Lifestyle
Hrvatski nacionalni cvijet na predsjednikovoj inauguraciji: Cvjetne skulpture potpisuje Boška Bahtijarević
Cvijet je za inauguraciju odabrala prva dama Sanja Musić Milanović

Ovaj jedinstveni projekt spaja suvremeni dizajn i duboku simboliku, postavljajući peruniku – hrvatski nacionalni cvijet – u središte vizualne priče koja slavi novi početak.
Boška Bahtijarević, autorica ovih cvjetnih skulptura, za Dom na kvadrat ispričala je odakle joj inspiracija za projekt.
Ideja prve dame
Ideja je krenula od prvotne ideje Sanje Musić Milanović da cvijet bude Perunika/Iris.
Boška je, inspirirana prirodnim staništima perunike, osmislila skulpture koje topografski imitiraju njezina prirodna staništa širom Hrvatske.
Ja sam na to pristala te sam onda naišla na par slika perunike u svom prirodnom okolišu. Došla sam na ideju da napravimo skulpture koje će topografski imitirati njena prirodna staništa koja su zapravo rasprostranjena duž cijele Hrvatske., rekla je Boška Bahtijarević.

Perunika – hrvatski nacionalni cvijet
Perunika je 2000. godine proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom.
Odabrala ga je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakon što je u tijeku priprema za sudjelovanje na izložbi cvijeća u Japanu primijećeno da Hrvatska nema nacionalni cvijet. Nakon što je odabrana baš perunika, reklamirana je sloganom:
“Cvijet u svakom kutku svijeta, cvijet shvaćen kao simbol mira među narodima“.
Ovim riječima, perunika postaje simbol mira, snage i novog početka – poruka koja se savršeno uklapa u svečanu inauguraciju predsjednika.
Boška dodatno ističe svoju duboku emocionalnu vezu s perunikom i njezinu ulogu u ovom projektu.
Inače ih volim kao cvijet i često su sastavni dio mojih aranžmana jer su nekako lepršave i leptiraste, samozatajne i naoko krhke, a zapravo jako izdržljive i snažne, što sve nekako ide u kontekst Hrvatske i kako ja na nju gledam te mi je to bila savršena ideja za samu inauguraciju.
Inovativna izrada bez tradicionalnih posuda
Jedan od najupečatljivijih aspekata projekta je način na koji je cvjetni aranžman izveden, bez korištenja klasičnih vaza.
Htjela sam postići da to ne budu klasični cvjetni aranžmani u vazama. Oblikovani su na metalnim potkonstrukcijama na koje smo vezali mrežu od koje smo gradili brdašca i na nju aplicirali mahovinu kako bi naglasili formu i strukturu, pri čemu kontrast i tekstura stvaraju snažan vizualni dojam i ujedno idealnu podlogu na kojoj izrastaju kao u prirodi same perunike.
Cijeli projekt je od upita do same inauguracije trajao mjesec dana.

Pogled u budućnost
Gledajući unaprijed, floristica dijeli svoje nade i planove za nove projekte.
Svakako bi me veselilo da imam priliku ponoviti taj skulpturalni suvremeni izričaj uz korištenje drugog cvijeća i drugih materijala. Imam hrpu ideja!
Moram naglasiti da smo imali potpuno otvorene ruke i povjerenje od strane “investitora” i savršeni interijer kao podlogu te je tako svaki posao olakšan.
Fun fact by Boška Bahtijarević
Znalci će reći da perunika i iris u hrvatskom jeziku nisu sinonimi.
Prema podjeli, razlikujemo “bradate” perunike (Pogon iris) i one “bez brade” (Apogon iris). U narodu ustalilo da se bradati irisi nazivaju perunikama, dok su irisi bez brade poznati jednostavno kao irisi.
Al znalci kao znalci, sve je to iris latinski/ perunika hrvatski. Mi smo koristili iris bez brade jer tzv.bradate perunike ili samonikle hrvatske perunike su u većini endemske vrste koje cvatu u svibnju.
Naslovna fotografija: Instagram tvoje.hr
Lifestyle
Želite kupiti umjetninu, a ne znate gdje početi? Anita Ruso Brečić donosi rješenje
Za razliku od impulzivne kupnje dekoracije, kupnja umjetnina za životni prostor ipak zahtjeva malo više razmišljanja

Tržište umjetnina u Hrvatskoj je vrlo vibrantno i sve zanimljivije mlađim generacijama. Iako želja postoji, zainteresirani često ne znaju odakle krenuti.
Je li isplativo ulagati u umjetnine?
Povjesničarka umjetnosti Anita Ruso Brečić djeluje kao spona između umjetnika i kupaca, otkriva kako izgleda potraga za savršenom umjetninom.
Kupnja umjetnina je osobna – i treba joj pristupiti promišljeno
Za razliku od impulzivne kupnje dekoracije, kupnja umjetnina za životni prostor traži više promišljanja.
10 ideja za uređenje praznih zidova koje će potpuno transformirati vaš prostor
“To mora biti nešto što će vas ozariti svaki put kad pogledate u njega. Nešto što vas raduje, možda potiče na razmišljanje, nešto vaše,” kaže Anita.
Upravo zato s kupcima prolazi detaljan proces: pokazuje radove različitih umjetnika, istražuje njihove estetske afinitete i otkriva što ih vizualno privlači.
1. Uložite vrijeme i budite otvoreni
Kao i kod svake vrijedne kupnje, ključno je biti spreman uložiti malo vremena i truda. Umjetnost nije brza kupovina – to je proces upoznavanja vlastitog ukusa. Nema potrebe žuriti – cilj je pronaći nešto autentično.

