Lifestyle
Pravilno održavanje mramornih površina – ovi će savjeti pomoći da očuvate njihovu prirodnu ljepotu
Održavanje netaknute ljepote mramora iznenađujuće je lako s nekoliko jednostavnih smjernica

Tražen tisućama godina zbog svoje bezvremenske ljepote, mramor je jedinstvena i vrlo poželjna prirodna kamena površina. Svaka ploča mramora je klasična, jedinstvena i zapanjujuće lijepa na svoj način.
U nastavku smo identificirali 8 uobičajenih neprijatelja mramornih površina.
1. Citrusna, abrazivna i kisela sredstva za čišćenje
Moćna sredstva za čišćenje napravljena od agresivnih kemikalija, kiselina, abraziva i dodataka mogu biti štetna za mramor, stoga ih koristite oprezno.
Prevencija: Vruća voda obično je dovoljna za svakodnevno čišćenje u kuhinjama i kupaonicama. Provjerite sve oznake sredstava za čišćenje kako biste bili sigurni da su sigurna za mramor. Pripazite na kiseline, lužine, citrusna ulja, ocat, amonijak i abrazivne dodatke. Također izbjegavajte spužve za ribanje, čeličnu vunu i druge metalne alate za čišćenje.
2. Crno vino
Mramorni bar prekrasno je mjesto za prikazivanje kolekcije pića, miješanje svečanog koktela ili natočiti čašu omiljenog pića. Međutim, duboka boja crnog vina prolivenog po mramoru nije idealna jer se boja brzo može upiti ispod površine. Ne brinite, većina mrlja može se očistiti ili znatno ublažiti jednostavnim kućnim sredstvima.
Prevencija: Uvijek postavite boce vina na podložak ili pladanj i pazite pri otvaranju oko mramora. Nemojte stavljati čepove izravno na pult i uvijek odmah obrišite prolivena vina.
Čišćenje: Ako primijetite diskoloraciju uzrokovanu vinom na mramoru, napravite pastu od smjese za izvlačenje boje i nečistoća. Prvo obrišite područje destiliranom vodom. Za svijetli mramor, pomiješajte vodikov peroksid s praškom za pecivo do konzistencije kiselog vrhnja. Za tamni mramor, pomiješajte aceton i prašak za pecivo u istoj konzistenciji.
Namočite smjesu u papirnate ručnike i prekrijte zamrljano područje. Idealno bi trebalo biti centimetar, dva debelo. Pokrijte papirnate ručnike plastičnom folijom i zalijepite rubove kako biste zadržali vlagu. Uklonite plastičnu foliju nakon 24 sata, ali ostavite papirnate ručnike preko mrlje dok se potpuno ne osuše. Nakon uklanjanja ručnika, ponovno isperite destiliranom vodom i osušite mekanim ručnikom. Ponavljajte po potrebi do 5 puta na zaraženom području.

3. Kisela hrana
Zbog kalcijevog karbonata u mramoru, kisela hrana može uzrokovati oštećenja ako se ne riješi brzo. Citrusno voće, voćni sokovi, vino, kava, gazirani napici, ocat i rajčice među najčešćim su uzrocima graviranja i mrlja na mramoru u kuhinji.
Prevencija: Držite daske za rezanje i čiste ručnike pri ruci za pripremu hrane. Odmah obrišite prolijevanja kako biste izbjegli mrlje. Stavite pića na podloške i koristite podmetače za jelo ako jedete na mramornim površinama.
Čišćenje: Brzo obrišite mrlju kako biste uklonili svu tekućinu. Topla, destilirana voda može neutralizirati kiselinu i spriječiti daljnje oštećenje od prolijevanja. Ako postoji mrlja, pokušajte s metodom paste opisanom u savjetima za crno vino. Ako je površina ugravirana zbog prolijevanja, pokušajte nanijeti sredstvo za uklanjanje gravura ili proizvod za poliranje mramora kako biste vratili prirodni sjaj.
4. Toplina
Budite posebno oprezni s vrućim tavama, loncima i tekućinama oko vaših mramornih pultova. Toplinski šok može uzrokovati laganu diskoloraciju, oštećenja od opeklina i u ekstremnim slučajevima pucanje.
Prevencija: Umanjite izvore topline podmetačima ili otpornošću na toplinu. Izbjegavajte bliski kontakt s vrućim uređajima kao što su friteze i vruće ploče korištenjem zaštitne površine na mramornom pultu.

