Arhitektura i dizajn

Kuća Nodi proglašena je najuspješnijim ostvaranjem stambene arhitekture u Hrvatskoj

Kuća Nodi je nastala dogradnjom postojeće male kuće u Ivanić Gradu

Svake godine Udruženje hrvatskih arhitekata dodjeljuje nagrade za najbolja ostvarenja u nekoliko kategorija. Ove godine nagradu Drago Galić za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje na području stambene arhitekture dobili su Nikola Fabijanić i Jure Glasnović, a mi smo posjetili nagrađeni objekt.

“Kuća Nodi je ustvari nastala dogradnjom postojeće skromne male kuće u Ivanić Gradu.”, navodi dipl. ing. arh. Nikola Fabijanić, a želja investitora bila je proširiti stambeni prostor minimalnom kvadraturom ili minimalnim ulaganjima.

Zadatak Dine Šarića, investitora, je bio isključivo proširenje životnog prostora, ali nakon što su mu predstavili prvi render, shvatio je da stručnjaci znaju o čemu govore i da je upravo to ono što njemu treba – otvorena kuća koja dozvoljava dozu privatnosti, a opet dodir s okolišem.

80 četvornih metara novoizgrađenog dijela objekta koristit će se kao dnevni dio kuće.

“Nadograđeni su dnevni dijelovi, blagovaonica, kuhinja, terasa, dnevni boravak. Ostatak prostora, poput onog za spavanje je riješeno u postojećem objektu s minimalnim prenamjenama prostora. Ta dva dijela se spajaju kroz ulazni prostor. To je jedina točka gdje su oni povezani. I zapravo, znači odmah prilikom ulaska se ulazi ili u novi, ili u stari dio.”, pojasnio je arhitekt.

Tripartitna podjela kuće

Tripartitna podjela kuće – zidani potez prema susjedu, ostakljeni niz dnevnih prostora i trijem prema vrtu, omogućila je dobru povezanost između prostorija.

“Ona joj je dala s jedne strane karakter, tako se barem nama čini. S druge strane je omogućila organizaciju tog prostora u neke vrlo jasne zone koje se onda u trećoj osi “miješaju”: trijem postaje loggia, iz loggie se pretvara u dnevni boravak itd. Ali je u samoj organizaciji omogućila vrlo jasne prateće prostore, glavne životne prostore; i ovaj treći je prostor u kontaktu s vanjskim.” navodi Jure Glasnović, arhitekt.

Velike staklene stijene prostoru osiguravaju mnoštvo dnevne svjetlosti, a osmišljeno je i rješenje za hlađenje.

Arhitekt Glasinović naglašava kako kuća ima velike staklene stijene koje, iako izuzetno kvalitetno napravljene od troslojnog stakla, svejedno ne rješavaju veliko zagrijavanje od strane sunca.

“S obzirom na to pokušali smo s tim nadsvjetlom prema sjevernom rubu dobiti to poprečno provjetravanje koje će onda zapravo ukloniti višak tog toplog zraka u prostoru. Tako da u svakom slučaju omogućuje da prostor bude ugodniji i bolji i evo za sada ne koristi klimatizaciju nego se isključivo prirodnim provjetravanjem stvara ugodan životni prostor.”,

Prilikom gradnje, arhitekti su birali materijal koji će s godinama kuću učinit još dojmljivijom pa se inzistiralo na sirovosti materijala koji će dobro stariti. “To su materijali poput drveta, betona, betonske blok opeke, itd., s kojima pokušavamo baratati da oni ostanu elementarni, sirovi i da s godinama izgledaju, po nama, bolje.”, dodao je arhitekt.

Dvorište je osmišljeno kao integralni dio kuće koje stvara jedinstvenu cjelinu i daje dojam prostranosti.

“Glavna karakteristika i želja zapravo, osnovna želja je bila zapravo afirmirati dvorište i dobiti osjećaj da zapravo živiš na parceli, da živiš u cijelom dvorištu, a ne u samoj kući koja je jako mala. Tako da želja je bila da osjećaj prostora bude puno veći nego što je zapravo kvadratura same kuće. Iako je cijela kuća u staklu privatnost korisnika je velika zato što se radi o zatvorenom dvorištu – atrijskom tipu izgradnje. Nalik panonskoj gradnji išaranog sela. Tako da imamo zapravo na relativno maloj čestici, relativno veliko dvorište koje je izuzetno privatno.”, zaključio je Fabijanić.