2. Ne pratite trendove – slušajte sebe, kupnja umjetnina osobna je stvar
Najvažnije pravilo: zaboravite što je trenutno u časopisima ili na Instagramu. Prava umjetnina je ona koja vama nešto znači. To ne mora biti poznati umjetnik niti popularan stil – važno je da vas djelo emocionalno dotakne.

3. Poželjno je da se odabrana umjetnina uklopi u interijer
Kupnja umjetnina ne bi trebala biti odvojena od uređenja interijera. Iako većina današnjih prostora ima minimalističku bazu, upravo to omogućuje veći raspon stilova. Od smirenih monokromatskih komada do eklektičnih, šarenih platna – sve je moguće, ako se pametno uklopi.

4. Kombinirajte više djela, ne bojte se “gallery walla”
Trendovi se mijenjaju – više nije nužno imati samo jednog omiljenog umjetnika. Sve češće ljudi žele na zidu kombinaciju različitih izraza i autora, gotovo kao da stvaraju vlastitu malu galeriju. Time zid dobiva dinamiku i osobnost, a interijer priču.

5. Veliko platno u malom prostoru? Da, ali s mjerom
Jedna od najčešćih zabluda je da u mali prostor idu samo male slike. Naprotiv – veliko platno može vizualno otvoriti prostor, dati mu karakter i “udahnuti zrak”. Ključno je samo pažljivo birati motiv, boje i poziciju.

Kupnja umjetnina nije rezervirana za kolekcionare – to je prilika da vlastiti prostor ispunite nečim što vas zaista predstavlja. Umjesto kompromisa s masovnim dekoracijama, posegnite za autentičnim djelima koja traju, pričaju priču i svakodnevno vas inspiriraju.
Boje i materijali
Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu
Neutralne boje dominiraju našim interijerima i svakodnevnim predmetima, ali kako to utječe na nas…

Kada pogledate oko sebe – svoj dnevni boravak, ormar, auto ili čak mobitel – što vidite? Ako je odgovor “sivo, crno, bijelo i možda malo bež”, niste jedini. Iza tog suzdržanog kolorita stoji priča koja traje već desetljećima. I nije riječ samo o modi ili ukusu, nego o nečemu dubljem – o tome kako boje utječu na nas, često i bez da to primijetimo.

Svijet koji je nekad bio šareniji
Zanimljivo istraživanje iz 2020. godine bacilo je novo svjetlo na ovu temu. Znanstvenici su proučili više od 7.000 predmeta iz zbirke britanskog Znanstvenog muzeja – od 1800-ih do danas. Zaključak? S godinama su boje postajale sve manje izražajne. Prvo polako, a onda sve brže – osobito u 20. stoljeću.
S dolaskom industrijske proizvodnje zavladala je potreba za jednostavnošću, brzinom i praktičnošću. Jarke boje nisu bile najzahvalnije za masovnu proizvodnju, a neutralni tonovi lakše su se uklapali u svaki prostor i ukus. U jednom trenutku, “sivo” je postalo sinonim za “bezvremensko” i “sigurno”.
Psihološki učinak boja u svakodnevnom prostoru: više od estetike
No boje nisu samo dekoracija. One komuniciraju s nama na dubljoj razini. Smiruju, motiviraju, umaraju, bude, podižu raspoloženje ili umiruju prostoriju. Znanstvenici upozoravaju da nas stalna izloženost neutralnim nijansama može vizualno i emocionalno “uspavati”. Smanjena stimulacija može utjecati na našu kreativnost, koncentraciju, pa čak i emocionalno stanje.
Boje su više od vizualnog dojma – one su način komunikacije, izražavanja emocija i oblikovanja prostora… Diana Sokolić o jeziku boja: Kako ih imenujemo i razumijemo?
Drugim riječima, psihološki učinak boja nije nešto što se uvijek događa svjesno. Ako radite od kuće u prostoriji gdje dominiraju siva i bijela, možda vam nije samo “ponedjeljak” kriv za loše raspoloženje.

Je li vrijeme za povratak boji?
Ne znači da sada sve oko sebe trebamo obojiti u narančasto ili ciklamasto. Ali možda je trenutak da se zapitamo – imamo li u svom domu dovoljno boja koje nas vesele i bude? Zid u boji masline, plava fotelja ili samo nekoliko jastuka u boji senfa – ponekad je dovoljno malo da bi prostor dobio više karaktera i energije.
Psihologija boja: Kako boje utječu na naš prostor i emocije
Dizajneri interijera to već prepoznaju – sve se češće vraćaju toplim i zemljanim tonovima, razigranim detaljima i kontrastima. Jer kad promijenimo prostor, često se – barem malo – promijenimo i mi sami.