5. Sapunica
Za sapunicu, kombinirajte toplu vodu s blagim deterdžentom neutralnog pH u kanti za čišćenje. Radite u malim dijelovima, trljajući otopinu preko mramora mekom, neabrazivnom spužvom. Isperite područje destiliranom vodom i koristite brisač ili ručnik kako biste potpuno osušili područje.
Mramor, drvo, granit… Ovako se pravilno čiste sve kuhinjske površine
6. Ljepljive tvari
Nesreće se mogu dogoditi, posebno na podovima i drugim površinama s velikom frekvencijom korištenja. Žvakaća guma, mast i ljepila mogu zahtijevati malo strpljenja za čišćenje odgovarajućim alatima.
Prevencija: Očistite prolijevanja prije nego se osuše. Uklonite cipele prije hodanja po mramornim podovima. Izbjegavajte korištenje ljepila i drugih ljepljivih tvari na i oko mramornih površina.
Čišćenje: Žvakaća guma, mast ili ljepila ne bi se trebala uklanjati metalnim alatima. Iako je mramor izdržljiv, oštri rubovi mogu izgrebati površinu. Umjesto toga, koristite plastični nož za kit ili nokat kako biste pažljivo podigli tvar ili pokušajte s blagim deterdžentom neutralnog pH pomiješanim s toplom destiliranom vodom.
Za uklanjanje žvakaće gume, stavite kocku leda u plastičnu vrećicu, trljajte je po gumi dok se ne stvrdne i zatim ostružite stvrdnutu tvar plastičnim ili drvenim alatom.
Za tvrdokornije tvari, pokušajte nanijeti malu količinu razrijeđenog izopropilnog alkohola ili mineralnih duhova mekom krpom. Uvijek testirajte prije primjene na velikom području.
7. Proizvodi za kupaonicu i šminka
Kisela sredstva za pranje lica, tonici, losioni i parfemi trebaju se koristiti s oprezom oko mramornih umivaonika i mramornih podova u kupaonici. Koncentrirani pigmenti nekih ruževa i šminki također mogu biti opasni za mramorne površine u kupaonicama.
Prevencija: Postavite ukrasni pladanj na svoj umivaonik kako bi služio kao prostor za pohranu toaletnih ili kupaonskih proizvoda koji će se čuvati na vašoj mramornoj površini. Držite krpu za čišćenje pri ruci za eventualna prolijevanja.
Čišćenje: Budući da su mnogi kozmetički proizvodi na bazi ulja i imaju masnu teksturu, preporuča se otopina deterdženta za posuđe. Prvo, obrišite područje ručnikom, izbjegavajući trljanje ili ribanje. Zatim razrijedite blagi deterdžent neutralnog pH s toplom vodom kako biste razgradili preostale tvari na površini. Lagano isperite toplom destiliranom vodom i obrišite mikrofiber krpom. Nježno ponavljajte ovaj postupak dok mrlja ne nestane.
10 ideja za podove u kupaonici za savršen balans praktičnosti i stila
8. Dim
Mramor je zapanjujući kamen za postavljanje oko kamina ili ložišta, ali budite oprezni kako biste izbjegli nakupljanje i mrlje uzrokovane dimom od vatre.
Prevencija: Pazite da je vaš kamin dobro ventiliran, usmjeravajući dim kroz dimnjak, a ne u prostoriju. Držite meku krpu pri ruci kako biste obrisali nakupljanje nakon svake vatre.
Čišćenje: Ako se nakupe mrlje, nanesite otopinu tople vode i blagog deterdženta neutralnog pH, a zatim isperite destiliranom vodom. Osušite mikrofiber ručnikom. Za tvrdokornije mrlje na svijetlom mramoru, pokušajte s pastom od vodikovog peroksida pomiješanog s praškom za pecivo kako biste uklonili boju, kao što je navedeno za crno vino (gore). Uvijek testirajte pastu na malom području prije nego što počnete s velikom mrljom i nemojte ribati.
Lifestyle
Požar! Kako ga nehotice možemo uzrokovati i što ako se u njemu nađemo
Pročitajte koje svakodnevne navike mogu nehotice izazvati požar i ugroziti sve oko vas

