Gradnja doma
Kako teče obnova potresom pogođenih zagrebačkih zgrada?
21. ožujka 2020. stanovnici Zagreba usnuli su mirnim snom. Nitko nije ni slutio da će spavanje od sljedećeg dana biti privilegija i da će im se idućeg jutra osjećaj sigurnosti življenja iz temelja promijeniti.
Nizom potresa koji su se dogodili u Hrvatskoj trajno su promijenjene vizure gradova, ali prije svega narušena je kvaliteta života ljudi koji su potresima direktno pogođeni. Posjetili smo dva stana u centru Zagreba koji su gotovo godinu dana nakon potresa još uvijek gradilišta, a agoniji stanovnika zagrebačkog Donjeg grada ne nazire se kraj.
Najveći problem zabatni zidovi

Veliki problemi snašli su Štefaniju Šek. Šteta na njezinoj zgradi građenoj 1927. godine u Ilici bila je velika. Zabatni zidovi su popucali, a na jednom se otvorila velika rupa. S drvenih krovnih konstrukcija prijetila je velika opasnost.
U zgradama tog vremena primjenjivale su se dvije vrste krovnih konstrukcija. Takozvana visulja kod koje je drvena konstrukcija direktno naslonjena na zidove i stolica kod koje se drvena konstrukcija naslanja na poprečnu gredu. Obje su dobro zamišljene i nisu pretrpjele značajnu štetu, no horizontalna sila je s njih rušila crijepove i masivne dimnjake, a najlošije su prošli zidovi koji su je držali.
“Zabatni zidovi koji su građeni su vrlo tanki. Često 12 centimetara, a visine su i do 5 metara što nije moglo izdržati taj horizontalni udarac. Njih će trebati ponovno prezidati takozvanim potresnim vezom koji podrazumijeva da se ta cijela cigla preklapa polovicom, a ne samo trećinom. Ili se jednostavno mogu ojačati nekim armiranim elementima”, pojasnio je arhitekt Aleksandar Bašić.

U zgradi u Ilici zabatnog zida gotovo da nije bilo. Dimnjaci su prijetili sigurnosti stanara okolnih zgrada i prolaznicima, a odgovor od službenih osoba u prvim trenucima nije stizao. Zahvaljujući ljudima dobra srca, volonterima, alpinistima i speleolozima uklonjeni su svi prijeteći dijelovi i odlučeno je da se kreditom iz pričuve krene u hitnu sanaciju.

Radovi su započeli u listopadu, a danas, gotovo godinu dana nakon zagrebačkog potresa, stan gospođe Štefanije još je uvijek gradilište. Paronepropusne cerade pokrivaju krov, a zgrada koja je već načeta zagrebačkim, primila je još jedan udarac s petrinjskim potresom.

Nastale su križne pukotine, mnogo opasnije od uzdužnih zbog kojih sada moraju sanirati i stubište.
Kako su se nekad gradile zgrade?
Financijski izazovi predstoje stanovnicima Donjeg grada među kojima većinu čini umirovljenička populacija s malim primanjima. U njihovim zgradama, čije fasade zadivljuju sugrađane i goste, oštećenja su velikih razmjera. Da bismo razumjeli razmjere štete, potrebno je razumjeti gradnju tog doba.
“Čak su i temelji rađeni od opeke. U to vrijeme još se beton nije toliko niti koristio. S druge strane nastojalo se da debeli zidovi svojom težinom i nosivošću mogu savladati ne samo vertikalna opterećenja nego i u slučaju potresa horizontalna”, pojasnio je Bašić.
Adaptacije u prizemljima nekih zgrada koji su danas najčešće korišteni u komercijalne svrhe i kod kojih su micani nosivi zidovi pri čemu se pravila struke nisu poštivala, uzrokovala su značajne štete jer je statika takvih zgrada narušena. No, čak i kada su adaptacije izvedene po svim pravilima problema je bilo. U potkrovnom stanu secesijske zgrade iz 1913. zub vremena oštetio je nosivu gredu, a da vlasnici toga nisu ni bili svjesni, jer se njezino ležište skriva iza zidova.

Arhitekt Bašić rekao je da se u ovom slučaju nosiva greda zamijenila čeličnom zategom koja je bila pričvršćena na postojeću drvenu konstrukciju. Pretpostavlja da je uslijed procurivanja limenog oluka došlo do truljenja drva zbog čega je greda izgubila svoju nosivost.

Vlasnici se spremaju u temeljitu rekonstrukciju pri čemu će svakako uključiti niz stučnjaka. Nosivi drveni elementi koji su uslijed vlage istrunuli, morat će biti zamijenjeni. Jer bez ojačanja konstrukcije svaki pokušaj renovacije stana je samo kozmetika.
Ojačanje konstrukcije je nužda
S obzirom na to da je neizvjesno razdoblje pred nama, tlo i dalje podrhtava, a mogućnost novih potresa nije isključena, svaka konstrukcijska obnova na starim zgradama je dobrodošla. Pothvat u koji su se upustili vlasnici zgrade s početka priče i kreditnim zaduživanjem zazidali nove zabatne zidove pokazao se opravdanim. Jer bi šteta od petrinjskog potresa da zabatnih zidova nije bilo, bila nesaglediva. Sve oči su sada uperene u primjenu Zakona o obnovi kojim će se osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu, ali i mirniji san svim vlasnicima starogradskih ljepotica.
Gradnja doma
5 situacija u kojima vam geodet može uštedjeti tisuće eura
U cijeloj priči oko kupnje nekretnine ili gradnje kuće, geodet je onaj kojeg nitko ne poziva na vrijeme, a svi požele da jesu
Geodeta se gotovo uvijek gleda kao trošak. Još jedan stručnjak, još jedan elaborat, još jedna stavka u ionako napuhanom budžetu za gradnju ili kupnju nekretnine. No u praksi je često obrnuto: pravi trenutak za geodeta nije trošak, nego ulaganje. A krivi trenutak, ili njegovo potpuno izostavljanje, može vas koštati višestruko više.
Problem je što geodet nije struka koja se sama reklamira. Arhitekt vam pokaže vizualizaciju, građevinar donese ponudu po kvadratu, banka objasni uvjete kredita — a geodet jednostavno čeka da ga netko pozove. Većina ljudi ga pozove prekasno, u trenutku kada je problem već nastao i kada su opcije puno skuplje nego što su bile na početku.
Dobra vijest je da se to može izbjeći. Dovoljno je znati u kojim fazama procesa geodet postaje ključan — i zašto ga isplati angažirati prije nego što situacija to počne sama zahtijevati.
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
U kojoj fazi kupnje nekretnine je geodet potreban?
Kratki odgovor: ranije nego što mislite.
Kod kupnje zemljišta, geodet bi idealno trebao izaći na teren još prije nego što potpišete predugovor. U toj fazi njegova uloga je preventivna — provjerava podudaraju li se katastarski podaci sa stvarnim stanjem na terenu, jesu li međe jasne i neosporne, i nema li nikakvih odstupanja koja bi mogla otežati gradnju ili buduću prodaju. Više o tome što sve trebate provjeriti prije kupnje pišemo u tekstu Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta.
Kod gradnje kuće geodet ulazi u igru dva puta: prvi put prije početka radova, kada iskolčuje građevinu na terenu, i drugi put kada je gradnja završena, kada snima izvedeno stanje za upis u katastar. Bez prvog koraka ne možete legalno početi graditi, bez drugog ne možete dobiti uporabnu dozvolu.
Kod legalizacije postojećeg objekta geodetski snimak jedan je od temeljnih dokumenata u cijelom postupku — bez njega zahtjev ne može ni krenuti u proceduru.
Kod prodaje nekretnine geodet nije formalno obavezan, ali neuređeni katastarski podaci redovito blokiraju transakciju u zadnji čas — najčešće kada kupac već ima odobren kredit i sve strane čekaju samo na potpis.
5 situacija u kojima geodet može napraviti stvarnu razliku
1. Otkrijete da kupujete manje nego što mislite
Oglas kaže 800 kvadrata. Katastar kaže 800 kvadrata. Ali stvarna izmjera na terenu pokaže 720 — jer je susjed godinama pomicao ogradu ili je stara međa jednostavno pogrešno ucrtana. Razlika od 80 kvadrata na građevinskom zemljištu u okolici većeg grada može lako značiti desetke tisuća eura. Geodet to otkriva prije potpisivanja ugovora. Bez njega, plaćate za nešto što ne dobivate i to s kamatama ako ste uzeli kredit.
2. Spriječite gradnju na krivom mjestu
Iskolčenje građevine zvuči kao formalnost. U stvarnosti je to trenutak u kojem apstraktni nacrt postaje fizička stvarnost na terenu — i jedina prigoda da se uhvate eventualne pogreške prije nego što je ikad previše kasno. Kuća koja završi preblizu susjedovoj međi, preblizu cesti ili izvan građevinske zone mora se ili rušiti ili skupo prilagođavati. Ispraviti takvu grešku nakon što su temelji izliveni košta višestruko više od geodetskog elaborata koji je trebalo napraviti na početku.
3. Izbjegnete dugogodišnji spor sa susjedom
Granični sporovi između susjeda jedni su od najskupljih i najdugovječnijih vrsta imovinskih sporova. Odvjetnici, sudski vještaci, godine čekanja na pravomoćnu presudu — i sve to samo zato što granica između dviju parcela nikad nije formalno utvrđena. Geodetski elaborat o uređenju međe, potpisan od svih strana, taj problem rješava jednom zauvijek. Cijena takvog elaborata višestruko je manja od prvog odvjetničkog honorara.
4. Uspješno prodate nekretninu bez zadnjih prepreka
Pronašli ste kupca, dogovorena je cijena, a onda se ispostavi da kuća nije uredno upisana u katastar, da se podaci ne podudaraju sa zemljišnom knjigom ili da objekt formalno ne postoji kao stambeni. Banka kupcu neće odobriti kredit. Posao propada. Kupac odustaje. Sve što je trebalo napraviti — geodetski snimak i upis — koštalo bi djelić izgubljene vrijednosti ili propale transakcije. Kad se radi o nekretninama, papirnati red nije birokracija, nego novac.
5. Ubrzate cijeli proces gradnje i dozvola
Svaki korak u gradnji – od lokacijske informacije do uporabne dozvole – pretpostavlja urednu geodetsku podlogu. Kad su ti dokumenti na svom mjestu od samog početka, postupci teku brže, nadležni uredi nemaju razloga za vraćanje zahtjeva, a vi ne gubite tjedne ili mjesece na ispravke i dopune. A u gradnji, svaki izgubljeni tjedan ima svoju cijenu: produženi najam, kamate na kredit, pomicanje useljenja. Geodet koji je uređen od prvog dana nije usporavač procesa — on je jedan od rijetkih koji ga stvarno ubrzava.

