Povežimo se

Bez kategorije

Zbog čega orijentalni tepisi imaju toliku vrijednost?

Vrijednosti koje treba znati održavati

Često se zna reći da orijentalni tepih može biti i umjetnina na zidu. Kad govorimo o takvim tepisima, oni su poput investicije jer njihova vrijednost s vremenom može rasti. Saznali smo zašto je to tako.

Kvalitetan orijentalni tepih izrađen je isključivo ručno i od prirodnih materijala – vune ili svile. Trećeg nema. Ono što valja naglasiti je da se tepisi u Iranu rade isključivo od takozvane žive vune, tj. šišane sa živih ovaca. Mrtva vuna je takozvana kožarska vuna koja se s kože skida vapnom i nije mekana na dodir.

”Živa vuna u Iranu prije farbanja ide na pranje oko 24 puta. Nakon 24 puta ide na farbanje. Inače neće primiti prirodnu boju onako kako treba.”

tepih-orijentalni-domnakvadrat

Foto: DOMnaKVADRAT

Boje koje se koriste su prirodne – od oraha, trešnje, višnje, luka, poriluka, koprive. One mogu biti jeftinije ili skuplje. Primjerice crvena boja od cikle je jeftinija, a od šafrana skuplja. I sada kada imaju materijal, na scenu stupaju majstori koji tepih čvoraju. Ovisno o izradi tepiha oni se dijele na nomadske i gradske.

Za izradu gradskog tepiha za početak treba minijaturist, odnosno crtač koji na milimetarskom papiru crta nacrt. Prema nacrtu se kupuje vuna.  Nakon toga treći majstor izrađuje okvir desetak centimetara veći od gabarita tepiha. Četvrti majstor izračunava broj čvorova koji treba napraviti i onda majstor više od godinu dana čvora tepih. On je zaista umjetničko djelo, a vrijedi više ako ima više boja.

tepih-tepisi-orijentalni-domnakvadrat

Foto: DOMnaKVADRAT

Druga vrsta su nomadski tepisi.

”Tepisi su nepravilni, a zbog stalne selidbe njihovih izrađivača, često su i boje na njima raznolike. Dođe do razlike u nijansama, a upravo te razlike u nijansama nama tepiharima govore je li original nomadski tepih ili je pak lažni.”

Tepisi u Iranu redovno se čiste svakih godinu ili dvije. Ono što treba znati je da ćete ga češće čistiti ako po njemu šećete obuveni. I završni savjet – tepih nikako ne klofajte ili čistite na snijegu jer će s vlagom u njega ući i prljave čestice iz zraka.  

U svakom slučaju riječ je iznimnim vrijednostima koje treba znati održavati.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu

Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

koliba-u-šumi-domnakvadrat

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.

Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.

Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.

A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.

Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.

A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice