Lifestyle
Ekološki savjeti za preseljenje: Uz malo planiranja smanjite negativan utjecaj na okoliš
Preseljenje ne mora biti kaotično ni štetno za okoliš

Bez obzira na razlog za preseljenje – više prostora, novi posao, kraća vožnja na posao ili približavanje (ili udaljavanje) od obitelji – uvijek se postavlja isto pitanje: Kako se preseliti na održiviji način?
U Hrvatskoj, godišnja selidba nije toliko masovna kao u nekim drugim zemljama, ali i dalje generira značajnu količinu otpada. Zamislite samo koliko se kartonskih kutija, plastične ambalaže, starih stvari i nepotrebnih predmeta odbaci prilikom svake selidbe.
No, to ne mora biti tako. Uz malo planiranja i prilagodbe, možete smanjiti svoj utjecaj na okoliš, smanjiti troškove i preseliti se uz manje stresa. Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći.
1. Ponesite samo ono što stvarno trebate
Preseljenje je idealna prilika za „proljetno čišćenje“, bez obzira na godišnje doba. Razmislite: trebate li zaista one stare boce za vodu ili odjeću koju niste nosili od vremena kad je Hrvatska ušla u EU? Umjesto da trošite novac i energiju na preseljenje nepotrebnih stvari, razvrstajte ono što koristite i ono što vam samo zauzima prostor. Stvari koje vam više ne trebaju možete prodati, donirati ili reciklirati.

2. Riješite se viška
Kod nas su mnoge obitelji navikle donirati višak stvari u lokalne humanitarne organizacije, ali pazite: darovane stvari moraju biti čiste i u dobrom stanju. Počnite razvrstavanjem – odvojite ono što je upotrebljivo od onoga što je istrošeno. Stvari u dobrom stanju možete pokloniti prijateljima, prodati na Njuškalu ili staviti na lokalne Facebook grupe za razmjenu. Ako nešto ipak nije upotrebljivo, potražite reciklažno dvorište u svojoj blizini.
3. Pakirajte pametno
Umjesto da kupujete nove kutije, iskoristite ono što već imate kod kuće. Torbe, koferi, platnene vrećice i kutije od prethodnih dostava mogu poslužiti kao odlični spremnici. Ovo ne samo da štedi novac, već i smanjuje količinu otpada. Za zaštitu lomljivih predmeta upotrijebite posteljinu, ručnike ili odjeću umjesto plastične folije.
4. Počnite skupljati kutije unaprijed
Ako znate da se selite, počnite skupljati kutije ranije. Pitajte prijatelje ili obitelj imaju li viška kutija koje možete posuditi. Također, sve više trgovina nudi mogućnost besplatnog preuzimanja korištenih kutija koje se inače bacaju.
Razmislite o investiranju u plastične kutije za višekratnu upotrebu. Takve kutije su čvršće od kartonskih, ne trebaju traku za zatvaranje i mogu se koristiti i nakon selidbe. Ova opcija je dugoročno ekološki prihvatljivija.

5. Iskoristite stvari iz kućanstva za zaštitu predmeta
Umjesto da trošite novac na balončiće ili plastične jastučiće za pakiranje, koristite ono što već imate kod kuće. Ručnici, plahte, deke ili čak stare novine mogu poslužiti za zaštitu lomljivih predmeta.
6. Odaberite ekološki prihvatljive materijale za pakiranje
Ako vam ipak trebaju dodatni materijali, birajte ekološke opcije. Na primjer, koristite traku od papira umjesto plastične, biorazgradive vreće za smeće ili škrobne kuglice za pakiranje koje se razgrađuju u vodi.
7. Kupujte lokalno
Ako trebate kupiti kutije, traku ili druge materijale, pokušajte to učiniti kod lokalnih trgovaca. Na taj način smanjujete emisije povezane s transportom i podržavate domaće poslovanje.
Lifestyle
Požar! Kako ga nehotice možemo uzrokovati i što ako se u njemu nađemo
Pročitajte koje svakodnevne navike mogu nehotice izazvati požar i ugroziti sve oko vas