Svake godine s dolaskom ljetnih vrućina i suhih dana, Hrvatsku pogode brojni požari. I dok neke od njih izazovu prirodni uzroci poput udara groma, većinu ipak uzrokuje čovjek – i to najčešće nehotice. Zbog toga je važno znati kako svojim ponašanjem možemo spriječiti požar, ali i kako reagirati ako se nađemo u požarnom području.
Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu
Kako možemo nehotice izazvati požar?
Mnogi od nas ni ne pomisle da bi obična svakodnevna radnja mogla izazvati požar. Ipak, upravo zbog tih sitnica, svake godine gori na stotine hektara šuma, maslinika i poljoprivrednih površina, a ugroženi su i ljudski životi i domovi.
Bacanje opušaka kroz prozor automobila
Jedna od najopasnijih navika je bacanje opuška cigarete kroz prozor automobila. Dok vozimo autocestom ili lokalnim cestama kroz šumska i travnata područja, zapaljeni opušak pada na suhu travu uz rub ceste i vrlo lako izazove požar koji se širi velikom brzinom, osobito ako puše vjetar.
Roštiljanje i kampiranje
Ako volite kampirati ili roštiljati u prirodi, nikada nemojte ostaviti vatru bez nadzora, pa čak ni žar. Nakon što završite, dobro ugasite ostatke vatre ili roštilja vodom i zemljom. Provjerite rukom iznad pepela je li potpuno hladan. I najmanja iskra koju vjetar odnese na suhu travu može zapaliti požar.
Staklo koje može izazvati požar
Možda zvuči nevjerojatno, ali staklena boca ili komad stakla ostavljen u prirodi mogu izazvati požar. Na suncu staklo djeluje poput povećala – koncentrira zrake svjetlosti i zagrijava suhu travu ili lišće do točke samozapaljenja. Zato, čak i ako niste vi bacili bocu, dok šećete prirodom pokupite staklene predmete koje vidite i odložite ih u za to predviđene spremnike.
Spaljivanje korova i rad s motorima
Mnogi još uvijek spaljuju travu i korov u vrtovima i maslinicima, često bez dozvole. Dovoljno je malo vjetra i plamen se više ne može kontrolirati. Također, rad s kosilicama, trimerima i drugim motorima s unutarnjim izgaranjem na suhom terenu može stvoriti iskre koje zapale travu.

Kako reagirati ako se nađete u požarnom području?
Ako primijetite dim ili plamen u blizini, ne oklijevajte:
- Nazovite 193 (vatrogasci) ili 112 (centar za hitne situacije) i jasno opišite lokaciju i što vidite.
- Ako ste u vozilu, zatvorite prozore, ugasite ventilaciju i napustite područje u smjeru suprotnom od vatre.
- Ako ste pješice, udaljite se od požara niz vjetar i prema otvorenom prostoru bez vegetacije.
- Nemojte se vraćati po stvari niti pokušavati gasiti veliki požar sami.
Zašto je važno razmišljati unaprijed?
Požari ne uništavaju samo prirodu i domove. Oni mijenjaju mikroklimu područja, uništavaju tlo, biljke i životinje, a posljedice se osjećaju godinama kroz eroziju, poplave i smanjene poljoprivredne prinose. Osim toga, mnogi ljudi ostanu bez svojih domova, maslinika ili vinograda, a neki izgube i život.
Požari ne ostavljaju posljedice samo tijekom trenutka kada bukte. Njihovi učinci na prirodu traju godinama, ponekad i desetljećima. Kada vatra zahvati šumske i travnate površine, uništava biljni pokrov koji sprječava eroziju tla. Bez korijenja koje drži tlo, kiše ispiru zemlju, što dovodi do klizišta i smanjuje plodnost zemljišta.
Mnoge biljke i drveće potpuno nestaju s opožarenih područja, a povratak šumske vegetacije često traje desetljećima. U nekim slučajevima, zbog promjene mikroklime, određene vrste se više nikada ne vrate, čime se mijenja cijeli ekosustav.

