Izbor urednice
Lete li cijene nekretnina u nebo?
Istražili smo kakvo je stanje na tržištu nekretnina i provjerili jesu li iznimno visoke cijene pravilo ili iznimka.
Vrtoglave cijene nekretnina sve više pune medijski prostor. Polako se stječe dojam kako su cijene nekretnina u Hrvatskoj otišle u nebo, baš kao u periodu prije velike krize 2008. No je li tome tako pitali smo stručnjake.
Iznimno skupe nekretnine su iznimka, a ne pravilo
„2006. i 2007. se sve prodavalo, međutim ovdje se vidi razlika i vidi se da se ne stvara balon na takav način, zato što ne dobivaju sve nekretnine visoke cijene. Znači postoje nekretnine koje se skoro i ne mogu prodat, postoje nekretnine koje idu po niskim cijenama i postoje nekretnine koje su skupe“, kazao nam je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović.
Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica agencije za nekretnine ističe kako mediji ovih dana izvještavaja o nekretninama koji čine iznimno malen dio tržišta i koje su iznimka a ne pravilo pa se tako stvara dojam iznimno visokih cijena nekretnina koje lete u nebo. „Važno je istaknuti da se radi o hiperluksuznim novogradnjama koje postižu cijene iznad 3500 eura po kvadratu i više i takav broj nekretnina je izuzetno mali“, objašnjava Mihaljinac Knežević.
Najveći rast ostvaruju novogradnje u Zagrebu
Kad je u pitanju traženo i dobiveno, nesrazmjer realiziranih i traženih vrijednosti sve je veći. „Realizirana cijena je bitno niža jer vi kad gledate nešto u prosječeno vi ćete vidjeti da su te cijene u prosjeku i ako gledamo i more i Hrvatsku, ispod 2000 eura po kvadratu. To znači prosječna realizirana cijena“, ističe Ranilović.
Ipak, cijene nekretnina rastu i to oko 6 do 7 posto godišnje. Najveći rast ostvaruju novogradnje u Zagrebu koje se u prosjeku prodaju za 3000 eura po kvadratu.
„Vidimo da se svi segmenti nekretninskog tržišta nalaze ili u predrazvojnom ili u razvojnom ciklusu. To se naročito odnosi i naručito je vidljivo u stambenom dijelu gdje je kroz potekli period, a onda i zbog potresa u Zagrebu i u drugim regijama u Hrvatskoj akumulirana potražnja za stambenim prostorom, dok istovremeno na tržiše ne dolazi dovoljna količina ponuda odnosno novih kvadrata“, kazala nam je Vedrana Likan, direktorica tvrtke za nekretnine i upravljanje investicijama.
Mala ponuda i velika potražnja uzrokuju više cijene
„Zapravo jedan vrlo mali broj ljudi može si priuštiti novosagrađene stanove. To nas dosta brine, s obzirom na područje Zagreba i na porast cijene gradnje, porast cijena zemljišta, mi zapravo imamo malo stanova stanogradnje koji se ajmo reć rade za srednju klasu“, kazao je Ranilović
Porasle su i cijene stanova starije gradnje u blizini novih zgrada.
„Nažalost, prodavatelji starih zgrada u okolici takvih novogradnji su možda pretjerano podignuli svoja očekivanja i očekuju previsoke cijene za svoje nekretnine. Ono što vidimo je da se takve nekretnine ne prodaju“, objašnjava Lana Mihaljinac Knežević.
Potreban realniji pristup i cijenama i tržištu
Stručnjaci ističu kako broj transakcija nekretninama u Hrvatskoj pada već treću godinu za redom te kako je za aktivaciju nekretninskog tržišta, potreban realniji pristup i cijenama i tržištu, jer u Hrvatskoj kupci proteklih 10 godina traže isto.
„Prosječan kupac u Hrvatskoj traži dvosoban ili trosoban stan, od 45 do 80-ak kvadrata maksimalne cijene od 100 do 150 tisuća eura. Nažalost, takvih nekretnina po toj cijeni je trenutno na tržištu malo. Kronično nedostaje u Hrvatskoj većih projekata po barem prosječnim cijenama ili ispodprosječnim u novogradnji koja je trenutno vrlo tražena ne samo zato što je to kvalitetniji proizvod od starog stana, nego i radi potresa koji je stanovništvo jako senzibilizirao primarno na statičke karakteristike nekretnina“, kazala je Mihaljinac Knežević
Nekretnine kod nas kupuju dvije kategorije kupaca. U prvu spadaju oni koji rješavaju stambeno pitanje, a takvih je najviše u Zagrebu.
