Arhitektura i dizajn

“Tata mi je rekao da nikad neću biti nogometaš i da idem radit nešto pametnije”

Dom na kvadrat: Gospodine Otto, kako ste izabrali arhitekturu?

Barić: To je lako pitanje. Odnosno, laka je bila odluka jer sa nekih 15 godina je moj otac zaključio da ja nikad neću biti nogometaš i neka radim nešto pametnije i kako me zapravo uvijek interesirala arhitektura, bio sam relativno dobar matematičar, dobro sam crto i što je najvažnije, kao mali sam imao nekakav, sam shvatio jedan prostorni zor, da jednostavno mogu sagledat prostor tako da mi je u biti jedino arhitektura dolazila u obzir.

Dom na kvadrat: Tih prvih par godina koje ste radili u Zagrebu, u biti javne prostore, što vam je najviše ostalo u sjećanju?

Barić: Radili smo puno butika, tada je bio jedan obrtnik, Marčec se zvao, Marči su ga zvali, Zlatko Kolman, on je imao desetak butika Mister X, Jeans West, to smo sve mi pokrivali i to su bili zapravo vrlo, vrlo promišljeni i u ono vrijeme jako, jako avangardni prostori koji su jednostavno stvarali dobar osjećaj i jako dobro su ti prostori funkcionirali. A ono što mi je ostalo nekako najviše u sjećanju, je Klub 88, to je jedna diskoteka, odnosno dvije diskoteke smo radili vrlo, tada vrlo poznate u bivšoj Jugoslaviji, jedan je bio taj Klub 88 ispod Maksimirske zapadne tribine, a drugi je bio klub Sheakspeare u Splitu

Ja mislim da je to prvi puta bilo u tadašnje doba u Zagrebu da radimo jedan mladi umjetnik, Lidija Šeler, napravi jedan mural od 20 metara na ulaznom prostoru i da taj prostor onda dominira. I dizajnirali smo zajedno, samostalno i namještaj. I namještaj je bio naše proizvodnje i tako.

Znači, prvih tih par godina to je bila ta borba samostalna, a onda nakon toga sam otišao u Austriji, znači još za bivše države, 88 sam ja otišao u Austriju i tamo sam počeo raditi u velikim uredima i na neki način počeo karijeru graditi kroz veliki sustav.

Dom na kvadrat: Koliko ste razlikovao vaš posao u Austriji od početka pa dok se niste vratili u Hrvatsku?

Barić: Ja sam nakon pet godina krenuo tek raditi u birou, onda shvatiš ne da ništa ne znaš, ali da vrlo malo znaš i da jednostavno da bi radio u birou moraš proći nekakvu, mislim, dodatnu školu jer objekti, Austrija i Njemačka su dosta profesionalno organizirane arhitektura tako da, znači nema tu nekakvih improvizacija kakvih ima kod nas i zato su hrvatski arhitekti, odnosno općenito arhitekti s ovog prostora su zapravo vrlo uspješni uglavnom u tim ulogama jer su jako snalažljivi. Jer mi dođemo s tom premisom da znamo da bumo se snašli.

Dom na kvadrat: Koji su bili prvi projekti koje ste radili u Zagrebu?

Barić: Mi kad smo se vratili 94., u to vrijeme se dosta radilo hotela i nešto stambenjaka tak, evo radili smo jednu stambenu kuću, ta još uvijek postoji, još uvijek je relativno dobro, radili smo ju dolje na Medvedgradskoj, preko puta Gliptoteke, jedna od onih, to je bila zgodna kuća, pa i onda su polako počeli dolazit ti Austrijanci.

Pa je krenuo prvi veliki, veliki projekt to je bio shopping city Zagreb, znači onaj cijeli, milijun kvadrata.

Pa onda neki hoteli, Esplanada je onda došla, pa shopping centri.

Pa onda prvi toranj, to je Zagreb Tower, to je isto negdje već sad 2006., znači nakon 10 godina su ti veliki projekti počeli dolazit. Sljedeći iskorak je bio negdje 2010. sam počeo se baviti Qatarom. U to vrijeme dosta smo surađivali sa IGH, koji je bio tada jedna vrlo ozbiljna i respektabilna kompanija.

