Gradnja doma
Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?
21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.
Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.
Najveći problem zabatni zidovi

Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.
U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.
“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.

U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.

Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.

Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.
Kako su se nekad gradile zgrade?
Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.
“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.
Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.

Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.

Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.
Ojačanje konstrukcije je nužda
S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.
Gradnja doma
Nemate osiguranje doma? Jedan kvar može vas skupo stajati
I naizgled manji kvar, poput puknuća cijevi, može uzrokovati ozbiljna oštećenja u vrlo kratkom roku…
Dom je često najveća životna investicija, ali i mjesto sigurnosti, svakodnevice i uspomena. Upravo zato pitanje njegove zaštite ne bi smjelo biti u drugom planu. Ipak, u Hrvatskoj još uvijek velik broj vlasnika nekretnina nema ugovoreno osiguranje doma, iako ono može spriječiti ozbiljne financijske posljedice u nepredvidivim situacijama.
Od puknuća cijevi do velikih nepogoda poput požara, oluja ili potresa – štete nastaju brzo, a troškovi sanacije često su visoki. Upravo zato osiguranje doma postaje važan dio odgovornog upravljanja vlastitom nekretninom, ali i način da zaštitite svoju obitelj i svakodnevni život.
Drvo vam je palo na kuću nakon oluje? Evo što morate napraviti odmah
Zašto je osiguranje doma danas važnije nego ikad
U posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima i nepredvidivim situacijama koje mogu ozbiljno oštetiti dom. Oluje, poplave, potresi i tehnički kvarovi više nisu rijetkost, a posljedice takvih događaja često su financijski zahtjevne.
Osiguranje doma omogućuje vam da u takvim trenucima ne morate sami snositi sve troškove. Ono pruža financijsku sigurnost, ali i osjećaj kontrole jer znate da postoji rješenje i za najneugodnije scenarije.
Važno je naglasiti da šteta ne mora biti spektakularna da bi bila skupa – i naizgled manji kvar, poput puknuća cijevi, može uzrokovati ozbiljna oštećenja u vrlo kratkom roku.
Gdje se nalazi glavni ventil za vodu i kako ga zatvoriti
Što sve obuhvaća osiguranje doma
Kada govorimo o osiguranju doma, zapravo govorimo o kombinaciji više vrsta zaštite koje zajedno čine cjelovitu sigurnosnu mrežu za vašu nekretninu i sve što se u njoj nalazi.
Jedan od osnovnih oblika je osiguranje same nekretnine, koje pokriva konstrukciju doma – zidove, podove, stropove, instalacije i sve trajno ugrađene elemente poput kuhinje ili sanitarija. Takva polica najčešće uključuje zaštitu od požara, udara groma, oluje, tuče, izlijevanja vode, eksplozije ili pada stabla.
Uz to se često ugovara i osiguranje kućanstva, koje se odnosi na sve pokretne stvari unutar doma. Namještaj, kućanski aparati, elektronička oprema i osobne stvari također mogu biti obuhvaćeni policom, a dodatno se može uključiti i zaštita od krađe ili provale.
Posebno važnu ulogu ima osiguranje od potresa, koje se u pravilu ugovara kao dodatno pokriće. Iskustva iz posljednjih godina pokazala su koliko je ovakva zaštita važna, osobito u područjima koja su seizmički aktivna. Važno je znati da potres najčešće nije uključen u osnovnu policu, pa ga je potrebno posebno ugovoriti.
Osiguranje doma može uključivati i osiguranje od odgovornosti, koje pokriva situacije u kojima vi ili članovi vašeg kućanstva nenamjerno prouzročite štetu drugima. Primjerice, ako dođe do puknuća cijevi u vašem stanu i oštećenja prostora ispod, ili ako kućni ljubimac prouzroči štetu, troškovi se mogu pokriti kroz ovu vrstu osiguranja.
Koliko košta osiguranje doma
Cijena osiguranja doma ovisi o više faktora, uključujući veličinu i vrijednost nekretnine, razinu pokrića i uključene rizike, ali i samu lokaciju. Primjerice, u područjima s većim rizikom od potresa cijena police može biti viša.
Osnovne police često su dostupne već za relativno nizak godišnji iznos, dok opsežnije police koje uključuju dodatna pokrića poput potresa ili krađe mogu biti skuplje. Ipak, kada se usporedi s potencijalnim troškovima sanacije štete, jasno je da je riječ o ulaganjima koja dugoročno imaju smisla.
Za detaljnije informacije o vrstama polica i pravima osiguranika korisno je proučiti smjernice koje objavljuje Hrvatski ured za osiguranje.