„Druga kategorija kupaca su oni koji nekretninu kupuju više kao investiciju ili imaju višak kapitala stječen štednjom ili radi većih primanja ili kroz turizam kroz koji se dobro zarađivalo zadnjih par godina u Hrvatskoj. Takvi kupci odabiru investiciju nekretninu zato što je to sigurna investicija. A također u doba vrlo niskih kamata na štednju i niskih kamatnih stopa na kredite, pokazuju se kao investicija sa najvećim povratom“, objasnila je Mihaljinac Knežević.
Cijene novogradnje mogle bi rasti
Nekretnine su u zadnje vrijeme globalno vrlo tražena roba i relativno sigurna investicija, što se odrazilo i na Hrvatsku. Valja napomenuti kako je promet nekretninama i do 10 puta veći u Zagrebu i županijama uz obalu nego u ostatku Hrvatske. Stručnjaci ističu kako je cijena starogradnje postigla svoj maksimum, a u novogradnji bi cijene mogle rasti ovisno o regiji, lokaciji, projektu i kvaliteti gradnje. Koliko točno, ostaje nam za vidjeti.
Izbor urednice
Arhitektice, dizajnerice i umjetnice: 8 inspirativnih žena koje smo upoznali u Domu na kvadrat
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života
Dom nikada nije samo prostor omeđen zidovima. On je mjesto u kojem se susreću funkcionalnost, estetika i svakodnevni život, a iza svakog promišljenog prostora stoji ideja, iskustvo i kreativnost onih koji ga oblikuju. Arhitektura i dizajn zato imaju veliku ulogu u kvaliteti života – od načina na koji organiziramo prostor do atmosfere koju on stvara.
U posljednjim desetljećima sve snažniju ulogu u tim područjima imaju žene u arhitekturi i dizajnu, koje kroz projekte, istraživanja i kreativne ideje oblikuju način na koji promišljamo prostor oko sebe. Njihov rad pokazuje da arhitektura i dizajn nisu samo estetska disciplina, nego i alat koji može unaprijediti svakodnevni život.
Kroz emisiju Dom na kvadrat imali smo priliku upoznati brojne stručnjakinje koje svojim projektima i savjetima donose nova razmišljanja o prostoru. Povodom Dana žena izdvajamo osam inspirativnih žena koje smo upoznali kroz naše priloge – arhitektice, dizajnerice i umjetnice koje svojim radom doprinose kvalitetnijem i promišljenijem oblikovanju prostora.
Sunčica Mastelić Ivić
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić poznata je po projektima koji spajaju suvremenu arhitekturu s pažljivim odnosom prema prostoru i kontekstu. Kroz emisiju vodila nas je kroz različite stilove uređenja interijera, davala nam konkretne savjete i osvrtala se na trendove. U svom radu naglašava važnost ravnoteže između estetike, funkcionalnosti i održivosti, stvarajući prostor koji odgovara načinu života korisnika, ali i prostoru u kojem nastaje.
Gordana Đerić
Arhitektica Gordana Đerić posebno je prepoznata po projektima rekonstrukcije stanova i transformacije postojećih prostora. Njezini projekti pokazuju kako se promišljenim arhitektonskim intervencijama može potpuno promijeniti način korištenja prostora.
Rušenjem zidova, reorganizacijom tlocrta i boljim povezivanjem prostorija često nastaju funkcionalniji interijeri. Takav pristup pokazuje da kvalitetan dom ne mora nužno značiti veći prostor, već pametnije korištenje postojećeg.
Lucija Vite Hanžić
Dizajnerica interijera Lucija Vita Hanžić u svojim projektima naglašava važnost detalja koji prostoru daju karakter. Rasvjeta, ogledala, teksture i pažljivo odabrani dekorativni elementi često imaju veliku ulogu u stvaranju ugodne atmosfere.
Uz estetiku, posebnu pažnju posvećuje funkcionalnosti prostora i rješenjima koja olakšavaju svakodnevni život, posebno u manjim stanovima gdje je dobra organizacija prostora ključna.