Požari imaju razoran učinak i na životinje. Mnoge manje životinje, poput guštera, zmija, ježeva i kukaca, stradavaju u samom požaru jer nemaju vremena pobjeći. Veće životinje, iako uspiju pobjeći od vatre, ostaju bez hrane i skloništa te su prisiljene napustiti područje ili ugibaju od gladi i stresa. Dugoročno, požari smanjuju bioraznolikost područja, narušavaju prirodnu ravnotežu i ostavljaju trajne posljedice na cijeli živi svijet tog staništa.
Požar se ne događa nekome drugome. Dovoljan je jedan neugašeni opušak ili komad stakla na suncu da se cijelo ljeto pretvori u katastrofu. Zato razmišljajte o svojim postupcima, upozorite druge ako ih vidite u rizičnom ponašanju i, ako primijetite požar, odmah nazovite nadležne službe. Vaša brza reakcija može spasiti nečiji život.
Lifestyle
Propuh: Istina ili mit?
Zašto se Hrvati toliko boje propuha i ima li znanstvenog razloga za strah?

„Zatvori ta vrata, napravit ćeš propuh!“ – rečenica koju su gotovo svi čuli barem jednom u životu. U mnogim hrvatskim domovima, propuh je proglašen gotovo smrtonosnom pojavom: izaziva glavobolju, bolove u vratu, upale uha, a možda čak i prehladu. No je li taj strah opravdan ili je riječ o mitu koji se prenosi generacijama?
Odakle Hrvatima strah od propuha?
Strah od propuha ima duboke korijene u narodnoj predaji, posebice na Balkanu, gdje je zdravlje često povezano s „hladnoćom koja ulazi u tijelo“. U doba kada nije bilo centralnog grijanja ni klimatizacije, nagli dotok hladnog zraka kroz otvorene prozore i vrata smatran je prijetnjom zdravlju – i to ne bez razloga. Ljudi su često sjedili oznojeni nakon fizičkog rada, a nagli udar svježeg zraka mogao je uzrokovati ukočenost mišića, što se doživljavalo kao „napad propuha“.
S vremenom je taj oprez prerastao u kulturološki refleks – sličan vjerovanju da ćeš se razboljeti ako ideš van s mokrom kosom ili sjediš na hladnom kamenu.
Kako rashladiti prostor bez klima uređaja?
Što se stvarno može dogoditi ako stojimo na propuhu
Znanost kaže: propuh sam po sebi nije opasan – to je samo strujanje zraka. No, može doći do lokalne iritacije mišića ili živaca ako dugo stojimo na mjestu gdje zrak direktno udara u tijelo, posebice vrat, leđa ili glavu. U tim slučajevima može se javiti:
- Ukočenost vrata
- Blaga upala uha ili sinusa kod osjetljivijih osoba
- Prolazna glavobolja zbog napetosti mišića ili dehidracije
Ipak, u većini slučajeva riječ je o privremenim i blagim tegobama, a ne o ozbiljnoj prijetnji zdravlju.
Koji je propuh “najopasniji”?
Ako baš moramo rangirati, „najopasniji“ propuh bio bi onaj dugotrajan, direktan i hladan – primjerice kada sjedite više sati ispred otvorenog prozora ili na pragu između dvije otvorene strane. U takvim situacijama može doći do prehlađivanja određenog dijela tijela, posebice ako ste znojni ili umorni.
Također, kod djece, starijih osoba ili ljudi s kroničnim problemima s mišićima i zglobovima, treba biti nešto oprezniji.

Zašto nam propuh zapravo paše?
Unatoč svim strahovima, mnogi priznaju da nema ništa ugodnije od laganog povjetarca u pregrijanom prostoru. Razlog? Vjetar fizički miče sloj toplog zraka s površine kože, čime dolazi do hladnijeg osjećaja i lakšeg disanja. Taj efekt je sličan onome koji osjećamo kad se znojimo – zrak koji prolazi po koži ubrzava isparavanje i hladi nas.
Zato se osjećamo osvježeno, posebno ljeti kada stojimo na propuhu: on doslovno “skida” toplinu s nas i vraća energiju.