u razdobljima kada elektrana proizvodi malo ili uopće ne proizvodi. Na temelju tih podataka može se odabrati sustav koji odgovara potrebama kućanstva i procijeniti očekivana korist.
You must be logged in to post a comment Login