I onda se pružila prilika bio je neki pozivni natječaj i ja sam dobio priliku da dam jedan rad i tamo se na neki način, eto imao sam sreću da je onaj tko je birao rekao, eto ovo mi se sviđa bile su tri slike i jedna od te tri slike je bila moja.

Kad dobiješ zadatak, kad ti kaže, evo imate idejni projekt za 14 dana počinjemo gradit. I onda dođeš u situaciju da veliš, hop ili trop i onda cijeli ured, podijelili smo, bilo nas je 5, 6 uvijek u Dohi, 5, 6 je na tom projektu radilo u Zagrebu, sve se crtalo, preko noći se slalo simo – tamo i uspjeli smo to izgurat, znači za 14 mjeseci smo isprojektirali, izgradili dvoranu i pustili ju u pogon i ona je bila spremna za, u 10. mjesecu, u siječnju je bio onda, znači nakon 3 mjeseca je bio svjetsko prvenstvo.

Dom na kvadrat: Vi ste radili i Ban centar u Zagrebu

Barić: To je bio jedan natječaj koji je bio stvarno kompletno otvoren, pozivni je bio doduše. Pozvano je bilo 8 u to vrijeme najjačih zagrebačkih arhitektonskih ureda, znači i 3LHD i Filipović Kincl i svi koji su nešto malo značili u Zagrebu i puf, mi to dobijemo, baš iznenađujuće, a dobili smo zato što smo napravili definitivno i apsolutno najbolje stanove. Stanovi su i cijeli koncept kuće je da je to jedan modul od 64, 8×8, 64 kvadrata koji se može multiplicirati i horizontalno i vertikalno.

Ban centar

Dom na kvadrat: Za Ban centar znam da je to jedna od građevina koja je građena Top down metodom, da se istovremeno gradilo gore i dolje.

Barić: Meni je to bilo recimo jedno sjajno iskustvo i to je za centar grada jedna vrlo, vani dosta čak i uobičajena, kod nas je to onako, svi su se malo toga bojali ali zapravo je ispalo super. Znači, zabiju se čelični stupovi i onda se napravi prvo ploča prizemlja i ostavi se rupa i onda mali bageri uđu, iskopaju oko tih čeličnih stupova, pa se izbetoniraju i tako pet katova prema dolje, tak da to je baš jedna posebna priča.

Dom na kvadrat: Dosta ste radili po cijeloj Europi

Barić: To u ovoj moj austrijskoj fazi, radio sam od Islanda, radio sam neki shopping centar u Reykaviyku, pa u Finskoj dva, tri objekta, u Oulu, u Helsinkiju pa eto na kraju, znači nakon toga i u Qataru, nešto smo i u Indiji nešto crtali neke Dute Free-je, pa sam recimo radimo jedan od meni najdražih projekata koji je strašno mali jako jako napet, za Guiness u Dublinu.

Dom na kvadrat: Jel ima nešto što bi baš htjeli raditi, a da još uvijek niste?

Barić: Bi. Evo, je bi. Volio bi napraviti stadion, stadion u Zagrebu, volio bi napraviti novi stadion za Dinamo.

Ako bude natječaj, ja ću pokušat, dat ću neku svoju viziju, ali velim, mislim da je to nešto, teško da će mi uspjet.

Related Topics:arhitekti intervju Otto Barić s18e28

Up Next

Dobar primjer energetske obnove višestambenih zgrada

Ne propustite

Red Soil House – kuća na moru nepravilnog oblika stvorena za uživanje

Arhitektura i dizajn

Living Divani – tiha elegancija koja traje

Living Divani već više od pola stoljeća pretvara prostor u iskustvo tihe elegancije, gdje dizajn postaje emocija, a udobnost – umjetnost.

U svijetu u kojem prostor sve češće postaje produžetak osobnosti, Living Divani već više od pola stoljeća pronalazi savršenu mjeru između dizajna i emocije. Njihov namještaj nije samo funkcionalan — on je iskustvo, osjećaj ravnoteže i tišine u vremenu koje juri. Od Brianze do svijeta, Living Divani predstavlja ono što talijani najbolje znaju stvoriti: bezvremensku ljepotu.

