Gradnja doma
Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?
21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.
Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.
Najveći problem zabatni zidovi

Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.
U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.
“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.

U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.

Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.

Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.
Kako su se nekad gradile zgrade?
Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.
“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.
Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.

Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.

Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.
Ojačanje konstrukcije je nužda
S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.
Gradnja doma
3 najčešća problema na ravnim krovovima – i kako ih izbjeći
Ravni krovovi mogu biti dugotrajni i funkcionalni, ali samo ako su pravilno izvedeni i redovito održavani…
Ravni krovovi danas su jedan od prepoznatljivih elemenata suvremene arhitekture, no njihov razvoj počeo je mnogo ranije. Masovna primjena započela je početkom 20. stoljeća, uz modernističke ideje Le Corbusiera i arhitekata koji su ravne krovove vidjeli kao proširenje životnog prostora.
S razvojem hidroizolacijskih membrana, toplinskih izolacija i armirano-betonskih konstrukcija, ravni krovovi postaju standard u urbanim područjima, osobito na višestambenim zgradama i poslovnim objektima. Danas se sve češće primjenjuju i na obiteljskim kućama minimalističkog dizajna.

Iako se danas ravni krovovi najviše pojavljuju u urbanim područjima, gdje svaki kvadrat prostora ima vrijednost, ali i na obiteljskim kućama suvremene arhitekture.
Kako bi se izbjegle skupe sanacije i produljio životni vijek konstrukcije, važno je razumjeti koji se problemi na ravnim krovovima najčešće javljaju. U nastavku donosimo tri ključna — i savjete kako ih spriječiti.
1. Oštećenja hidroizolacije – najčešći uzrok problema na ravnim krovovima
Najrašireniji i najopasniji problemi na ravnim krovovima povezani su s oštećenjem hidroizolacije. Ravni krovovi pod velikim su temperaturnim opterećenjem: zimi se stežu, ljeti šire, a materijali koji nisu dovoljno fleksibilni ili UV stabilni brzo počinju pucati.
Do oštećenja hidroizolacije dolazi zbog:
- zastarjelih ili nekvalitetnih membrana
- nedostatka UV zaštite
- pogrešaka pri ugradnji
- mehaničkih oštećenja tijekom naknadnih radova
- loše izvedenih detalja oko prodora i spojeva
Jednom kad dođe do prodiranja vode, toplinska izolacija gubi funkciju, stvaraju se mrlje, vlaga i ozbiljna oštećenja konstrukcije.
Kako izbjeći problem:
Koristiti provjerene hidroizolacijske sustave, osigurati certificiranu ugradnju i redovito provjeravati stanje membrane.
2. Zadržavanje vode – skriveni uzrok mnogih problema na ravnim krovovima
Iako se nazivaju “ravni”, ravni krovovi moraju imati minimalan pad kako bi voda pravilno otjecala. Kada taj pad nije dobro projektiran ili se tijekom godina konstrukcija deformira, nastaje zadržavanje vode koje potiče mnoge dodatne probleme na ravnim krovovima.
Najčešći uzroci stagnacije vode:
- loše projektirani padovi
- slijeganje konstrukcije
- začepljeni slivnici
- nakupljanje lišća, prašine i nečistoća
- teško opterećenje (šljunak, kulir ploče)
Stajaća voda ubrzava propadanje hidroizolacije, povećava rizik od curenja i može uzrokovati smrzavanje u zimskim mjesecima.
