Gradnja doma
Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?
21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.
Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.
Najveći problem zabatni zidovi
Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.
U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.
“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.
U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.
Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.
Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.
Kako su se nekad gradile zgrade?
Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.
“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.
Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.
Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.
Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.
Ojačanje konstrukcije je nužda
S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.
Pametna tehnologija u domu
Kako zaštititi privatnost tijekom boravka u hotelu
Boravak u hotelu trebao bi biti opuštajući. Donosimo praktične savjete kako zaštititi svoju privatnost i osjećati se sigurno tijekom putovanja.
Uvijek imajte kontrolu nad svojim prostorom, čak i kada ste u hotelu. U modernom dobu, kada tehnologija postaje sve nevidljivija, male nadzorne kamere i računalne ranjivosti mogu ugroziti privatnost. Donosimo praktične savjete i alate koji vam mogu pomoći da se tijekom boravka osjećate sigurnije.
Legalno i sigurno: Sve što trebate znati o postavljanju videonadzora
Brzi pregled sobe po dolasku
Čim uđete u hotelsku sobu ili apartman, preporučuje se kratki vizualni pregled prostora.
Usmjerite svjetiljku ili kameru mobilnog telefona prema tamnim kutovima sobe. Objektivi skrivenih kamera često reflektiraju svjetlost. Posebnu pozornost obratite na detektore dima, budilice, utičnice, lampe i okvire za slike jer se ti predmeti često koriste za skrivanje kamera.
Napravite i jednostavan test zrcala – dodirnite noktom površinu zrcala. Ako se vaš odraz dodiruje s noktom bez vidljivog razmaka, moguće je da se radi o dvosmjernom staklu. Također, obratite pažnju na neobične zvukove poput stalnog slabog zujanja ili klikova, koji mogu dolaziti iz prikrivenih uređaja.
Kako vam pametni telefon može pomoći u otkrivanju uređaja?
Pametni telefon može biti koristan alat u otkrivanju potencijalno skrivenih kamera. Otvorite kameru na mobitelu i pokušajte uočiti infracrvene (IR) bljeskove. Mnoge nadzorne kamere koriste IR LED diode koje su vidljive na zaslonu telefona.
Povežite se na hotelsku Wi-Fi mrežu i pomoću aplikacija za skeniranje mreže provjerite postoje li nepoznati uređaji, poput onih s nazivima koji upućuju na IP kamere.
Pametna kuća: Budite sigurni da vam je dom na sigurnom, čak i kada vi niste kući
Smartphone aplikacije za iOS i Android
Ako ste dodatno zabrinuti zbog privatnosti, dostupne su i specijalizirane aplikacije, iako se njihova točnost i funkcionalnost razlikuju.
iOS aplikacije
- Detektor skrivenih kamera – Peek (Kupertino Labs)
- Spy Camera Scanner (AI APPS SRL)
Neke aplikacije nude detekciju infracrvenih signala i Bluetooth skeniranje, ali često zahtijevaju pretplatu za potpuni uvid u rezultate.
Android aplikacije
- Detektor skrivenih kamera (FutureApps)
- Detektor kamera: Hidden Spy (AppVillage Global)
Ove aplikacije kombiniraju magnetsku, infracrvenu i Wi-Fi detekciju, no korisničke recenzije upozoravaju na ograničenja besplatnih verzija i učestale oglase.
Profesionalni uređaji za otkrivanje skrivenih kamera
Kao nadopuna vizualnom pregledu i korištenju pametnog telefona, postoje i profesionalni uređaji za detekciju skrivenih kamera. IR detektori leća mogu pomoći u pronalasku kamera čak i kada nisu uključene, dok RF skeneri detektiraju bežične signale i mogu ukazati na prisutnost aktivnih nadzornih uređaja.
Kako spriječiti buku susjeda i zaštititi vlastitu privatnost?
Što učiniti ako pronađete sumnjiv uređaj
Ako tijekom pregleda sobe naiđete na sumnjiv uređaj, važno je da ga ne dirate. Fotografirajte uređaj kako biste imali dokaz i odmah obavijestite upravu hotela ili, u slučaju privatnog smještaja, domaćina i platformu putem koje ste rezervirali smještaj. Ako nije moguće odmah dobiti zamjensku sobu, privremeno možete prekriti objektiv trakom ili sličnim materijalom.
Dodatne sigurnosne mjere tijekom boravka
Osim pregleda sobe, nekoliko jednostavnih navika može dodatno povećati osjećaj sigurnosti i zaštititi vašu privatnost tijekom cijelog boravka.
Po dolasku u hotel
Raspitajte se o postojanju 24-satne zaštite te provjerite jesu li liftovi i hodnici dostupni isključivo uz kartice za goste.
Tijekom boravka u sobi
Koristite oznaku „Ne uznemiravati“, zaključavajte vrata i, ako je moguće, koristite dodatne brave. Za veću diskreciju možete prekriti špijunku na vratima i navući zavjese. Prilikom korištenja hotelskog Wi-Fi-ja preporučuje se spajanje putem VPN-a te izbjegavanje unosa osjetljivih podataka na javnim mrežama. Također, preporučuje se instalacija antivirusnog i anti-phishing softvera prije puta.