Tihi luksuz u obiteljskom stanu od 66 kvadrata

Living Divani – priča o talijanskoj profinjenosti

Od 1969. godine, kada su Renata Pozzoli i Luigi Bestetti u srcu Brianze osnovali tvrtku, Living Divani gradi prepoznatljiv identitet – čist, profinjen i suzdržano luksuzan. Brend je izrastao iz obiteljske intuicije u međunarodnu referencu za suvremeni dizajn, uvijek vjeran harmoniji proporcija i savršenstvu detalja.

Prekretnica dolazi 1988. godine, dolaskom Pieroa Lissonija – arhitekta i art direktora koji brendu daje njegov današnji rukopis. Njegov minimalizam nije hladan; on je tih, topao i promišljen.
Pod vodstvom druge generacije, Carole Bestetti, Living Divani unosi novu energiju: nježnu ženstvenost, otvorenost prema mladim autorima i svjež pogled na klasične vrijednosti.
Rezultat je dizajn koji ne traži pažnju – on je jednostavno prisutan, poput mirisa svježe kože ili sjene svjetlosti na tkanini.

Vizija doma budućnosti

Virtualni stan Living Divanija nije samo digitalna prezentacija kolekcije. To je manifest suvremenog življenja. U ovom virtualnom prostoru, dnevni boravak prelazi u spavaću sobu, interijer u eksterijer, a svaka linija, svaka tekstura vodi dijalog s drugom. Namještaj lebdi u prostoru poput skulptura u ravnoteži, otkrivajući što znači istinska fleksibilnost doma.

Living Divani ovdje nudi odgovor na pitanje koje si mnogi postavljaju: kako spojiti udobnost, estetiku i osobnost? Odgovor je jednostavan – stvaranjem prostora koji diše s vama.

Spoj forme, funkcije i emocije

U srcu brenda leži umijeće tapeciranja – precizno, gotovo ritualno. Sofe, fotelje, stolovi i komplementi nastaju u procesu koji kombinira zanat, tehnologiju i osjećaj za mjeru. Geometrijske forme omekšane su tkaninama koje pozivaju na dodir, dok neutralne palete boja stvaraju atmosferu mira.

U Living Divani filozofiji, personalizacija je ključ. Svaki komad može se prilagoditi prostoru, stilu i načinu života. Između čvrstoće konstrukcije i mekoće materijala postoji ono nevidljivo — ravnoteža koja čini da prostor postane osoban, intiman i smiren. Čak i vanjski namještaj odiše istom tišinom. Kao da je svaka površina protkana idejom spokoja.

Projekti – dizajn koji prelazi granice prostora

Od privatnih rezidencija do hotelskih lobija, muzeja i poslovnih prostora – Living Divani pokazuje da dobar dizajn ne poznaje granice. Njihovi komadi nalaze se u prestižnim projektima diljem svijeta, od milanskih hotela do zračnih luka i galerija, uvijek s istim pristupom: prostor kao iskustvo, ne kao scenografija.

Snaga brenda leži u njegovoj fleksibilnosti. Interni tim razvija rješenja koja spajaju tehničku preciznost i emocionalnu profinjenost. Svaki projekt postaje dijalog između arhitekture i namještaja, između funkcije i poezije svakodnevice. Living Divani tako ne isporučuje proizvode – već atmosferu.

Tihi luksuz u uređenju doma – kako ga prepoznati i primijeniti?

Dijalog generacija i kreativnih vizija

Living Divani nije samo brend; to je platforma za razmjenu ideja. Piero Lissoni i danas ostaje središnja figura, ali njegova vizija otvara prostor za nove glasove – međunarodne autore i mlade talente otkrivene kroz pažljivo „talent scouting” istraživanje.