Kapilarna i kondenzacijska vlaga – kako ih razlikovati i riješiti?
Kako izbjeći problem:
Projektirati adekvatan nagib, redovito održavati odvodne sustave te jednom ili dvaput godišnje provesti pregled krova.
3. Nekontrolirana vegetacija – podcijenjeni ali česti problemi na ravnim krovovima
Ravni krovovi na kojima se godinama nakupljaju prašina, lišće i organski materijal brzo postaju podloga za rast vegetacije. Biljke koje spontano rastu na krovu mogu svojim korijenjem probiti hidroizolaciju i oštetiti betonsku konstrukciju, što predstavlja jedan od opasnijih problema na ravnim krovovima.
Važno je naglasiti razliku između toga i profesionalno izvedenih zelenih krovova. Umjesto da vaš ravni krov ostane neiskorišten, možete ga pretvoriti u urbanu oazu koja hladi grad i oživljava prostor.
No samo stručna izvedba — uz drenažne slojeve, filtracijske podloge i membranu otpornu na korijenje — osigurava dugotrajnost ovakvih sustava. Samonikle biljke, nasuprot tome, znak su neodržavanja.
Kako izbjeći problem:
Redovito uklanjati naslage i otpad, čistiti površine i razmotriti izvedbu profesionalnog zelenog krova umjesto neplaniranog rasta vegetacije.
Kako spriječiti najčešće probleme na ravnim krovovima?
Kvalitetna izvedba i redovito održavanje ključ su sprečavanja svih najčešćih problema na ravnim krovovima. Ravni krovovi mogu biti dugotrajni, energetski učinkoviti i estetski atraktivni — ali samo kada se osiguraju:
- pravilna hidroizolacija
- adekvatni padovi
- redoviti pregledi
- profesionalno rješeni detalji
- dobra toplinska zaštita
Uz suvremene materijale i napredne tehnologije, ravni krovovi danas mogu postati i dodani životni prostor — od terasa do zelenih krovova koji gradovima vraćaju hlad, mir i estetiku.
Gradnja doma
Drveni ili PVC prozori: Evo kako odabrati idealne za vaš dom
Donosimo pregled prednosti, razlika i smjernica koje će vam pomoći da odaberete stolariju koja najbolje odgovara vašem prostoru, budžetu i načinu života
Odabir kvalitetne stolarije jedna je od najvažnijih odluka pri gradnji ili renoviranju, a najčešće pitanje koje se pritom postavlja glasi: drveni ili PVC prozori – što je bolji izbor za vaš dom? Oba materijala imaju svoje jasne prednosti, a razumijevanje razlika ključno je za donošenje ispravne odluke.
PVC prozori već su desetljećima popularni zbog pristupačne cijene, minimalnog održavanja i visoke energetske učinkovitosti, dok se drveni prozori danas ponovno vraćaju u fokus investitora zahvaljujući naprednoj obradi, dugotrajnosti i prirodnoj estetici.
U pravilu, domovi koji traže brzu ugradnju, povoljnije rješenje i jednostavno održavanje često biraju PVC, dok oni koji naglašavaju dizajn, toplinu prirodnih materijala ili žele zadržati tradicijski izgled prostora sve češće odabiru moderno izvedene drvene prozore.
Što je PVC stolarija i zašto se toliko koristi?
PVC, odnosno polivinil klorid, materijal je koji je promijenio način ugradnje stolarije. Kada se pojavio, tržište je brzo prihvatilo PVC jer je ponudio jednostavnu ugradnju, odličnu izolaciju i vrlo malo održavanja. U odnosu na drvene prozore, PVC se ne deformira, ne upija vlagu i ne zahtijeva posebne zaštitne premaze, što ga čini praktičnim izborom. Upravo iz tih razloga u mnogim se novogradnjama dugo nije ni postavljalo pitanje drveni ili PVC prozori, jer je PVC bio očiti i dominantan izbor.
Prednosti PVC prozora
