Gradnja doma
Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?
21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.
Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.
Najveći problem zabatni zidovi

Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.
U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.
“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.

U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.

Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.

Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.
Kako su se nekad gradile zgrade?
Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.
“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.
Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.

Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.

Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.
Ojačanje konstrukcije je nužda
S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.
Događanja
nZEB 2026: Energetska učinkovitost i održivost u zgradarstvu
Stručni skup nZEB 2026 okuplja vodeće stručnjake u Zagrebu kako bi predstavili nova rješenja, propise i primjere održive i energetski učinkovite gradnje.
Energetska učinkovitost i održivost u zgradarstvu danas više nisu samo poželjni standardi, nego temelj suvremenog projektiranja, gradnje i obnove. Klimatske promjene, rast cijena energije, sve stroži europski ciljevi i nova nacionalna regulativa snažno mijenjaju način na koji promišljamo prostor u kojem živimo i radimo. Upravo zato 19. veljače 2026. u Zagrebu će se održati cjelodnevni stručni skup nZEB 2026 – Energetska učinkovitost i održivost / jučer–danas–sutra, koji donosi presjek proteklog desetljeća, ali i smjernice za budućnost održivog zgradarstva.
Skup zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr. Održat će se uživo u velikoj dvorani 81 na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Kačićeva 26, uz mogućnost praćenja putem online prijenosa.
Projektiranje zgrada prema nZEB standardima
Deset godina razvoja i suradnje
Ovo je deseti stručni skup s temom energetske učinkovitosti i održivosti koji organizira Arhitektonski fakultet te osmi koji se održava u suradnji s Klasterom nZEB.hr. Upravo kroz prva izdanja ovih skupova nastala je inicijativa za osnivanje Klastera, koji je službeno osnovan 2018. godine.
Klaster nZEB.hr okuplja partnere iz akademskog i gospodarskog sektora s ciljem promicanja znanja, inovacija i primjene najviših standarda u gradnji i obnovi zgrada. Među osnivačima Klastera nalaze se AGC, Bosch, Knauf Insulation, Profine Croatia i Wienerberger, dok su mu se kasnije pridružili Velux Hrvatska, Nosivi građevinski elementi, Baldinistudio, Ytong porobeton i Baumit, a počasni član je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske.


Tijekom godina skupovi su obrađivali aktualne teme iz područja energetske učinkovitosti i održivosti, od projektiranja i izvedbe novih zgrada, preko cjelovite sanacije postojećih objekata, do koncepta zgrada gotovo nulte energije (nZEB) i najnovijeg smjera – ZEB, odnosno zgrada s nultim emisijama.
Što se promijenilo u proteklih 10 godina?
U samo jednom desetljeću došlo je do snažnih promjena u tehničkim zahtjevima, tehnologijama i pristupu projektiranju. Nekadašnji fokus na smanjenje potrošnje energije proširen je na širi koncept održivosti koji obuhvaća dekarbonizaciju, zdravlje korisnika, sigurnost, akustičku ugodnost i klimatsku otpornost zgrada.