Martina Kordić
Za dizajnericu interijera Martinu Kordić dom je prostor koji treba odražavati stil života ljudi koji u njemu žive. U svom radu često naglašava važnost planiranja i razumijevanja navika korisnika prostora.
Upravo zato njezini projekti često uključuju pažljivo planiranu rasvjetu, funkcionalan raspored prostorija i elemente koji prostoru daju osobni karakter.
Diana Sokolić
Povjesničarka umjetnosti Diana Sokolić svojim je dugogodišnjim radom značajno doprinijela popularizaciji dizajna i primijenjene umjetnosti u Hrvatskoj. Kao ravnateljica Muzeja za umjetnost i obrt aktivno je promovirala dizajn kao važan dio kulture i svakodnevnog života.
Njezin rad podsjeća da arhitektura i dizajn nisu samo tehničke discipline, nego i važan dio kulturnog identiteta društva.
Petra Novak
Krajobrazna arhitektica Petra Novak u svojim projektima promiče ideju vrta kao produžetka životnog prostora. Umjesto da vrt promatra samo kao dekorativni element, pristupa mu kao prostoru koji može imati različite funkcije – od mjesta za opuštanje do prostora za druženje.
Posebnu pažnju posvećuje odabiru biljaka koje odgovaraju lokalnim klimatskim uvjetima te stvaranju vrtova koji su dugoročno održivi i jednostavni za održavanje.
Tatjana Liktar Elez
Arhitektica Tatjana Liktar Elez u svom radu naglašava važnost dobrog planiranja u procesu gradnje kuće. Od odabira zemljišta do organizacije prostora, svaki korak ima važnu ulogu u stvaranju kvalitetnog doma.
Njezin pristup temelji se na stvaranju funkcionalnih i dugoročno održivih rješenja koja su prilagođena potrebama obitelji.
Maša Kovač
Maša Kovač vlasnica je zagrebačkog konceptualnog storea Mashroom. Mashroom nije klasični salon namještaja, već pažljivo kuriran showroom u kojem se susreću luksuzni brendovi, suvremeni dizajn i umjetnost.
Kroz Mashroom Maša Kovač promovira ideju da dom nije samo funkcionalan prostor, već mjesto koje odražava osobnost i stil njegovih vlasnika.
Žene u arhitekturi i dizajnu
Arhitektura, dizajn i umjetnost snažno utječu na način na koji živimo i doživljavamo prostor oko sebe. Upravo zato sve veću ulogu imaju žene u arhitekturi i dizajnu, čiji projekti i ideje donose nove perspektive u oblikovanju prostora.
Kroz emisiju Dom na kvadrat upoznali smo brojne stručnjakinje koje svojim znanjem, iskustvom i kreativnošću pokazuju kako promišljen pristup prostoru može unaprijediti kvalitetu svakodnevnog života. Njihovi projekti često spajaju funkcionalnost, estetiku i razumijevanje stvarnih potreba ljudi, stvarajući prostore koji su istovremeno lijepi i praktični.
Takvi primjeri pokazuju da arhitektura i dizajn nisu samo pitanje stila ili trendova. Oni su način razmišljanja o prostoru u kojem živimo – prostoru koji treba biti ugodan, funkcionalan i prilagođen životu onih koji ga koriste. Upravo zato rad žena koje djeluju u tim područjima ima sve veći utjecaj na način na koji promišljamo dom, grad i prostor oko sebe.
Izbor urednice
Intervju Ivan Veljača: Prostor u službi drame
Za Ivana Veljaču scenografija nikad nije bila samo pitanje dekoracije ili stila. Prostor je za njega dramaturški alat — mjesto gdje se odnosi među likovima lome, pojačavaju i razotkrivaju. Iako je formalno krenuo iz dizajna, Veljača je s vremenom razvio autorski pristup u kojem scenografiju gradi iznutra, iz scenarija, često razmišljajući kao redatelj prije nego kao scenograf. Njegovi filmski stanovi i kuće uvijek su precizno u službi priče. U razgovoru govori o vlastitom procesu rada, razlikama između suvremenih i “period” projekata te o tome zašto, nakon svega, sanja o praznoj bijeloj kocki.
Završio si ako se ne varam smjer dizajna za Arhitektonskom fakultetu, jesi li već tada znao da ćeš se baviti scenografijom ili se taj interes razvio kasnije?