Svake godine s dolaskom ljetnih vrućina i suhih dana, Hrvatsku pogode brojni požari. I dok neke od njih izazovu prirodni uzroci poput udara groma, većinu ipak uzrokuje čovjek – i to najčešće nehotice. Zbog toga je važno znati kako svojim ponašanjem možemo spriječiti požar, ali i kako reagirati ako se nađemo u požarnom području.
Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu
Kako možemo nehotice izazvati požar?
Mnogi od nas ni ne pomisle da bi obična svakodnevna radnja mogla izazvati požar. Ipak, upravo zbog tih sitnica, svake godine gori na stotine hektara šuma, maslinika i poljoprivrednih površina, a ugroženi su i ljudski životi i domovi.
Bacanje opušaka kroz prozor automobila
Jedna od najopasnijih navika je bacanje opuška cigarete kroz prozor automobila. Dok vozimo autocestom ili lokalnim cestama kroz šumska i travnata područja, zapaljeni opušak pada na suhu travu uz rub ceste i vrlo lako izazove požar koji se širi velikom brzinom, osobito ako puše vjetar.
Roštiljanje i kampiranje
Ako volite kampirati ili roštiljati u prirodi, nikada nemojte ostaviti vatru bez nadzora, pa čak ni žar. Nakon što završite, dobro ugasite ostatke vatre ili roštilja vodom i zemljom. Provjerite rukom iznad pepela je li potpuno hladan. I najmanja iskra koju vjetar odnese na suhu travu može zapaliti požar.
Staklo koje može izazvati požar
Možda zvuči nevjerojatno, ali staklena boca ili komad stakla ostavljen u prirodi mogu izazvati požar. Na suncu staklo djeluje poput povećala – koncentrira zrake svjetlosti i zagrijava suhu travu ili lišće do točke samozapaljenja. Zato, čak i ako niste vi bacili bocu, dok šećete prirodom pokupite staklene predmete koje vidite i odložite ih u za to predviđene spremnike.
Spaljivanje korova i rad s motorima
Mnogi još uvijek spaljuju travu i korov u vrtovima i maslinicima, često bez dozvole. Dovoljno je malo vjetra i plamen se više ne može kontrolirati. Također, rad s kosilicama, trimerima i drugim motorima s unutarnjim izgaranjem na suhom terenu može stvoriti iskre koje zapale travu.

Kako reagirati ako se nađete u požarnom području?
Ako primijetite dim ili plamen u blizini, ne oklijevajte:
- Nazovite 193 (vatrogasci) ili 112 (centar za hitne situacije) i jasno opišite lokaciju i što vidite.
- Ako ste u vozilu, zatvorite prozore, ugasite ventilaciju i napustite područje u smjeru suprotnom od vatre.
- Ako ste pješice, udaljite se od požara niz vjetar i prema otvorenom prostoru bez vegetacije.
- Nemojte se vraćati po stvari niti pokušavati gasiti veliki požar sami.
Zašto je važno razmišljati unaprijed?
Požari ne uništavaju samo prirodu i domove. Oni mijenjaju mikroklimu područja, uništavaju tlo, biljke i životinje, a posljedice se osjećaju godinama kroz eroziju, poplave i smanjene poljoprivredne prinose. Osim toga, mnogi ljudi ostanu bez svojih domova, maslinika ili vinograda, a neki izgube i život.
Požari ne ostavljaju posljedice samo tijekom trenutka kada bukte. Njihovi učinci na prirodu traju godinama, ponekad i desetljećima. Kada vatra zahvati šumske i travnate površine, uništava biljni pokrov koji sprječava eroziju tla. Bez korijenja koje drži tlo, kiše ispiru zemlju, što dovodi do klizišta i smanjuje plodnost zemljišta.
Mnoge biljke i drveće potpuno nestaju s opožarenih područja, a povratak šumske vegetacije često traje desetljećima. U nekim slučajevima, zbog promjene mikroklime, određene vrste se više nikada ne vrate, čime se mijenja cijeli ekosustav.

