Bez kategorije
Zeleni dizajn
Većina nije još u potpunosti shvatila ni ulogu dizajna kao nečeg što izmišlja i oblikuje proizvod, unoseći više ili manje inovativnosti u cijelu priču, a već odnekud dolaze podgrupacije i opisi “vrsta” dizajna.

Pojam koji dizajnu daje epitet „zelenog“ zadnjih je godina stalno prisutna tema. Točnije, nazivamo ga dizajn za očuvanje okoliša, dizajn za eko-učinkovitost ili održivi produkt dizajn. Pitanje je jesu li njegovi ambiciozni ciljevi u skladu sa stvarnošću kapitalističkog društva, ali razlog eko-koncepcije dolazi iz dobro poznatog scenarija u kojem pretjerana proizvodnja, efekt staklenika, globalno zatopljenje i onečišćenje planeta dovode do osiromašenja prirodnih resursa, pa je eko-dizajn razuman poziv na odgovornu potrošnju.
Šta sve podrazumjeva zeleni dizajn
Zeleni dizajn podrazumijeva realizaciju proizvoda koji su u suglasju s očuvanjem okoline te poštuju niz ciljeva kao što su: produžetak trajanja proizvoda, smanjenje količne opasnih tvari koje onečišćuju okolinu i smanjenje utroška materijala i energije. Govorimo li o prestanku korištenja, tj. o rastavljanju i mogućnostima recikliranja, ponovno dolazimo do zahtjeva: minimalizirati broj dijelova i različtih materijala te izabrati materijale koji se mogu jednostavno reciklirati.

Govoreći o smanjenju utroška materijala eko-dizajner mora znati svesti škart u proizvodnji na minimum. Tako se na primjer javljaju nove linije namještaja sa svim nepravilnostima drva gdje je škart sveden gotovo na nulu, a dizajn time što je ekološki osviješten, dobiva na šarmu. Sve u svemu, eko-dizajn noviji je i kompleksniji pojam koji sadrži nešto više od same estetike i funkcionalnosti proizvoda. Brine o funkcionalnosti i estetici prirodnog i budućnosti.
Zbog pažnje koja se pridaje uvjetima rada eko-proizvod je u konačnici 10 do 20 posto skuplji. No jednostavnom matematikom, promišljanjem i iskrenim priznanjem činjenica, dolazimo do zaključka da taj namještaj štedi naš novac i prirodu. Cijeli razvijeni svijet to je uvidio.

Primjeri zelenog dizajna
Proizvodi i projekti koji su se istaknuli upravo tom koncepcijom pridonijeli su širenju i popularnosti zelenog dizajna. Projekt koji je počeo od jednog proizvoda davne 1993. godine danas broji više tisuća ponosnih vlasnika tog sad već kultnog proizvoda. Naziv tog projekta je Freitag i proslavili su se recikliranim torbama. Oni su primjer genijalne ideje koja je uz malo ulaganja izrasla u uspješnu tvrtku koja u svom konceptu vodi računa o ekologiji, održivom razvoju a pritom ima prepoznatljiv ekskluzivan imidž.
Sve je počelo kada su braća Freitag kupila staru kamionsku ceradu i preko nje iscrtali nacrt prve Freitag torbe. Reciklirani materijal kao slučajni dio otiska neke stare cerade pokazao se kao odlična ideja. Bio je izdržljiv, ekološki prihvatljiv i samim time ispred svog vremena, a dovoljno je izražavao stil i osobnost pojedinca. Naime, na svijetu ne postoje dva identična proizvoda upravo zbog recikliranih materijala. Slučajni otisak uvijek je drugačiji i reciklirani su materijali različito “potrošeni”. Posao se proširio i na druge proizvode poput novčanika, malih torbica, ruksaka, košuljica za mobitele i sličih stvarčica.

Još jedno dobro poznato ime u svijetu dizajna je Droog – nizozemska platforma koja je spojila konceptualni dizajn u prepoznatljiv proizvod. Droog (nizozemski “suh”) vrlo je brzo postao jedna od najutjecajnijih dizajnerskih grupa u svijetu koja je postavila Nizozemsku na svjetski dizajnerski vrh dizajnirajući s kritičkim pristupom prema potrošačkom društvu, suprotno trendu visokoestetiziranih dizajnerskih predmeta. U nedostatku industrije potiču samoinicirane dizajnerske projekte. Upravo su im takvi projekti, kao i zanimljiv koncept reciklaže i dizajnerskog ready madea, osigurali visoko mjesto u dizajnerskim visinama.
Dizajn se zeleni i u Brazilu gdje su braća Campana još prije petnaestak godina počeli kreirati svoje prve radove uglavnom od sekundarnih sirovina (kartona, užeta, ostataka tkanine, žice, plastičnih boca). Dizajniraju iz rabljenih, odbačnih i jeftinih svakodnevnih materijala i industrijskog otpada, kartona, konopa, komadića drveta, plastičnih cijevi ili aluminijske žice koje na neočekivan način uz pomoć moderne tehnologije pretvaraju u nešto bogato i unikatno. Danas su njihovi radovi izloženi u svjetskim muzejima moderne umjetnosti, ali su poželjni i u interijerima diljem svijeta.

Podrška slavnih
Čak su i celebrityji, poput Georgea Clooneyja ili Bona iz grupe U2, odigrali ulogu pozitivaca u podizanju svijesti o ekološkim problemima. Iako, i dalje se ne može ignorirati nesrazmjer rasta svijesti o tim problemima i odgovora industrije. Osim navedenih dizajnera postoje iznimke koje su odavno primjer cijeloj industriji. Toyota Prius pionir je hibridnih automobila o kojima smo prije nekoliko godina mogli samo čitati, a sad su barem mali dio svakodnevnice modernog društva. Stella McCartney je recimo, organski proizvedenom linijom kozmetike uvela pojam eko-aktivizma u ženski svijet glamura i luksuza.

U svijetu produkt dizajna, eko-koncepcija sve je češće baza projekta. Od dizajnera se očekuje visok stupanj ekološke osviještenosti i brige za budućnost ili dugim riječma – zeleni dizajn.
Tekst: Marita Bonačić
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login