Kada niste u sobi
Rezervne kartice držite zaključane u sefu. Elektronički hotelski sefovi u pravilu su sigurni, a vrijedne predmete možete dodatno prijaviti hotelskom osoblju. Zaštitite svoje uređaje korištenjem ugrađenih alata protiv krađe, poput značajki za lociranje ili daljinsko brisanje podataka na pametnim telefonima, prijenosnim računalima i tabletima.
Koliko su zapravo sigurne pametne kuće?
Vaša privatnost važna je i tijekom putovanja. Jednostavnim pregledom sobe, korištenjem pametnih alata i usvajanjem osnovnih sigurnosnih navika možete osigurati mirniji i opušteniji boravak.
Iako većina hotela i drugih smještaja vodi brigu o privatnosti gostiju, osviještenost i nekoliko jednostavnih koraka mogu pružiti dodatnu sigurnost tijekom svakog boravka u hotelu ili apartmanu.
Predstavljamo dom
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba…
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor mladih koji teško dolaze do novog, vlastitog prostora. Umjesto potpune renovacije, sve se više radi postupno, u skladu s budžetom. Takav pristup donosi i novu vrstu klijenata, ali i drugačiji način razmišljanja o prostoru.
Upravo takav primjer pokazuje stan koji je uredila arhitektica Gordana Đerić. Adaptacija je rađena djelomično, ali promišljeno, s jasnim fokusom na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Parcijalna adaptacija stana počinje tamo gdje se najviše živi
Zbog ograničenih financijskih mogućnosti, nije se uređivao cijeli stan. Fokus je stavljen na centralne zone – dnevni boravak, kuhinju i ulazni prostor. Cilj je bio stvoriti ugodno i funkcionalno okruženje u kojem se nakon radnog dana može normalno živjeti i odmarati.
Stan je prije adaptacije bio tipičan primjer gradnje iz osamdesetih godina. Imao je mračan hodnik, izdvojenu kuhinju i vrlo malo skladišnog prostora. Upravo su ti nedostaci postali temelj za nova rješenja.
Hodnik kao neočekivano mjesto za veliko spremište
Jedna od ključnih intervencija bila je transformacija hodnika koji vodi prema spavaćoj sobi. Spuštanjem stropa do visine vrata stvoren je prostor za veliko spremište. U njemu se danas nalaze skije, sezonska oprema i hobiji koji su važan dio života stanara.
Rješenje je u početku iznenadilo klijenta, ali se pokazalo iznimno funkcionalnim. Hodnik je prestao biti mračan prolaz i postao aktivan dio stana.
Svjetlo, ogledala i nova percepcija prostora
Kako bi se dodatno poboljšao dojam prostora, ostava koja je imala ulaz iz kuhinje zatvorena je, a novi ulazi izvedeni su iz hodnika. Postavljena su klizna staklena vrata u ogledalu, koja vizualno proširuju prostor.
Ogledalo je provedeno i preko ostatka zida, a iznad je dodana indirektna rasvjeta. Takvo osvjetljenje stvara ugodnu atmosferu bez agresivnog svjetla, što je bio jedan od važnih zahtjeva klijenata.
Kuhinja kao dio dnevne komunikacije
Kuhinja je iz zatvorenog prostora postala dio dnevnog boravka. Rušenjem zida prostor je otvoren i povezan, čime je stan dobio protočnost i bolju organizaciju.
Poseban zahtjev bio je hladnjak za vino, koji je uklopljen u novu cjelinu. Manji zidni segment iskorišten je za staklenu vitrinu u blagovaonici, uz dodatnu rasvjetu koja ima i funkcionalnu i dekorativnu ulogu.
Namještaj iz trgovina, ali s arhitektonskim pristupom
Iako namještaj u ovom stanu nije rađen po mjeri, nego kupljen u trgovinama, prostor nije izgubio na kvaliteti. Kuhinjska čela kupljena su od jednog dobavljača, a zatim prilagođavana cijelom korpusu kuhinje.
Takav proces zahtijevao je precizne prilagodbe i dobru suradnju s majstorima. Rezultat je ujednačena kuhinja koja izgleda kao cjelovito rješenje.
Skriveno radno mjesto za rad od kuće
Rad od kuće bio je važan dio projekta. Umjesto klasičnog radnog stola, osmišljeno je skriveno i fleksibilno rješenje.
Klupski stol ima više funkcija. Jedan dio služi kao radni stol, drugi za društvene igre, treći kao klasični stolić, a četvrti za opuštanje uz televizor. Jedan komad namještaja tako odgovara na više svakodnevnih potreba.
Nova generacija klijenata traži usklađivanje
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba jer dugo žive u istom prostoru.
Uloga arhitekta u takvim projektima nije nametanje rješenja, nego usklađivanje. Arhitekt povezuje ideje, materijale, boje i dobavljače u smislenu cjelinu. Jednako važno, pomaže klijentima da unutar budžeta dobiju maksimalnu vrijednost.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Kada parcijalna adaptacija stana ima najviše smisla
U ovom stanu nema viška kvadrata, ali postoji jasno posložen život. Prostor koji je nekad bio mračan i nefunkcionalan danas odgovara stvarnim potrebama ljudi koji u njemu rade, odmaraju i planiraju budućnost.
Dobro osmišljena parcijalna adaptacija stana pokazuje da nije uvijek potrebna potpuna renovacija. Uz pametna rješenja, iskustvo i realan budžet, moguće je stvoriti dom koji funkcionira – i dugoročno ima smisla.
You must be logged in to post a comment Login