Požari imaju razoran učinak i na životinje. Mnoge manje životinje, poput guštera, zmija, ježeva i kukaca, stradavaju u samom požaru jer nemaju vremena pobjeći. Veće životinje, iako uspiju pobjeći od vatre, ostaju bez hrane i skloništa te su prisiljene napustiti područje ili ugibaju od gladi i stresa. Dugoročno, požari smanjuju bioraznolikost područja, narušavaju prirodnu ravnotežu i ostavljaju trajne posljedice na cijeli živi svijet tog staništa.
Požar se ne događa nekome drugome. Dovoljan je jedan neugašeni opušak ili komad stakla na suncu da se cijelo ljeto pretvori u katastrofu. Zato razmišljajte o svojim postupcima, upozorite druge ako ih vidite u rizičnom ponašanju i, ako primijetite požar, odmah nazovite nadležne službe. Vaša brza reakcija može spasiti nečiji život.
Lifestyle
Propuh: Istina ili mit?
Zašto se Hrvati toliko boje propuha i ima li znanstvenog razloga za strah?

„Zatvori ta vrata, napravit ćeš propuh!“ – rečenica koju su gotovo svi čuli barem jednom u životu. U mnogim hrvatskim domovima, propuh je proglašen gotovo smrtonosnom pojavom: izaziva glavobolju, bolove u vratu, upale uha, a možda čak i prehladu. No je li taj strah opravdan ili je riječ o mitu koji se prenosi generacijama?
Odakle Hrvatima strah od propuha?
Strah od propuha ima duboke korijene u narodnoj predaji, posebice na Balkanu, gdje je zdravlje često povezano s „hladnoćom koja ulazi u tijelo“. U doba kada nije bilo centralnog grijanja ni klimatizacije, nagli dotok hladnog zraka kroz otvorene prozore i vrata smatran je prijetnjom zdravlju – i to ne bez razloga. Ljudi su često sjedili oznojeni nakon fizičkog rada, a nagli udar svježeg zraka mogao je uzrokovati ukočenost mišića, što se doživljavalo kao „napad propuha“.
S vremenom je taj oprez prerastao u kulturološki refleks – sličan vjerovanju da ćeš se razboljeti ako ideš van s mokrom kosom ili sjediš na hladnom kamenu.
Kako rashladiti prostor bez klima uređaja?
Što se stvarno može dogoditi ako stojimo na propuhu
Znanost kaže: propuh sam po sebi nije opasan – to je samo strujanje zraka. No, može doći do lokalne iritacije mišića ili živaca ako dugo stojimo na mjestu gdje zrak direktno udara u tijelo, posebice vrat, leđa ili glavu. U tim slučajevima može se javiti:
- Ukočenost vrata
- Blaga upala uha ili sinusa kod osjetljivijih osoba
- Prolazna glavobolja zbog napetosti mišića ili dehidracije
Ipak, u većini slučajeva riječ je o privremenim i blagim tegobama, a ne o ozbiljnoj prijetnji zdravlju.
Koji je propuh “najopasniji”?
Ako baš moramo rangirati, „najopasniji“ propuh bio bi onaj dugotrajan, direktan i hladan – primjerice kada sjedite više sati ispred otvorenog prozora ili na pragu između dvije otvorene strane. U takvim situacijama može doći do prehlađivanja određenog dijela tijela, posebice ako ste znojni ili umorni.
Također, kod djece, starijih osoba ili ljudi s kroničnim problemima s mišićima i zglobovima, treba biti nešto oprezniji.

Zašto nam propuh zapravo paše?
Unatoč svim strahovima, mnogi priznaju da nema ništa ugodnije od laganog povjetarca u pregrijanom prostoru. Razlog? Vjetar fizički miče sloj toplog zraka s površine kože, čime dolazi do hladnijeg osjećaja i lakšeg disanja. Taj efekt je sličan onome koji osjećamo kad se znojimo – zrak koji prolazi po koži ubrzava isparavanje i hladi nas.
Zato se osjećamo osvježeno, posebno ljeti kada stojimo na propuhu: on doslovno “skida” toplinu s nas i vraća energiju.