Na kraju, pitanje nije hoćete li trebati geodeta – nego kada
Većina ljudi koji su prošli kroz gradnju ili kupnju nekretnine s osmijehom kažu isto: da su znali ranije, pozvali bi ga odmah. Ne zato što je neophodan u svakom trenutku, nego zato što u pravim trenucima radi razliku koju je teško nadoknaditi naknadno.
Ako ste tek na početku procesa — bilo da razmišljate o kupnji zemljišta, gradnji kuće ili sređivanju papira za postojeći objekt — pravi trenutak za razgovor s geodetom je upravo sada, dok su opcije još otvorene i dok greške još nisu napravljene.
Gradnja doma
Mislite da vam geodet ne treba? Evo kada ga zapravo morate angažirati
Saznajte što točno radi geodet, kada ga morate angažirati i kako vam njegove usluge mogu uštedjeti vrijeme, novac i brojne probleme
Kada ljudi planiraju gradnju ili kupnju nekretnine, u glavi im se vrte arhitekti, građevinci, odvjetnici i banke. Geodet najčešće uopće ne dolazi na radar sve dok se negdje ne zakomplicira. A kad se zakomplicira, obično već kasni.
Zato je vrijedno jednom zauvijek razjasniti tko je geodet, čime se bavi i zašto bez njega mnogi projekti jednostavno ne mogu krenuti s mjesta.
5 situacija u kojima vam geodet može uštedjeti tisuće eura
Razlog je donekle razumljiv. Geodet je struka koja radi tiho, u pozadini, bez dramatičnih nacrta i uzbudljivih vizualizacija. Nitko ne gleda YouTube videe o geodetskim elaboratima. Nitko ne pita prijatelje jesu li zadovoljni svojim geodetom. A onda jednog dana stigne poziv susjeda koji tvrdi da mu je ograda na njegovoj parceli, ili se ispostavi da kuća stoji nekoliko metara dalje nego što bi trebala, ili banka odbija kredit jer papiri nisu čisti i odjednom svi žele znati tko je geodet i zašto ih nitko nije na vrijeme upozorio.
Geodet nije samo “onaj koji mjeri zemljište”
Ovlašteni geodet bavi se svime što ima veze s preciznim položajem u prostoru: izmjerom zemljišta, određivanjem granica parcela i izradom geodetskih elaborata koji su zakonski preduvjet za cijeli niz postupaka. On je taj koji iskolčuje građevinu na terenu prije nego što bageri uđu u akciju, koji snima izvedeno stanje objekta za upis u katastar i koji izrađuje parcelacijski elaborat kada se neka čestica dijeli ili spaja.
Ukratko: geodet radi s prostorom kakav stvarno jest, a ne kakav bi netko volio da je.
Kada vam konkretno treba geodet?
Prije kupnje zemljišta. Granice parcele u katastru i stvarno stanje na terenu ponekad se ne podudaraju. Stare međe, neoznačeni stupići, parcele koje su godinama “otišle” na susjedovo — sve se to otkriva tek kad geodet izađe na teren. Provjera prije kupnje može uštediti velik novac i godine nerviranja. Više o tome što sve trebate provjeriti prije potpisivanja ugovora pišemo u tekstu Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta.
Prije gradnje kuće. Nakon što dobijete građevinsku dozvolu, a prije nego što krene gradnja, geodet mora iskolčiti građevinu. Bez toga nije moguće legalno započeti radove.
Kod legalizacije objekta. Geodetski snimak jedan je od ključnih dokumenata u postupku legalizacije bespravno izgrađenih objekata. Geodet dolazi na teren, snima stvarno stanje i izrađuje elaborat koji se predaje uz zahtjev.