Danas se od zgrada očekuje da budu:
- energetski učinkovite,
- ekološki prihvatljive,
- ugodne i zdrave za boravak,
- dugoročno održive i otporne na klimatske promjene.
Stručni skup nZEB 2026 zato nosi podnaslov jučer–danas–sutra – jer povezuje iskustva proteklih godina s izazovima koji nas tek očekuju.
Što su to zgrade gotovo nulte energije – nZeb
Novi zakonski okvir koji mijenja praksu
Početkom 2026. godine u Hrvatskoj su stupili na snagu novi Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu (NN 155/2025). Ovim zakonima uređuje se područje energetske obnove, dekarbonizacije zgrada, smanjenja emisija i povećanja klimatske otpornosti, kao i sustav energetskog certificiranja.
Uskoro se očekuje i donošenje novog Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Od početka 2026. obavezna je primjena Tehničkog propisa o akustici u zgradarstvu, koji definira tehničke zahtjeve za zvučnu izolaciju, prostornu akustiku i zaštitu od buke.
Sva ova regulativa snažno utječe na način projektiranja i gradnje te zahtijeva nova znanja i interdisciplinarni pristup, što ovaj skup čini iznimno važnim za stručnu javnost.
Teme koje oblikuju budućnost
Stručni skup će obuhvatiti:
- razvoj tehničkih zahtjeva i rješenja u proteklih 10 godina,
- nove propise i smjernice iz područja energetske učinkovitosti i održive gradnje,
- suvremena tehnička rješenja,
- materijale, proizvode i sustave,
- primjere uspješno izvedenih novih i obnovljenih zgrada.
Program će se odvijati kroz predavanja i panel rasprave uz aktivno sudjelovanje publike. U ulaznom prostoru fakulteta bit će postavljeni izložbeni prostori izlagača i sponzora.
Svi zainteresirani koji neće biti u mogućnosti sudjelovati uživo moći će pratiti prijenos uživo putem našeg YouTube kanala. Pozivamo sve koji se bave energetskom učinkovitošću, održivom gradnjom i obnovom zgrada da se uključe i prate skup online u realnom vremenu, bez obzira na lokaciju.
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
nZEB 2026 predstavlja važnu platformu za razmjenu znanja, iskustava i ideja. On ne nudi samo pregled onoga što je postignuto, već otvara prostor za raspravu o tome kako zajedno oblikovati održivu, sigurnu i kvalitetnu izgrađenu okolinu.
Za sve koji se bave projektiranjem, gradnjom, obnovom ili upravljanjem zgradama, ovaj skup je prilika da budu dio promjene koja već traje.
Gradnja doma
Pametan raspored utičnica (koji će vam kasnije spasiti živce)
Planiranje utičnica danas je kompleksnije nego ikad. Dobro planiranje utičnica omogućuje sigurnije, urednije i dugoročno praktičnije stanovanje…
Raspored utičnica jedan je od najvažnijih, ali i najčešće podcijenjenih koraka pri gradnji ili renovaciji doma. Dok su zidovi još otvoreni, čini se da je riječ o tehničkoj sitnici. No kada se uselite, upravo nedostatak dobro planiranih utičnica postaje jedan od najvećih izvora svakodnevne frustracije.
Planiranje utičnica danas je kompleksnije nego ikad. Suvremeni obiteljski dom koristi znatno više električnih uređaja nego prije desetak godina – od punjača i kućanskih aparata do pametnih sustava i dodatne rasvjete. Zato raspored utičnica ne bi smio biti improvizacija, već dio promišljenog projekta električnih instalacija u stanu ili kući.
Na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a na čemu nikako ne?
U nastavku donosimo koliko utičnica treba u kući, kako ih pravilno rasporediti te koje su pozicije utičnica koje se najčešće zaborave.
Koliko utičnica treba u domu?
Točan broj ovisi o veličini doma i životnim navikama stanara, no suvremeni standardi pokazuju da je uvijek bolje predvidjeti više priključaka nego kasnije koristiti produžne kablove.
U dnevnom boravku, koji je središnje mjesto obiteljskog života, često je potrebno između šest i deset utičnica. Televizor, prijemnik, zvučnici, podne lampe, punjači za mobitele i laptopi brzo ispune dostupne priključke. Ako je raspored utičnica dobro planiran, svi uređaji mogu biti diskretno spojeni bez vidljivih kablova.
Kuhinja je prostorija s najvećim brojem električnih uređaja i ondje je raspored utičnica posebno važan. Osim hladnjaka, pećnice i perilice posuđa, svakodnevno koristimo male kućanske aparate poput aparata za kavu, tostera, blendera ili kuhala za vodu. U praksi to znači da kuhinja često zahtijeva više od deset utičnica, osobito ako se planira suvremeni, funkcionalan radni prostor.
Spavaća soba zahtijeva minimalno četiri do šest utičnica. Uz krevet su potrebne barem dvije – za noćnu lampu i punjenje mobitela – a dodatne utičnice koriste se za televizor, ovlaživač zraka ili radni kutak.
Noćni ormarići: Kako ih pravilno postaviti i odabrati za funkcionalnu spavaću sobu
Dječje sobe zahtijevaju dodatne priključke za računala, stolne lampe, punjače i eventualne igraće konzole. U ovom slučaju planiranje utičnica mora uzeti u obzir buduće potrebe, jer se način korištenja prostora mijenja s godinama.
Kupaonica bi trebala imati najmanje dvije do tri utičnice, uz obavezno poštivanje sigurnosnih zona. Utičnice u kupaonici najčešće služe za fen, peglo za kosu, električnu četkicu ili brijač, a njihova pozicija mora biti sigurna i udaljena od izvora vode.