Jesam, diplomirao sam na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu pod mentorstvom Mladena Orešića i Feđe Vukića. Scenografiju smo dotaknuli kratko na faksu kod profesora Atača i Bakliže, ali je fokus bio na kazališnoj scenografiji, tako da o filmskoj nisam tada ništa ni znao, a kamoli se vidio u ulozi scenografa. Prvi doticaj sa scenografijom je bilo postavljanje linoleuma za sapunicu koju je tada pisala moja sestra. To je bio, doslovno, “daj mi da radim bilo što” posao.
Kako izgleda tvoj proces rada kad osmišljavaš stambeni prostor za likove u filmovima ili serijama?
Kad projektiram stambene prostore za film najčešće ideju crpim iz neposredne okoline. Godinama su moji setovi arhitektonski nalikovali mom stanu, roditeljskom, stanovima prijatelji i td. S vremenom se to razvilo u neki moj osobni pristup u kojem “prisiljavam” realne prostore u filmske prema potrebi scenarija. Ja volim da je sama arhitektura prostora koju gradimo “bogata” i razvedena a najbitnije da je u službi scene. Nisam opterećen arhitektonskim točnostima ni najmanje. Ja scenografiji prvu pristupam kroz dramaturgiju scenarija a tek onda vizualno tako da volim provoditi što više vremena s režiserom ali nekad je to u zadanim uvjetima nemoguće.
Koliko je teško pronaći stanove/kuće za snimanje? Koliko si obično involviran u taj dio procesa?
Ovo stvarno jako ovisi o scenariju. Nekad se uspije pronaći lokacija koja savršeno odgovara svemu što scenarij traži, ali to je jako rijetko. Češće se scenarij ili pak režijski pristup prilagođavaju lokaciji koja ima “ono nešto”. Naravno, ako se setovi grade u studiju onda je puno lakše biti vjeran inicijalnoj režiserovoj ideju.
Koliko se primijenio tvoj pristup scenografiji od kad i sam režiraš?
Jako. Zapravo sam shvatio da već dugo ne pristupam scenografiji na zanatski scenografski način već baš uranjam u scenarij kao da ga režiram. Taj proces mi je najbitniji. Iz toga proizlaze vizualna rješenja, paleta boja, lokacije, osvjetljenje, kostimi i slično. Kad taj dio sto puta preroštam i uspostavimo film “na papiru”, tek onda se počinjem baviti zanatskim dijelom scenografije, uređenjem prostora, izradom i najmom rekvizite i slično.
Da li bi volio stanovati u nekom od prostora koji si osmislio za neki od likova na filmu, koji bi to stan/kuća bio i zašto?
Ne bi. Moj pristup scenografiji bazira se na likovima iz scenarija i drami između njih. To često rezultira prostorima koji nisu “životni” već su u službi filma. S druge strane imam i ogromno vizualno zasićenje. Često znam reći da bi ja najradije živio u bijeloj kocki visokih stropova i velikih prozora, bez ikakvog namještaja.
Radio si na “period” projektima kao što su Čuvar dvorca i Hotel Portofino, koliko je rad na scenografiji na ovakvim projektima složeniji nego na onima koji su smješteni u sadašnjost?
Iako su “period” filmovi i serije često tehnički kompliciraniji za raditi jer uključuju puno izrade rekvizite i gotovo kompletno uređivanje svakog prostora, filmovi smješteni u današnjicu meni su često “veći zalogaj”. Postići vizualnu dramu u filmu koji je , recimo, smješten u suvremenu bolnicu, puno je zahtjevnije od postizanja istoga u vizualno “atraktivnijim” periodima.
Koliko se rad na scenografiji odražava na uređenje tvog osobnog prostora? Jesi li ikada sam sebi “ukrao” neku ideju ili rješenje do kojeg si došao u radu na scenografiji i primijenio je prilikom uređenja svog privatnog prostora?
Odražava se jako ali u smislu da se jako teško odlučujem za namještaj i ostalo uređenje. Sve sam već za neki set kupio, napravio, uredio, namjestio pa se onda za doma najčešće odlučujem za arhetipske komade. No na kraju većinom Ana donosi odluke o uređenju a ja samo negodujem.
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
You must be logged in to post a comment Login