PVC prozori poznati su po jako dobroj toplinskoj i zvučnoj izolaciji zahvaljujući višekomornim profilima i kvalitetnim brtvama. Izuzetno su jednostavni za održavanje – dovoljni su voda i blago sredstvo za čišćenje – a dugoročno ostaju stabilni bez obzira na količinu vlage ili promjene temperature. Zahvaljujući nižoj cijeni, PVC je često idealan izbor za veće projekte, obiteljske kuće u izgradnji i renovacije u kojima je važan omjer cijene i performansi.
Nedostaci PVC prozora
PVC prozori, unatoč brojnim prednostima, imaju i jasna ograničenja. Njihova estetika ponekad djeluje jednostavnije te se ne uklapa u projekte koji naglašavaju prirodne materijale ili tradicijski izgled doma. Također, PVC se teže popravlja u slučaju oštećenja jer se segmenti okvira najčešće ne mogu restaurirati kao kod drva.
U visokim temperaturama može doći do manjih deformacija, a zbog vizualnog dojma nisu prvi izbor za stare kuće, rustikalne interijere ili obnovu baštine u kojoj se postavlja pitanje drveni ili PVC prozori sa strogo propisanim izgledom.
Drveni prozori – povratak prirodnoj estetici
Drvo se posljednjih godina ponovno vraća kao važan materijal u suvremenoj arhitekturi. Za razliku od nekadašnjih drvenih prozora, današnje izvedbe daleko su stabilnije zahvaljujući višeslojnom lameliranom drvu i modernim premazima koji sprječavaju uvijanje i štite materijal od vlage. Upravo zato sve češće čujemo da kod novih projekata arhitekti preporučuju drvo kada god postoji izbor između drveni ili PVC prozori, osobito u kućama gdje je naglasak na estetici i toplini interijera.
Drveni prozori unose prirodnu ljepotu u prostor, imaju izvrsna izolacijska svojstva i dug vijek trajanja kada se pravilno održavaju. Osim toga, moguće ih je restaurirati, što je prednost koju PVC nema.
Što učiniti kada je brtva na prozoru popustila (i kada je vrijeme za nove prozore)
Prednosti drvenih prozora
Drvo je prirodan izolator, što znači da drveni prozori postižu visoke toplinske vrijednosti bez dodatnih materijala. Njihova ljepota, toplina i taktilnost čine ih idealnim izborom za obiteljske kuće, kuće za odmor, luksuzne objekte i sve prostore koji naglašavaju prirodnost. Uz redovno održavanje, drveni prozori traju desetljećima, a za razliku od PVC-a, manja oštećenja mogu se lako sanirati. Drvo je i ekološki najprihvatljiviji izbor jer se radi o obnovljivom materijalu.
Nedostaci drvenih prozora
Drvena stolarija zahtijeva redovitu zaštitu lakovima ili uljima kako bi zadržala stabilnost i otpornost na vlagu. Početna cijena obično je viša nego kod PVC-a, a sama ugradnja mora biti preciznija. Ako se ne održavaju na vrijeme, drveni prozori mogu izgubiti dio otpornosti, što zahtijeva dodatne radove. Ipak, za mnoge vlasnike kuća te su mane prihvatljive s obzirom na estetsku i dugoročno vrijednu prednost koju drvo nudi upravo u situacijama kada se razmatra dilema drveni ili PVC prozori.
Kako odabrati – drveni ili PVC prozori?
Najbolji izbor ovisi o potrebama doma. Ako želite nisku cijenu, minimalno održavanje i brzu ugradnju, PVC je logičan izbor. Ako vam je važna estetika, prirodan materijal, trajnost i mogućnost restauracije, drvo je bolja opcija. U modernoj arhitekturi drveni prozori sve su češći, osobito u projektima koji teže održivosti i toplini prostora. Važno je da konačnu odluku donesete prema stilu doma, budžetu i načinu života.
U dilemi drveni ili PVC prozori, rješenje nije univerzalno. PVC je praktičan, dugotrajan i jednostavan za održavanje, dok drvo nudi estetiku, prirodnost i dugoročni karakter doma. Uz suvremene tehnološke standarde, oba materijala mogu biti vrhunski izbor – važno je samo prepoznati što vaš dom uistinu treba.





You must be logged in to post a comment Login