Različite kulture, iskustva i senzibiliteti stapaju se u jedan jezik – jezik tihe elegancije.
U rukama novih dizajnera, Lissonijev minimalizam dobiva drugačiju dimenziju: više emocije, više spontanosti, ali i jednaku disciplinu forme. U tom suživotu tradicije i inovacije leži ono što Living Divani čini vječnim.

Noviteti 2025 – novi horizonti udobnosti i stila

Katalog NEXT 2025 otkriva novu poetiku prostora. Komadi poput Balestro 24, Echoo, Gala, Lorentz i Kasumi redefiniraju odnos između mase i praznine, volumena i svjetlosti. Metal, staklo i prirodna koža stapaju se u meke, lebdeće oblike – kao da namještaj postoji između jave i sna. Boje su prigušene: tonovi pijeska, masline, sive magle. Svjetlost se lomi po površinama, otkrivajući slojeve materijalnosti.

Kolekcija Super Frog Lounge donosi novu ideju opuštanja – ne onu hedonističku, već kontemplativnu. Kroz News Stand izdanja, Living Divani pokazuje i drugu dimenziju – onu kulturnu. Sudjelovanja na međunarodnim sajmovima, suradnje s arhitektima i umjetnicima čine ga dijelom šire priče o suvremenom talijanskom identitetu.

Što slijedi nakon 2025. – pogled u budućnost

Budućnost Living Divanija nije revolucija, već evolucija. Održivi materijali, digitalna personalizacija i još veća povezanost između tehnologije i taktilnosti postat će prirodan nastavak filozofije koju brend njeguje desetljećima. Prostor će biti pametniji, ali i topliji; funkcionalan, ali uvijek pun emocije.

U svijetu koji ubrzava, Living Divani ostaje vjeran sporijem ritmu – onome u kojem dizajn ima dušu, a tišina oblikuje prostor. Jer istinska elegancija, ona koja traje, nikada ne viče. Ona jednostavno postoji.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor

Zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike

Iznad gradske vreve niču novi vrtovi – tihi, zeleni i živi. Zeleni krovovi postali su ne samo estetski dodatak, već i važan alat u borbi protiv urbanog pregrijavanja, zagađenja i nedostatka prirodnih površina. U svijetu, ali i u Hrvatskoj, sve više arhitekata i investitora prepoznaje njihovu vrijednost – i funkcionalnu i ekološku.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

„U Zagrebu, primjerice, park kod hotela Esplanade, iznad garaže Importanne centra, zapravo je krovni vrt. Ljudi često prolaze tim prostorom, a da ne znaju da hodaju po krovu,“ objašnjava Nataša Tiska Vrsalović, dipl. ing. agr. iz tvrtke Dionaea vrtovi. „I Kaptol centar ima sličan koncept – sve zelene površine ondje su zapravo krovni vrtovi jer su izvedeni na različitim etažama.“

Što su zapravo zeleni krovovi?

Iako ih često zamišljamo samo na vrhovima zgrada, zeleni krovovi nisu ograničeni na visoke objekte. Oni uključuju sve površine na kojima biljke rastu iznad prostora koji nije u izravnom dodiru s tlom – bilo da je riječ o garažama, trgovačkim centrima ili uredskim zgradama.

„Puno ljudi ni ne zna da se nalazi u krovnom vrtu jer mnogi od njih izgledaju kao klasični parkovi,“ objašnjava Vrsalović.

Takvi prostori unose prirodu ondje gdje bi inače bila odsutna, a njihova primjena u urbanim sredinama ima brojne prednosti: smanjuju temperaturu zraka, upijaju CO₂ i zadržavaju oborinske vode, čime smanjuju opterećenje na gradske sustave odvodnje.

Ekološki i energetski učinci

Zeleni krovovi značajno doprinose energetskoj učinkovitosti zgrada. Biljni sloj djeluje kao prirodna izolacija – ljeti smanjuje zagrijavanje krova, a zimi gubitak topline.
„Ljeti ta razlika može biti i preko 10 stupnjeva,“ ističe Vrsalović. „Zbog toga je potrebno manje hlađenja, a zimi manje grijanja, što donosi i energetsku i financijsku uštedu.“

Uz to, zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike.