Kako odabrati pravu policu osiguranja doma
Odabir police osiguranja doma ne bi trebao biti brz ili površan proces. Prije svega, važno je procijeniti vrijednost nekretnine i imovine koju želite zaštititi, kako biste odabrali adekvatnu razinu pokrića.
Kako čitati energetski certifikat i što vam govori o stanju kuće
Preporučuje se usporediti ponude različitih osiguravajućih kuća i detaljno proučiti uvjete. Posebnu pažnju treba obratiti na iznose pokrića za pojedine rizike, moguće franšize i rokove prijave štete.
Ako živite u starijoj zgradi ili području povećanog rizika, dodatna pokrića poput osiguranja od potresa mogu biti ključna. Također, dobro je razmisliti i o osiguranju od odgovornosti, koje vas može zaštititi u situacijama koje se na prvi pogled čine malo vjerojatnima, ali mogu imati ozbiljne posljedice.
Sigurnost doma počinje dobrom pripremom
Iako se o osiguranju često razmišlja tek kada se šteta već dogodi, istina je da ono predstavlja jedan od najvažnijih oblika zaštite doma. Osiguranje doma nije samo financijska sigurnost, već i osjećaj stabilnosti i kontrole u nepredvidivim situacijama.
U vremenu kada su vremenske nepogode i tehnički kvarovi sve češći, kvalitetna polica osiguranja postaje nužnost, a ne luksuz. Pravovremena odluka može napraviti veliku razliku – između velikog financijskog opterećenja i mirnog sna.
Propisi i regulative
Energetski razredi stambenih zgrada – što znače i kolika je stvarna potrošnja?
Saznajte što znače energetski razredi od A+ do G i kako utječu na potrošnju energije, troškove i vrijednost vaše nekretnine.
Energetski razred zgrade jedan je od ključnih pokazatelja njezine energetske učinkovitosti, odnosno količine energije potrebne za grijanje po kvadratnom metru tijekom godine. Izražava se u jedinici kWh/m²a (kilovatsati po četvornom metru godišnje), a klasifikacija ide od A+ (najbolji razred) do G (najlošiji).
Ovaj sustav omogućuje jednostavnu procjenu kvalitete gradnje, razine izolacije te očekivanih troškova energije za grijanje i hlađenje.

Kako se određuje energetski razred?
Energetski razred zgrade ovisi o nizu međusobno povezanih faktora, među kojima su najvažniji toplinska izolacija (fasada, krov i pod), kvaliteta prozora i vrata, odnosno stolarije, sustavi grijanja i hlađenja, kao i ventilacija i ukupna brtvljenost objekta. Sve veću ulogu ima i korištenje obnovljivih izvora energije. Što je zgrada bolje izolirana i tehnički opremljena, to je manja količina energije potrebna za održavanje ugodne unutarnje temperature, što izravno rezultira nižim troškovima i većom energetskom učinkovitošću.

Energetski razredi i potrošnja energije
U nastavku donosimo okvirne vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po energetskim razredima:
A+ – iznimno učinkovite zgrade
- Potrošnja: ≤ 15 kWh/m²a
- Karakteristike: gotovo nulta energija (nZEB), korištenje obnovljivih izvora (solarni paneli, dizalice topline), vrhunska izolacija
- Primjena: moderne novogradnje i pasivne kuće
A – vrlo učinkovite zgrade
- Potrošnja: 15 – 25 kWh/m²a
- Karakteristike: visoka razina izolacije, kvalitetna stolarija, niski troškovi grijanja
B – visoka energetska učinkovitost
- Potrošnja: 25 – 50 kWh/m²a
- Karakteristike: dobra izolacija, učinkoviti sustavi grijanja
- Često se postiže u kvalitetnijim novogradnjama
C – standardna novogradnja
- Potrošnja: 50 – 100 kWh/m²a
- Karakteristike: zadovoljava zakonske minimalne uvjete
- Najčešći razred kod novijih zgrada
D – srednja učinkovitost
- Potrošnja: 100 – 150 kWh/m²a
- Karakteristike: slabija izolacija, viši troškovi grijanja
- Često starije zgrade bez obnove
E – niska učinkovitost
- Potrošnja: 150 – 200 kWh/m²a
- Karakteristike: značajni gubici topline, zastarjeli sustavi
F – vrlo niska učinkovitost
- Potrošnja: 200 – 250 kWh/m²a
- Karakteristike: loša izolacija, visoki računi za energiju
G – izrazito neučinkovite zgrade
- Potrošnja: > 250 kWh/m²a
- Karakteristike: velike toplinske gubitke, potreba za hitnom energetskom obnovom

Kako poboljšati energetski razred?
Najčešće mjere za poboljšanje energetskog razreda uključuju:
- ugradnju toplinske izolacije (fasada, krov)
- zamjenu stolarije (PVC ili ALU s troslojnim staklom)
- modernizaciju sustava grijanja (kondenzacijski kotlovi, dizalice topline)
- ugradnju solarnih sustava
- poboljšanje ventilacije (rekuperacija)
Energetski razredi jasno pokazuju koliko je zgrada učinkovita u potrošnji energije. Razlika između razreda A+ i G može značiti i više od deset puta veću potrošnju energije. Upravo zato ulaganje u energetsku učinkovitost nije samo ekološki odgovorno, već dugoročno donosi značajne financijske uštede.
Prilikom kupnje ili najma nekretnine, energetski razred trebao bi biti jedan od ključnih kriterija odluke.






You must be logged in to post a comment Login