Ovaj pažljivo osmišljen arhitektonski projekt učinio je Kuću Nodi ugodnim životnim prostorom.

Related Topics:inspiracije istaknuto Kuća Nodi s18e40

Up Next

Uređenje dječje poliklinike: Dizajn interijera koji je zasluženo osvojio Grand Prix nagradu

Ne propustite

Prof. Ljubomir Miščević pionir je pasivne gradnje u Hrvatskoj

Arhitektura i dizajn

Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča

Iza zidova hrvatskih kurija skrivaju se stoljećima stare tajne, a obnovom se čuva njihova povijesna i arhitektonska vrijednost.

U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.

Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke

Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća

Šarm prošlih stoljeća

Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.

View this post on Instagram

A post shared by 🏰 Hotel Kurija Janković (@kurija_jankovic)

Kurija Janković, Kapela Dvor

Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.

View this post on Instagram

A post shared by Miroslav Kern (@fenjerkern)

Kurija Normann, Bizovac

Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.

Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.

View this post on Instagram

A post shared by Kurija Omilje (@kurija_omilje)

Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina

Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.

Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila

Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Festival DA2 – gdje se susreću arhitektura, dizajn, umjetnost i film

Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu

U Zagrebu je održan Festival DA2, događaj koji već sedmu godinu zaredom okuplja zaljubljenike u arhitekturu, dizajn, umjetnost i film. Ovogodišnje izdanje održano je u Kaptol Boutique Cinemu, gdje su posjetitelji kroz pet festivalskih dana mogli pogledati niz pažljivo odabranih dokumentaraca. Svaki film povezuje svijet estetike, ideja i društvenih promjena.

Festival DA2 iz godine u godinu postaje jedno od najvažnijih mjesta kulturnog dijaloga u regiji. Njegova vrijednost leži u tome što ne okuplja samo autore i stručnjake, već i širu publiku. Time potiče raspravu o ulozi umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu.
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu. Takvi događaji podsjećaju da kreativnost nije luksuz, nego temeljni dio ljudskog iskustva.

Festival DA2 istražuje granice između umjetnosti i života

Umjetnička direktorica i selektorica festivala Tina Hajon istaknula je da je ovogodišnji program obuhvatio 11 filmova, od kojih se osam natjecalo za glavnu nagradu Iskra – priznanje za najinspirativniji film godine.
„Ove godine prvi put smo imali i regionalni program koji je otvorio prostor domaćim autorima. Uvrstili smo i prvi hrvatski film u natjecateljski dio – Vude, ti si pobijedio, posvećen našem velikom Oskarovcu Dušanu Vukotiću“, rekla je Hajon.

Zajednička nit svih filmova bila je istraživanje kreativnih procesa – od obiteljskih odnosa do karijera arhitekata, umjetnika i dizajnera. Publika je mogla pogledati i dokumentarce koji propituju granice umjetnosti te teme vezane uz klimatsku umjetnost, koja zauzima sve važnije mjesto u globalnim raspravama.

Filmovi koji spajaju estetiku, emociju i odgovornost

Festival je otvoren dokumentarcem David Lynch: Enigma u Hollywoodu. Tijekom festivala prikazani su i filmovi Kandinski: Boje zvukova, Klimatska umjetnost – Od prosvjeda do utopije, Nuvola: Otvoren projekt za grad i Ada – Moja majka arhitektica.
Posljednji je film posebno dirljiv. Redateljica, po struci arhitektica, kroz priču o majci arhitektici progovara o majčinstvu i stvaralaštvu koje se isprepliću u životu žene umjetnice.

Stručni žiri u sastavu Alemka Lisinski, Denise Zmekhol i Alen Žunić nagradu Iskra dodijelio je filmu Tiranska urota redatelja Manfredija Lucibella. Riječ je o radu koji kritički promišlja suvremene prakse vrednovanja umjetničkih djela. Posebno priznanje dobio je film Schindler: Arhitekt prostora.

Kreativnost u dijalogu

Kroz priče o arhitektima, dizajnerima i umjetnicima, Festival DA2 još je jednom dokazao da se kreativnost rađa u dijalogu.
Kada se različite umjetnosti susretnu i počnu govoriti zajedničkim jezikom, nastaju nova promišljanja i svjež pogled na svijet.

Ovaj zagrebački festival ne donosi samo nove filmove, nego i nova prijateljstva, ideje i perspektive.
U vremenu kada umjetnost sve češće prelazi granice disciplina, Festival DA2 ostaje mjesto susreta, inspiracije i stvaranja novih veza između kulture i života.

Nastavite čitati