Planiranje: Sve počinje u prvoj fazi projekta

Krovni vrt mora biti dio arhitektonskog planiranja od samog početka.

Najvažnije je osigurati da zgrada može podnijeti dodatno opterećenje – od sloja supstrata do biljnog materijala.
„Ako želimo saditi stabla ili grmove, potrebno je osigurati dublji supstrat – 30, 40, pa i više centimetara. Takva opterećenja moraju biti statički planirana,“ objašnjava Vrsalović.
Ako se to ne predvidi na vrijeme, naknadna ugradnja krovnog vrta može biti tehnički i financijski zahtjevna.

Vrste zelenih krovova

Postoje dvije osnovne vrste: ekstenzivni i intenzivni krovni vrtovi.
Ekstenzivni su tanji, s 10–15 cm supstrata, namijenjeni neprohodnim površinama i biljkama koje traže minimalnu njegu – poput seduma, trava i niskih trajnica. Oni imaju prvenstveno ekološku funkciju i često se promatraju s udaljenosti.

Intenzivni krovni vrtovi, s druge strane, imaju dublji sloj supstrata (30–50 cm ili više), pa omogućuju sadnju grmlja, pa čak i manjih stabala. Takvi krovovi mogu biti prohodni, s klupama, stazama i sustavima navodnjavanja – pravi mali parkovi u visini oblaka.

U oba slučaja, ključan je sloj hidroizolacije. „Kod zelenih krovova najvažnije je da hidroizolacija bude izvedena besprijekorno. Ako dođe do propuštanja, popravak je složen jer se mora maknuti sav supstrat i biljke,“ upozorava Vrsalović.

Biljke koje uspijevaju na krovu

Odabir biljaka ovisi o vrsti vrta i njegovoj lokaciji.
Za ekstenzivne vrtove koriste se niskorastuće, otporne vrste – sedumi, trave i skromne trajnice koje podnose sušu.
Za intenzivne krovove izbor je gotovo neograničen: od mirisnog bilja i ukrasnih trava do začinskog bilja, lavande, ružmarina, pa i manjih stabala poput javora ili masline, ovisno o dubini supstrata.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

„Kod viših zgrada važno je voditi računa o vjetru,“ napominje Vrsalović. „Biljke moraju biti otpornije jer vjetar isušuje i njih i supstrat, pa je navodnjavanje obavezno.“

Održavanje i izazovi

„Održavanje krovnog vrta slično je kao i svakog drugog – samo što je logistika zahtjevnija,“ kaže Irena Kolega, voditeljica projekata u Dionaea vrtovima. „Ako se vrt nalazi na krovu višekatnice, treba osigurati pristup, dopremu materijala i sigurno kretanje radnika.“

Biljke na krovu traže redovitu njegu, osobito u prvoj godini nakon sadnje, dok se ne ukorijene. „Zalijevanje je obavezno, a kasnije se potreba smanjuje,“ dodaje Kolega.
Krovni vrtovi zahtijevaju i posebne supstrate – lagane, ali propusne. Kod ekstenzivnih vrtova prevladavaju mineralne tvari (oko 80%), dok intenzivni zahtijevaju više organskog materijala kako bi podržali bujniji rast.

Poseban izazov predstavljaju korovi. „Na krovovima ih je više nego u vrtovima, jer vjetar i ptice donose sjeme. Imali smo slučaj da je u žardinjeri na najvišem katu izrasla vrba visoka dva i pol metra – u samo mjesec dana,“ kaže Kolega kroz smijeh.

Vrijednost koja nadmašuje trošak

Zeleni krovovi jesu skuplji od klasičnih vrtova – zbog posebnih supstrata, dopreme materijala i održavanja. Ipak, njihove prednosti višestruko nadmašuju ulaganje.
Oni povećavaju vrijednost nekretnina, produljuju vijek trajanja krova, poboljšavaju mikroklimu i vraćaju prirodu u betonirane dijelove grada.

U svijetu u kojem svaki kvadrat prirode postaje dragocjen, zeleni krovovi podsjećaju da se i iznad betona može rasti – tiho, održivo i s pogledom na nebo.

Nastavite čitati