Povežimo se

Lifestyle

U vrtu radijskog voditelja FIlipa Hana: Moje iskustvo s vrtlarenjem i kako uzgajam povrće

Iako je kraj sezone, u njegovim gredicama još je puno predivnih plodova

Radijski voditelj Filip Han već drugu sezonu uzgaja povrće u gredicama. Iako je kraj sezone, u njegovim gredicama još je puno predivnih plodova. Posjetili smo ga i doznali koliko su sočne domaće rajčice.

Kako si se uopće počeo baviti vrtom?

Pa počeo sam se baviti vrtom slučajno, zapravo je na mene utjecao moj kum koji je na neki način moj mentor, on se bavi time već dugo, ja sam nekako stalno o tome slušao, gledao i samo jedan dan je bilo dobro, ajmo sad napravit vrt. I evo.

I odakle si počeo? Jesi gredice sam radio?

Sve zapravo u vrtu je home made, odnosno sam sam napravio i gredice i sve neke druge stvari koje se u vrtu nalaze. Počeo sam sa dvije i evo sad se već proširio na četiri i nekoliko vreća.

Osim što si sad posadio rotkvice, šta još imaš u vrtu?

E, sad smo na kraju sezone tako da je vrt malo onako pri kraju i stvari onako prolaze, ali sve ono što je ljetno imam – nekoliko sorti paradajza, patlidžane koji su ove godine bili vrhunski, nekoliko sorti paprika, mrkvu, blitva je bila dobra do nedavno i evo nadam se da će tu uskoro biti niski grah odnosno niske mahune.

Kakva je bila sezona? S obzirom na to da je bilo jako vruće, dosta suše, malo kiše, koliko je povrće uspijevalo?

Pa sezona je bila zahtjevna, baš zbog te vrućine i suše, dosta sam se borio sa svime i bojao sam se da neće rodit vrt tako dobro kao što je rodio prošle godine, no da pokucam u drvo, sve je bilo odlično osim tikvica, tikvice su ove godine, meni bar, bile fail.

Ali koliko vidim imaš i različite vrste rajčica…

Da, više vrsta, više ni ne znam na pamet koliko, evo tu je cherry, koji je jako lijep ove godine. Tu je volovsko srce, tako zvani amerikanac, imam tu i dvije sorte za koje zapravo nit ne znam koje su, dobio sam flance i posadio sam ih pa šta bude. Uglavnom, ima.

Tu su i chilli papričice?

Da, ovo je jalapeno, koji je super i jako je lijepo rodio, plodovi su isto baš dobri, to mi je zapravo najdraža ljuta papričica, tamo je obični chilli koji je malo sporiji pa mu malo treba, ali je isto ok.

Ovo je zapravo dosta malo sve skupa. Nisam očekivao da će biti toliko puno povrća na tako maloj površini i s tolikim brojem biljaka, tako da, s obzirom na veličinu, urod je stvarno dobar.

Koliko imaš posla oko vrta?

A to sad varira i od dana do dana i od tjedna do tjedna, na kraju krajeva i do toga koliko ti se da gnjavit s tim vrtom. Gnjavit pod navodnicima. Ti tu možeš imat i 3 sata posla, ako želiš ima posla 3 sata i možeš tu oko svake travke radit nešto i s tim se borit, a ako ti se to baš ne da, možeš izdvojit, ne znam 15 minuta svaki dan, možda ni toliko, da napraviš ono osnovno, a da vrt i dalje funkcionira i da sve buja i da sve bude dobro.

Koliko se tebi onda da baviti time?

Meni se da. Ja budem tu dosta, dosta stvarno. Kad god mogu, kad god imam nekog slobodnog vremena, kad god je dan lijep, ja sam tu i nešto radim.

I sad se bliži kraj sezone – kakav ti je plan, hoćeš raditi nekakav staklenik da imaš i zimski vrt ili?

Hoću. Zimski vrt je u planu, bio je i prošle zime, bit će i ove. Još uvijek radim na točnoj konstrukciji, ajmo reći, ali da, sve gredice će postat dio zimskog vrta i sve će imat nešto.

Daj nam neki savjet, za nekoga tko želi početi i napraviti svoje gredice?

Pa prvi savjet je da se krene od nečeg malog i sitnog i s nečim jednostavnim. Za početak možda samo posadit salatu u neku malu gredicu, možda čak u neku kantu, samo da se dobije osjećaj da tu treba imati zemlje, tu treba stavit sjeme, za to sjeme se treba brinut, što treba napravit s tim, uglavnom, poruka je da se počne s nečim manjim i onda da se raste postepeno. Mislim da je to najbitnije i da je to ono što odbije ljude koji žele ući u vrtlarenje, svi bi krenuli odmah sa pola hekatara nečeg, što je nemoguće, tako da bolje krenut po malo i onda postepeno rast tako da si neće ni zgadit ovo sve, a zavoljet ćeš sigurno puno više.