Kod parcelacije i spajanja čestica. Želite prodati samo dio svog zemljišta? Ili spojiti dvije susjedne parcele u jednu? U oba slučaja potreban je parcelacijski elaborat koji izrađuje geodet, a tek potom promjene ulaze u katastar i zemljišne knjige.
Kod upisa kuće u katastar. Kad je gradnja gotova, kuća ne postoji “na papiru” dok je netko ne evidentira. Geodet snima objekt i izrađuje elaborat za upis — bez toga nema uporabne dozvole, nema prijave prebivališta, nema hipoteke.
Geodet, arhitekt, građevinar – tko je tko?
Ovo je pitanje koje zbunjuje gotovo svakoga. Razlika je u biti jednostavna: arhitekt projektira – crta tlocrte, osmišljava izgled i raspored prostora, ishodi dozvole. Građevinar gradi – realizira projekt na terenu. Geodet mjeri i evidentira – radi s granicama, koordinatama i katastarskim podacima.
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
Postoji jedna zamka: etažiranje, primjerice, mnogi pogrešno pripisuju geodetu. Etažni elaborat najčešće izrađuju arhitekti ili građevinari jer on sadrži tlocrte unutrašnjosti zgrade, dok geodeti rade usklađenje katastra i zemljišne knjige — dakle, povezivanje zgrade s česticom. Te dvije uloge se često miješaju, a rezultat je gubljenje vremena i novca na pogrešnog stručnjaka.
Što se dogodi ako preskočite geodeta?
Posljedice rijetko dolaze odmah. Češće se nakupljaju tiho, a onda eksplodiraju u najgorem trenutku.
Gradnja na krivom položaju jedan je od bolnijih scenarija: kuća je podignuta, a tek se potom ispostavlja da je temelj preblizu međi ili čak djelomično na susjedovoj parceli. Sporovi sa susjedima zbog neoznačenih ili spornih granica redovita su pojava kada nitko nije pozvao geodeta da ih formalno utvrdi.
Problemi s dozvolama i upisom znaju blokirati cijeli projekt: bez urednog geodetskog elaborata nema upisa u katastar, bez upisa u katastar nema uporabne dozvole, bez uporabne dozvole nema prijave priključaka. Ako vlasnik planira prodaju, bez čistih papira banke često neće odobriti stambeni kredit potencijalnom kupcu — što efektivno znači da je nekretnina neprodiva po tržišnoj cijeni.
Kupnja doma bez stresa? ZABA centar stambenih kredita nudi sve na jednom mjestu
Koliko košta angažman geodeta?
Nema jedinstvene tarife jer cijena ovisi o vrsti elaborata, veličini i konfiguraciji parcele, lokaciji te o tome je li međa sporna ili jednostavna. Prosječna cijena geodetskog snimka za legalizaciju kreće se oko 590 eura, a parcelacija u prosjeku iznosi oko 840 eura, uz napomenu da rasponi mogu biti i širi ovisno o specifičnostima situacije. Konfiguracija terena igra ulogu: nije isto mjeriti ravnu livadu u Slavoniji i nepristupačnu šumu na Velebitu. Ako susjedi odbijaju potpisati među, postupak se komplicira i skuplja.
Dobra vijest: u usporedbi s troškovima koji nastaju kada se propusti pravi trenutak, sudski sporovi, rušenja, prepravke projekta, geodetski elaborat gotovo uvijek ispadne jeftinom ulaganjem.








You must be logged in to post a comment Login