Pozicije utičnica koje se najčešće zaboravljaju
1. Utičnice u kupaonici – za fen i svakodnevnu rutinu
Jedna utičnica iznad umivaonika često nije dovoljna. U obiteljskom domu više članova koristi kupaonicu istovremeno, a bez dodatnih priključaka dolazi do improvizacija s produžnim kablovima. Raspored utičnica u kupaonici treba planirati tako da omogući sigurno i praktično korištenje svih uređaja.
2. Pored sofe ili fotelje
U modernim interijerima sofa više ne stoji uvijek uz zid. Ako raspored utičnica to ne prati, punjenje mobitela ili rad na laptopu postaje nepraktično. Idealno rješenje je zidna utičnica uz bočnu stranu sofe ili čak podna utičnica u sredini prostora.
3. Mjesto za božićnu jelku i sezonsku rasvjetu
Jedna od najčešće zaboravljenih pozicija utičnica jest kut u kojem tradicionalno stoji božićna jelka. Bez planiranog priključka, produžni kabel prelazi preko cijelog dnevnog boravka. Ista situacija događa se na balkonima i terasama kada se postavlja sezonska rasvjeta.
4. Utičnice u kuhinji – više nego što mislite
Utičnice u kuhinji moraju biti raspoređene ravnomjerno duž radne ploče. Često se podcijeni broj malih kućanskih aparata koji se koriste svakodnevno. Dobar raspored utičnica omogućuje istovremeno korištenje više uređaja bez prenatrpane površine i vidljivih kablova.
5. U ostavi ili garderobi
Ostava i garderoba često ostanu bez ijedne utičnice, a kasnije se pokaže da su potrebne. Punjenje usisavača, korištenje glačala, dodatna rasvjeta ili odvlaživač zraka zahtijevaju električni priključak. Planiranje utičnica u ovim prostorijama znači veću dugoročnu funkcionalnost doma.
Uređenje predsoblja – Funkcionalan i organiziran mud-room čak i u zimskim mjesecima
Kako pravilno planirati raspored utičnica?
Prije nego što započne izvedba električnih instalacija u stanu, potrebno je napraviti okvirni raspored namještaja. Raspored utičnica treba pratiti stvarne navike stanara.
Razmislite gdje najčešće punite mobitel, planirate li radni kutak, koristite li pametne uređaje ili dekorativnu rasvjetu. Dobro planirane pozicije utičnica smanjuju potrebu za produžnim kablovima i povećavaju sigurnost.
Također je preporučljivo kombinirati klasične i USB utičnice, osobito u spavaćim sobama i dnevnom boravku.

Raspored utičnica kao dio dizajna interijera
Danas utičnice više nisu samo funkcionalni element. Dostupne su u različitim bojama i završnim obradama – od minimalističkih bijelih do mat crnih ili metalnih modela koji se uklapaju u suvremeni dizajn.
Pravilno planiran raspored utičnica znači uredniji prostor, manje vidljivih kablova i veću udobnost korištenja doma.
Provjera prije zatvaranja zidova: Je li raspored utičnica dobro isplaniran?
Prije nego što zatvorite zidove, provjerite sljedeće:
- Imate li dovoljan broj utičnica u dnevnom boravku (6–10)?
- Jesu li utičnice u kuhinji ravnomjerno raspoređene duž radne ploče?
- Postoje li dodatne utičnice u kupaonici (izvan sigurnosnih zona)?
- Imate li utičnicu pored sofe ili fotelje?
- Jeste li predvidjeli priključak za božićnu jelku ili sezonsku rasvjetu?
- Postoji li utičnica u ostavi ili garderobi?
- Imate li barem dvije utičnice uz krevet u svakoj spavaćoj sobi?
- Jesu li planirane USB utičnice na ključnim mjestima?
- Može li se raspored utičnica prilagoditi budućim promjenama namještaja?
Ako ste na sva pitanja odgovorili potvrdno, vaš raspored utičnica vjerojatno je dobro promišljen i spreman za dugoročno korištenje.
Raspored utičnica jedan je od ključnih elemenata funkcionalnog doma. Dobro planiranje utičnica omogućuje sigurnije, urednije i dugoročno praktičnije stanovanje.
Ako planirate gradnju ili renovaciju, razmislite unaprijed o svim uređajima koje koristite. Bolje je predvidjeti jednu utičnicu više nego kasnije improvizirati rješenja.
Pametno planiranje električnih instalacija u stanu ili kući temelj je modernog i funkcionalnog doma.







You must be logged in to post a comment Login