Boje i materijali

Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu

Neutralne boje dominiraju našim interijerima i svakodnevnim predmetima, ali kako to utječe na nas…

psihološki učinak boja

Kada pogledate oko sebe – svoj dnevni boravak, ormar, auto ili čak mobitel – što vidite? Ako je odgovor “sivo, crno, bijelo i možda malo bež”, niste jedini. Iza tog suzdržanog kolorita stoji priča koja traje već desetljećima. I nije riječ samo o modi ili ukusu, nego o nečemu dubljem – o tome kako boje utječu na nas, često i bez da to primijetimo.

Psihološki učinak boja
Osvježite svoj dnevni boravak: Ključni savjeti za moderniji i udobniji prostor

Svijet koji je nekad bio šareniji

Zanimljivo istraživanje iz 2020. godine bacilo je novo svjetlo na ovu temu. Znanstvenici su proučili više od 7.000 predmeta iz zbirke britanskog Znanstvenog muzeja – od 1800-ih do danas. Zaključak? S godinama su boje postajale sve manje izražajne. Prvo polako, a onda sve brže – osobito u 20. stoljeću.

S dolaskom industrijske proizvodnje zavladala je potreba za jednostavnošću, brzinom i praktičnošću. Jarke boje nisu bile najzahvalnije za masovnu proizvodnju, a neutralni tonovi lakše su se uklapali u svaki prostor i ukus. U jednom trenutku, “sivo” je postalo sinonim za “bezvremensko” i “sigurno”.

Psihološki učinak boja u svakodnevnom prostoru: više od estetike

No boje nisu samo dekoracija. One komuniciraju s nama na dubljoj razini. Smiruju, motiviraju, umaraju, bude, podižu raspoloženje ili umiruju prostoriju. Znanstvenici upozoravaju da nas stalna izloženost neutralnim nijansama može vizualno i emocionalno “uspavati”. Smanjena stimulacija može utjecati na našu kreativnost, koncentraciju, pa čak i emocionalno stanje.

Boje su više od vizualnog dojma – one su način komunikacije, izražavanja emocija i oblikovanja prostora… Diana Sokolić o jeziku boja: Kako ih imenujemo i razumijemo?

Drugim riječima, psihološki učinak boja nije nešto što se uvijek događa svjesno. Ako radite od kuće u prostoriji gdje dominiraju siva i bijela, možda vam nije samo “ponedjeljak” kriv za loše raspoloženje.

Kako unijeti hrabre boje u interijer? Pratite ovih 10 savjeta dizajnera

Je li vrijeme za povratak boji?

Ne znači da sada sve oko sebe trebamo obojiti u narančasto ili ciklamasto. Ali možda je trenutak da se zapitamo – imamo li u svom domu dovoljno boja koje nas vesele i bude? Zid u boji masline, plava fotelja ili samo nekoliko jastuka u boji senfa – ponekad je dovoljno malo da bi prostor dobio više karaktera i energije.

Psihologija boja: Kako boje utječu na naš prostor i emocije

Dizajneri interijera to već prepoznaju – sve se češće vraćaju toplim i zemljanim tonovima, razigranim detaljima i kontrastima. Jer kad promijenimo prostor, često se – barem malo – promijenimo i mi sami.

Nastavite čitati

Lifestyle

Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj

Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima

Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka. Oni za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa su povremeno nametnici na životinjama (pticama i sisavcima), kojima sišu krv, a iznimno i na čovjeku te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti.

Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto. Može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu). U hrvatskom je priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.

Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka.

Osobe koje često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, planinari, lovci, izletnici i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Praktični savjeti za dom bez nametnika

Rizik izloženosti zaraznim bolestima koje prenose krpelji može se umanjiti mjerama koje donosimo u nastavku.

Zaštitite se od krpelja

Preporučene osobne mjere zaštite su:

  • Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
  • Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
  • Hodajte obilježenim stazama.
  • Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
  • Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača!).
  • Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo. To možete učiniti i uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
  • Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
  • Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
  • Otuširajte se po povratku iz prirode.

Postupanje kod uboda krpelja

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije. Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen.

Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.


Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom zahvaćajući ga što bliže glavici, a na kožu primijenite antiseptik.

5 načina kako se sigurno riješiti puževa u vrtu

Krpelja nemojte ničim premazivati niti “paliti” plamenom.

Ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Izvor: HZJZ

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice